Atambaʼtaa mu matraxnuu

Ayuʼ náa naʼthí rí xú káʼnii nindxu̱u̱ ináa

ARTÍCULO RÍ MUʼNIGAJMAA 24

“Atani rí maʼni mbóó a̱jkiu̱nʼ mu mamiñúʼ ka̱yo̱o̱ mbiʼyaaʼ”

“Atani rí maʼni mbóó a̱jkiu̱nʼ mu mamiñúʼ ka̱yo̱o̱ mbiʼyaaʼ”

“Atani rí maʼni mbóó a̱jkiu̱nʼ mu mamiñúʼ ka̱yo̱o̱ mbiʼyaaʼ. Nani mba̱a̱n Jeobá Dios ndrígóʼ, ga̱jma̱a̱ xúgíʼ a̱jkiu̱nʼ” (SAL. 86:11, 12).

AJMÚÚ 7 Jeobá maxnúʼ tsiakii ga̱jma̱a̱ maʼni kríñunʼ

RÍ MUʼNIGAJMAA *

1. a) Ndiéjunʼ eyoo gáʼthúu̱n dí mamiñulúʼ kuʼyáá Dios rá. b) Ga̱jma̱a̱ ndíjkha rí gíʼmaa musngajmá rígi̱ bi̱ nandulúʼ kuʼyáá Jeobá rá.

BI̱ NI̱NDXU̱LÚ Cristianos nandulú kuʼyáá Dios, mú ma̱ngaa namiñulú kuʼyáá. Mbáa tikhun muthi rí tsembáni̱i̱ índo̱ nuʼthá xúʼko̱. Mú, na̱nguá kuwáanʼ ruʼthá ga̱jma̱a̱ numuu mbá gamíi dí mamiñulúʼ dí nandulú gúʼthá nindxu̱u̱ rí gajkhun gíʼmaa mbuʼyamajkuíí Dios. Bi̱ nduyamajkuíí tsíñún gúni mbá rí xániguʼ Anún numuu rí nangajuun wéñuʼ rí mambájxuun gajmiún Ikhaa (Sal. 111:10; Prov. 8:13). Mbuʼyáá ga̱jma̱a̱ numuu gamíi rígi̱.

2. Ndiéjunʼ a̱jma̱ rí gajmañulú náa artículo rígi̱ dí na̱ʼkha̱ raʼthí náa Salmo 86:11 rá.

2 (Atraxnuu Salmo 86:11). * Índo̱ nundxaʼwamíjná ga̱jma̱a̱ numuu ajngáa rígi̱, najkuaʼnú nduʼyáá dí rey David nikro̱ʼo̱o̱ dí gíʼdoo wéñuʼ numuu mamiñúu kaʼyoo Dios. Guʼyáá xóo gúʼni mbánii dí Dios niʼni mu maʼnirámáʼ. Timbá, mbuʼyáá náá numuu rí gíʼmaa mbuʼyamajkuíí mbiʼyuu Dios. Raga̱jma̱, muʼthá xú káʼnii gándoo gusngajmá rí nduʼyamajkuíí Dios mámbá mbiʼi.

NÁÁ NUMUU RÍ GÍʼMAA MBUʼYAMAJKUÍÍ WÉÑUʼ MBIʼYUU JEOBÁ RÁ.

3. Ndiéjunʼ niʼni rí Moisés mbaʼyamajkuu má xúʼko̱ mbiʼyuu Dios rá.

3 Gundxaʼwamíjna̱ xóo nikumu̱u̱ Moisés índo̱ xtáa náa kúbá rí mbiʼyuu Horeb, ikhí nirkaʼwumi̱na̱ʼ náa mbá tsówo itsí ga̱jma̱a̱ ndiʼyoo náa mbá visión xóo kaʼnii Jeobá. Perspicacia para comprender las Escrituras naʼthí dí “mbáa rúʼko̱ ninindxu̱u̱ mbá dí ra̱ʼkhá tháán mitsaanʼ rí nda̱wa̱a̱ i̱mba̱ tsáa ndiʼyoo nákha xóó tséʼkha̱ Jesucristo”. Moisés niʼdxaun ajngáa rígi̱ dí niʼthí mbáa ángel: “Jeobá, Jeobá, mbáa Dios bi̱ naʼni mba̱a̱ a̱jkiu̱u̱n, ga̱jma̱a̱ nagáwiinʼ a̱jkiu̱u̱n, na̱nguá kiʼnáa nacha̱ ga̱jma̱a̱ ra̱ʼkhá tháán eyoo kaʼyulúʼ ga̱jma̱a̱ gajkuwiin, bi̱ nasngájma dí ra̱ʼkhá tháán eyoo kaʼñún mbaʼin wéñuʼ xa̱bu̱, naʼni mba̱a̱ a̱jkiu̱u̱n índo̱ nakiéʼkhun ga̱jma̱a̱ índo̱ tsenimbánii mbá xtángoo ga̱jma̱a̱ nuxuda̱mi̱jna̱ aʼkhá” (Éx. 33:17-23; 34:5-7). Mbáa Moisés narmáʼáan a̱jkiu̱u̱n má xúʼko̱ rí ndiʼyoo nákha ikhú índo̱ najmuu mbiʼyuu Jeobá. Ikha jngó nda̱wa̱á niʼthún bi̱ israelitas, bi̱ nindxu̱u̱ xuajñuu Dios, dí mamiñún kuʼyáá Jeobá “bi̱ phú mba̱a̱ ga̱jma̱a̱ mbiʼyuu rí phú nagui̱i̱ wéñuʼ” (Deut. 28:58).

4. Ndiéjunʼ gáʼyóoʼ mundxaʼwáá edxu̱lúʼ mu mbuʼyamajkuíí itháan Jeobá rá.

4 Índo̱ gundxaʼwamíjna̱ ga̱jma̱a̱ numuu mbiʼyuu Jeobá, májánʼ gáʼni rí mundxaʼwáá edxu̱lúʼ xú káʼnii xa̱bu̱ nindxu̱u̱ ikhaa. Gíʼmaa marmáʼáan a̱jkiu̱lú xóo rí ikhaa nindxu̱u̱ bi̱ gíʼdoo tsiakii, bi̱ najmañuu wéñuʼ, bi̱ naʼni rí jmbu ga̱jma̱a̱ bi̱ gíʼdoo ngajua. Rí mundxaʼwami̱jna̱ rígi̱ ga̱jma̱a̱ i̱ʼwáʼ rí xú káʼnii xa̱bu̱ nindxu̱u̱ maʼni rí mbuʼyamajkuíí itháan (Sal. 77:11-15).

5, 6. a) Ndiéjunʼ eyoo gáʼthúu̱n mbiʼyuu Dios rá. b) Xó má naʼthí náa Éxodo 3:13, 14 ma̱ngaa náa Isaías 64:8, xú káʼnii eʼni Jeobá mu marigá dí nandoo rá.

5 Ndiéjunʼ eʼyáá ga̱jma̱a̱ numuu rí eyoo gáʼthi mbiʼyuu Dios rá. Mbaʼin bi̱ najmañún nuthi rí mbiʼyuu Jeobá nandoo gáʼthúu̱n “ikhaa naʼni dí maʼga̱nú marigá”. Rígi̱ naʼni marmáʼáan a̱jkiu̱lú dí nimbá nda̱a̱ dí gárikhoo Jeobá mu maʼnimbánuu rí nandoo maʼni ga̱jma̱a̱ ikhaa naʼni rí maʼgánú marigá. Xú káʼnii eʼni xá.

6 Mbá rí ikhaa nindxu̱u̱ rí maʼni asndu ndiéjunʼ má mu maʼnimbánuu rí ikhaa nandoo (atraxnuu Éxodo 3:13, 14). * Mbaʼa nuthu naʼthí náa i̱yi̱i̱ʼ ndrígúlú rí gíʼmaa mundxaʼwami̱jna̱ rígi̱ rí nagui̱i̱ wéñuʼ xú káʼnii xa̱bu̱ nindxu̱u̱ Dios. Ma̱ngaa, Jeobá ma̱ndoo maʼni rí xa̱bi̱i̱ bi̱ ni̱ndxu̱ún xa̱bu̱ aʼkhá muni asndu ndiéjunʼ má eyóoʼ mu muni ñajuunʼ ikhaa ga̱jma̱a̱ munimbánii rí nandoo (atraxnuu Isaías 64:8). * Xúʼko̱ naʼni rí Jeobá maʼnimbánuu rí nandoo. Nimbá xándoo marikoo rí maʼnimbánuu xúgíʼ rí naʼthí maʼni (Is. 46:10, 11).

7. Ndiéjunʼ gambáyulú mbuʼyáá rí gíʼdoo wéñuʼ numuu ga̱jma̱a̱ rí mbuʼyamajkuíí Anu̱lú bi̱ xtáa mekhuíí rá.

7 Ndiéjunʼ gambáyulú mbuʼyáá rí gíʼdoo wéñuʼ numuu ga̱jma̱a̱ rí mbuʼyamajkuíí Anu̱lú bi̱ xtáa mekhuíí rá. Rí mundxaʼwáá edxu̱lúʼ ndiéjunʼ niʼni ikhaa ga̱jma̱a̱ ndiéjunʼ rí nimbáyulúʼ muʼni ikháanʼ. Mbá xkri̱da, ra̱ʼkhá tháán naʼniulú tsiánguá índo̱ nundxa̱ʼwáá edxu̱lúʼ náa xúgíʼ rí niʼniwíi ikhaa (Sal. 8:3, 4). Ga̱jma̱a̱ índo̱ nundxaʼwami̱jna̱ ndiéjunʼ niʼni ikhaa mu ikháanʼ muʼnimbánii rí nandoo ikhaa, naʼni rí mbuʼyamajkuíí wéñuʼ. Phú gajkhun nindxu̱u̱ rí mbiʼyuu Jeobá nagui̱i̱ wéñuʼ. Rí xóo nandoo gáʼthúu̱n mbiʼyuu naʼthúlúʼ xúgíʼ xóo nindxu̱u̱ ikhaa, xúgíʼ rí niʼni ga̱jma̱a̱ rí maʼni nda̱wa̱á (Sal. 89:7, 8).

“MATA MBIʼYUU JEOBÁ”

Rí niʼsngáa Moisés niʼni rí maʼnii a̱jkiu̱ún bi̱ israelitas numuu rí niʼthí xú káʼnii mbiʼyuu ga̱jma̱a̱ xóo xa̱bu̱ nindxu̱u̱ Jeobá. (Atayáá kutriga̱ 8). *

8. Xó má naʼthí náa Deuteronomio 32:2, 3, ndiéjunʼ eyoo Jeobá rí muʼni ga̱jma̱a̱ mbiʼyuu rá.

8 Índo̱ inu matu̱ʼu̱u̱n náa Ku̱ba̱ʼ rí niʼthí maxnún, Jeobá niʼsngóo Moisés letra ndrígóo mbá ajmúú ga̱jma̱a̱ niʼthúu̱n rí gíʼmaa maʼsngúún xa̱bu̱ xuajen (Deut. 31:19). Índo̱ nundxa̱ʼwa̱míjna̱ náa tikhu ajngáa dí na̱ʼkha̱ raʼthí, nduʼyáá kaʼwu rí Jeobá tsíyoo rí murkaʼwu mbiʼyuu ga̱jma̱a̱ rí mbuʼyáá mitsúʼkháan wéñuʼ rí asndu xándoo muʼthá (atraxnuu Deuteronomio 32:2, 3). * Nandoo rí xúgínʼ xa̱bu̱ numbaaʼ muniʼnííʼ. Ra̱ʼkhá tháán mitsaanʼ rí Moisés niʼsngúún bi̱ israelitas numuu Jeobá ga̱jma̱a̱ rí phú mba̱a̱ mbiʼyuu. Rí nijmañún niʼni rí maʼnii a̱jkiún ma̱ngaa nixnúún tsiakii, xóo xuájyooʼ ruʼwa náa inuu iná. Xú káʼnii gándoo guʼyáá rí índo̱ nuʼsngáa mbuyáá xúʼko̱ kaʼnii eʼwíinʼ rá.

9. Xú kaʼnii eyaʼmbáá rí maguma kaʼwii mbiʼyuu Dios rá.

9 Índo̱ guʼtáraʼa náa mámbá guʼwá o náa kuwa mbaʼin xa̱bu̱, gajmulú Biblia mu muʼsngúún xa̱bu̱ mbiʼyuu Dios. Ma̱ndoo muxnún mbaʼa enii dí naʼni maʼga̱ gamajkhu náa Jeobá, xóo i̱yi̱i̱ʼ rí gíʼdoo wéñuʼ numuu, rí musngajmúún videos rí mitsaanʼ wéñuʼ ga̱jma̱a̱ muʼthúún rí matu̱ʼu̱u̱n náa ináa ndrígóo internet. Tséʼniuu ma á mu kuwáanʼ náa nuñajunʼ, náa escuela o na̱jkua̱ kamba̱a̱, guʼyáaʼ xóo muʼni mu muʼthá ga̱jma̱a̱ numuu Dios ma̱ngaa rí xú káʼnii xa̱bu̱ nindxu̱u̱. Guʼthúún ndiéjunʼ rí Dios nandoo maʼni ga̱jma̱á ni̱ndxu̱lú ga̱jma̱a̱ náa ku̱ba̱ʼ ndrígúlú. Índo̱ gudxawíín xa̱bu̱ rígi̱, mbáa ikhú gúyáá timbá aʼphu̱ rí Jeobá nandoo kaʼyulú wéñuʼ. Mámbá índo̱ nuʼsngáa rí gajkhun ga̱jma̱a̱ numuu Anu̱lú, nuñambáá mu maguma kaʼwii mbiʼyuu ma̱ngaa nusngajmá dí ragájkhun nindxu̱u̱ rí nusngáa dí raʼkhí ga̱jma̱a̱ numuu ikhaa. I̱ndó ga̱jma̱a̱ numuu rí na̱jkua̱ kuʼyúlú ajngáa rí na̱ʼkha̱ náa Biblia naʼni rí maʼni̱i̱ a̱jkiu̱ún xa̱bu̱ (Is. 65:13, 14).

10. Índo̱ nuʼsngáa numuu Biblia, ndíjkha dí ragíʼmaa muʼsngáa i̱ndó xtángoo ndrígóo Dios ga̱jma̱a̱ rí naʼtáñajunʼ ikhaa xá.

10 Índo̱ nuʼsngáa ga̱jma̱a̱ numuu Biblia, nandulú mumbáñuun bi̱ nuʼsngúún rí muniʼnuu ga̱jma̱a̱ majmúún mbiʼyuu Jeobá. Mú ma̱ngaa nandulúʼ rí muniʼniiʼ májánʼ xóo phú nindxu̱u̱ Dios. Lá muniʼnii á mu i̱ndó nuʼsngúún rí naʼtáñajunʼ, xtángoo ndrígóo ga̱jma̱a̱ rí naʼthí xó gíʼmaa muʼni xá. Mbáa na̱nguá. Naʼni rí bi̱ nuʼsngáá majmañuu xú káʼnii nindxu̱u̱ xtángoo ndrígóo ma̱ngaa rí manga̱jo̱o̱ kaʼyoo. Mú, lá maʼnimbo̱o̱ rí naʼthí Jeobá numuu rí nandoo kaʼyoo gajkhun xá. Garmáʼáan a̱jkiu̱lú ga̱jma̱a̱ numuu Eva. Ikhaa nininuuʼ xtángoo ndrígóo Dios, mú na̱nguá nindoo kaʼyoo ga̱jma̱a̱ xúgíʼ a̱jkiu̱nʼ, xúʼko̱ má Adán ma̱ngaa (Gén. 3:1-6). Ikha jngó ragíʼmaa muʼsngáa i̱ndó xtángoo ndrígóo Dios ga̱jma̱a̱ rí naʼtáñajunʼ ikhaa.

11. Xú káʼnii gándoo gumbaʼñúún bi̱ nuʼsngúún ga̱jma̱a̱ numuu Biblia rí maʼndún kuyáá Dios rá.

11 Rí naʼtáñajunʼ Dios ga̱jma̱a̱ xtángoo ndrígóo nagui̱i̱ ga̱jma̱a̱ nambáyulúʼ (Sal. 119:97, 111, 112). Mú, bi̱ ndiʼkhún xtáa raʼnigajma̱a̱ mbaʼyoo xúʼko̱ asndu índo̱ gakro̱ʼo̱o̱ rí Jeobá nixná numuu rí nandoo kaʼyulú. Ikha jngó rí ma̱ndoo murajxi̱i̱: “Náá numuu ku̱ma̱ʼ ikháán rí Dios na̱ndu̱ʼu̱lú muʼni o xúʼni rígi̱ rá. Ndiéjunʼ eʼsngáa ikháán rúʼko̱ ga̱jma̱a̱ numuu ikhaa xá.” Á mu numbaʼyíí mandxaʼwáminaʼ ga̱jma̱a̱ numuu Jeobá ma̱ngaa rí ma̱ndoo kaʼyoo gajkhun mbiʼyuu, maʼni rí maʼga̱nú asndu náa a̱jkiu̱u̱n. Xúʼko̱ gaʼni dí ra̱ʼkhá i̱ndó ma̱ndoo kaʼyoo xtángoo ndrígóo ma̱ngaa rí ma̱ndoo kaʼyoo (Sal. 119:68). Fe ndrígóo maʼni itháan gujkhuʼ ga̱jma̱a̱ maʼngo̱o̱ maraʼnuu tsáʼkhá gakhii rí garáʼnuu (1 Cor. 3:12-15).

“MAJNGRUIGUXUʼ GA̱JMA̱A̱ MBIʼYUU JEOBÁ”

Ni̱jkha̱nú mbóo mbiʼi rí David niniñuuʼ rí maʼni a̱jma̱ a̱jkiu̱u̱n. (Atayáá kutriga̱ 12).

12. a) Ndiéjunʼ niʼni rí David magiʼdoo a̱jma̱ a̱jkiu̱u̱n rá. b) Ndiéjunʼ nigíʼnuu ikhaa ga̱jma̱a̱ numuu rúʼko̱ xá.

12 Ajngáa rí na̱ʼkha̱ gi̱i̱ rí Dios niʼni mu maʼnirámáʼ rey David náa Salmo 86:11 ma̱ngaa gíʼdoo wéñuʼ numuu: “Atani rí maʼni mbóó a̱jkiu̱nʼ”. Índo̱ ikhaa nixtáa ndiʼyoo rí xájyúuʼ gáʼni rí maʼni a̱jma̱ a̱jkia̱nʼ. Mbá miʼtsú náa tsu̱du̱u̱ goʼwóo ndiʼyoo rí nawan Bat-seba a̱ʼgiu̱u̱ imba̱a̱ xa̱bu̱. Lá mbóó o a̱jma̱ a̱jkiu̱u̱n niʼni David mbiʼi rúʼko̱ rá. Ikhaa ndaʼyoo rí Jeobá niʼtáñajunʼ rígi̱: “Xánigua̱a̱ʼ maraʼdaa a̱ʼgiu̱u̱ xa̱bu̱ numbaaʼ ga̱jma̱a̱” (Éx. 20:17). Mú niyexu̱u̱ má xúʼko̱. Niʼni a̱jma̱ a̱jkiu̱u̱n. Timbá nindio̱o̱ a̱ʼgu̱ buʼko̱, raga̱jma̱ nindoo maʼni rí nandoo Jeobá. Maski ajndu nindoo kaʼyoo ga̱jma̱a̱ nimiñuu kaʼyoo Jeobá mbayuʼ mbiʼi, mú niniñuuʼ maʼga̱ kayáa maʼni rí nindoo ikhaa. Ga̱jma̱a̱ numuu rúʼko̱, niʼni mbaʼa dí raʼkhí. Niʼni gachúu mbiʼyuu Jeobá, niʼniún dí raʼkhí wéñuʼ xa̱bu̱ bi̱ nda̱a̱ aʼkhún, asndu bi̱ kuwa náa goʼwóo (2 Sam. 11:1-5, 14-17; 12:7-12).

13. Xú káʼnii eʼyáá dí David niʼni mbóó a̱jkiu̱u̱n mbu̱júu̱ rá.

13 Nda̱wa̱á rí Jeobá nixprígúu David, ikhaa niʼni rí májánʼ (2 Sam. 12:13; Sal. 51:2-4, 17). Nditháan támbumuu rí niʼni magiʼdoo xkujndu ma̱ngaa rí nimínuuʼ ga̱jma̱a̱ numuu rí niʼni a̱jma̱ a̱jkiu̱u̱n. Ajngáa rí niʼnirámáʼ náa Salmo 86:11 ma̱ngaa ma̱ndoo miʼtajuíi xígi̱ káʼnii: “Atani rí xáʼni a̱jma̱ a̱jkiu̱nʼ”. Lá niriʼña̱a̱ Jeobá rá. Xúʼko̱, náa Ajngá rawuunʼ Dios naʼthí rí nda̱wa̱á David “niʼni ñajuunʼ Jeobá Dios ndrígóo ga̱jma̱a̱ xúgíʼ a̱jkiu̱u̱n” (1 Rey. 11:4; 15:3).

14. Ndiéjunʼ gíʼmaa muraxi̱mi̱jna̱, ga̱jma̱a̱ náá numuu rá.

14 Xkri̱da ndrígóo David naxnulú tsiakii ma̱ngaa nambáyulúʼ mbuʼyáá ndiéjunʼ dí ragíʼmaa muʼni. Aʼkhá mbiiʼ rí nikudaminaʼ gíʼmaa maʼniulú mundxaʼwamíjna̱. Tséʼniuu ma á mu kuwáanʼ mbayuuʼ o na̱nguá kuwáanʼ mbayuuʼ ru̱ʼni̱ ñajuunʼ Jeobá, gíʼmaa muraxi̱mi̱jna̱: “Lá xtáá rani̱ tsiakimina̱ʼ mu Gixa̱a̱ xáʼngo̱o̱ gáʼni a̱jma̱ a̱jkiu̱nʼ rá.”

Gixa̱a̱ maʼni xó má eʼngo̱o̱ mu maʼni a̱jma̱ a̱jkiu̱lú. Mú, ¡xuniʼñááʼ rí maʼngo̱o̱! (Atayáá kutriga̱ 15 ga̱jma̱a̱ 16). *

15. Xú káʼnii gándoo gambáyulú dí namiñulú kuʼyáá Dios índo̱ nduʼyáá mbá xtiʼkhu rí naxkaxáanʼ muʼni dí raʼkhí rá.

15 Mbá xkri̱da, ndiéjunʼ e̱ʼni̱ índo̱ nduʼyáá mbá xtiʼkhu náa tele, náa internet o náa mbá película dí maʼni maxkaxáanʼ muʼbú gajmiúlú mbáa rá. Ra̱mingíjyúuʼ mudxaʼwáá edxu̱lúʼ dí na̱nguá má nindxu̱u̱ náa nurima̱ʼ xa̱bu̱. Mú, Gixa̱a̱ ma̱ndoo majmuu rígi̱ mu maʼni a̱jma̱ a̱jkiu̱lú (2 Cor. 2:11). Xtiʼkhu rúʼko̱ ma̱ndoo mani̱ndxu̱u̱ xóo mbá acha dí najmuu mbáa xa̱bu̱ mu maxpiʼthá mbá ixi̱ mba̱a̱ wéñuʼ. Mañu mañu nagi̱ʼdu̱u̱ naxnúu ga̱jma̱a̱ acha dí mixíniʼ inuu, índo̱ naxnúu itháan ga̱jma̱a̱ acha nuthu itháan mi̱jnu̱ʼ, ikhú ixi̱ nawiʼthá. Xtiʼkhu rí nagájnuu náa tele ga̱jma̱a̱ náa internet dí naxkaxi̱i̱n matani dí raʼkhí ma̱ndoo mani̱ndxu̱u̱ xóo inuu acha dí mixíniʼ rúʼko̱. Índo̱ nugiʼdíí nduʼyáá mbáa makumulúʼ dí na̱nguá má mbiiʼ wéñuʼ, mú migamíi maʼga̱ kaguáánʼ muxuʼdámi̱jna̱ aʼkhá rí maʼni a̱jma̱ a̱jkiu̱lú ga̱jma̱a̱ rí xaguajún jmbu náa Dios. Ikha jngó xúniʼñáʼ mato̱ʼo̱o̱ nimbá dí rakáʼyoo náa a̱jkiu̱lú. Guʼni mbóó a̱jkiu̱lú ga̱jma̱a̱ gamiñúlú kuʼyáá Jeobá.

16. Índo̱ nuraʼníí mbá tsáʼkhá ndiéjunʼ gíʼmaa muraximíjnalú rá.

16 Rígá i̱ʼwáʼ dí najmuu Gixa̱a̱ mu muxuʼdámi̱jna̱ aʼkhá ra̱ʼkhá i̱ndó xtiʼkhu dí naxkaxáanʼ muʼni dí raʼkhí. Mú, xú káʼnii gíʼmaa mbuʼyáá ikháanʼ rá. Ramingíjyúuʼ mundxaʼwami̱jna̱ xígi̱: “Á mu nda̱yo̱o̱ o na̱ni̱ rígi̱ xágumúu má expulsar, na̱nguá má mbiiʼ wéñuʼ”. Mú raʼkhí kayuuʼ nindxu̱u̱ rí mundxaʼwami̱jna̱ xúʼko̱. Itháan májánʼ nindxu̱u̱ rí muʼni graxe̱ rígi̱: Lá Gixa̱a̱ najmuu tsáʼkhá rígi̱ mu maʼni a̱jma̱ a̱jkiu̱nʼ rá. Á mu na̱ni̱ dí nagua̱ʼa̱ mani. Lá mani gachúu mbiʼyuu Jeobá rá. Lá maʼni dí maʼgá kanuu itháan náa Dios o maʼni rí matsíngu̱u̱nʼ náa ikhaa dxe̱ʼ.” Gundxaʼwáá edxu̱lúʼ ga̱jma̱a̱ numuu graxe̱ rígi̱. Gunda̱ʼa̱a̱ ku̱ma̱ Jeobá mu mambáyulú muriʼña̱a̱ gajkhun (Sant. 1:5). Rúʼko̱ gañewunlúʼ wéñuʼ. Mambáyulúʼ muʼnigaʼduunʼ mbá kayuuʼ tsáʼkhá, xó má niʼni Jesús índo̱ niʼthí: “¡Ayuʼ kaníí, Satanás!” (Mat. 4:10).

17. Gajmaaʼ mbá xkri̱da mu marata̱ rí nditháan tsembáyulúʼ rí maʼni a̱jma̱ a̱jkiu̱lú.

17 Xámbáyulú nditháan rí maguaʼdáá a̱jma̱ a̱jkiu̱lú. Gundxaʼwámi̱jna̱ ga̱jma̱a̱ numuu mbá equipo bi̱ na̱nguá mbájxuun bi̱ nutsíin náa mbá cancha. Tikhun nandún mudrigú gamajkhu i̱ndó ikhiin, eʼwíinʼ tsíñún gúnimbaníí xó má kaʼyoo mutsíinʼ ga̱jma̱a eʼwíinʼ na̱nguá eyamajkuíí bi̱ naʼnirathiin. Á mu xúʼko̱ eʼni mbá equipo maʼni mingíjyúuʼ dí maʼngu̱u̱n. Itháan májánʼ rí mbá equipo mambájxuun. A̱jkiu̱lú maʼni xóo mbá equipo bi̱ nambáxu̱u̱n mbóó á mu rí xóo nundxaʼwamíjná, rí nandulú muʼni ga̱jma̱a̱ rí xóo ekumulú rígá “mbóó” mu muʼni ñajuunʼ Jeobá. Garmáʼáan a̱jkiu̱lú rí Gixa̱a̱ manigu̱u̱ʼ rí maʼni a̱jma̱ a̱jkiu̱lú. Rí xúʼni xó má eyoo Jeobá. Á mu nandulúʼ muʼni ñajuunʼ Jeobá, gíʼmaa maʼnii ga̱jma̱a̱ mbá a̱jkiu̱lú káxi̱ (Mat. 22:36-38). Nditháan xúniʼñáanʼ rí Gixa̱a̱ maʼni a̱jma̱ a̱jkiu̱lú.

18. Xó má naʼthí náa Miqueas 4:5, ndiéjunʼ xtaa xawii matani ikháán rá.

18 Gunda̱ʼa̱a̱ Jeobá xó má niʼthí David: “Atani rí maʼni mbóó a̱jkiu̱nʼ mu mamiñúʼ ka̱yo̱o̱ mbiʼyaaʼ”. Guʼnimi̱jna̱ muʼnimbánii rígi̱. Xúgíʼ rí gúraʼwíí muʼni mámbá mbiʼi, tséʼniuu má á mu chíʼgíʼ o mba̱a̱, gusngajmá dí ra̱ʼkhá tháán eʼyamajkuíí mbiʼyuu Dios rí nindxu̱u̱ kaʼwu. Á mu nuʼni xúʼko̱, radíí gaʼni rí nagumbiʼyulú bi̱ nutaraʼa numuu Jeobá (Prov. 27:11). Ga̱jma̱a̱ xúgiáanʼ ikháanʼ ma̱ndoo muʼthá xóo niʼthí gaʼyee Miqueas: “Majngruiguxuʼ ga̱jma̱a̱ mbiʼyuu Jeobá Dios ndrígúxu asndu kámuu mbiʼi” (Miq. 4:5).

AJMÚÚ 41 Anu̱ʼ, atadxun rí natajkáan

^ párr. 5 Náa artículo rígi̱ mbuʼyáá dí niʼthí rey David mu maʼthúu̱n Jeobá dí na̱ʼkha̱ raʼthí náa Salmo 86:11, 12. Ndiéjunʼ eyoo gáʼthúu̱n dí mamiñulúʼ kuʼyáá mbiʼyuu Jeobá rá. Náá numuu rí gíʼmaa mbuʼyamajkuíí mbiʼyuu xá. Ga̱jma̱a̱ xú káʼnii nambáyulúʼ dí mamiñulúʼ kuʼyáá Dios índo̱ nuraʼníí tsáʼkhá rá.

^ párr. 2 Salmo 86:11: “Oh Jeobá, atasngájmuʼ kamba̱a̱ʼ. Ikhúúnʼ majngruigoʼ náa rí gajkhun. Atani rí maʼni mbóó a̱jkiu̱nʼ mu mamiñúʼ ka̱yo̱o̱ mbiʼyaaʼ.”

^ párr. 6 Éxodo 3:13, 14: “Mú Moisés niʼthúu̱n Dios bi̱ gajkuwin: “Guʼthá rí na̱jkhánú náa inún israelitas ga̱jma̱a̱ na̱thu̱u̱n: ‹Dios ndrígu̱ún wajin xiʼñála nikuʼmún ma̱ʼkhá náa ikháanʼla›. Á mu ikhiin nuraxuʼ: ‹Dí mbiʼyuu xá.› Ndiéjunʼ gáthu̱u̱n”. Ikha jngó Dios niriʼñuu Moisés: “Ikhúúnʼ Mani̱ndxu̱ʼ xó má eyoʼ Ikhúúnʼ”. Ga̱jma̱a̱ niʼthí xóó: “Rígi̱ rí gíʼmaa marathu̱u̱n israelitas: ‹Ikhúúnʼ Mani̱ndxu̱ʼ nikuʼmún náa ikháanʼla›.”

^ párr. 6 Isaías 64:8: “Rí xúgi̱, oh Jeobá, ikháán nindxaaʼ Anu̱xu. Ikháanʼ ni̱ndxu̱xu ku̱ba̱ʼ, ga̱jma̱a̱ ikháán ni̱ndxa̱ʼ bi̱ Niʼniáanʼxu; ma̱ngaa nitaniáanʼxu xúgiáanʼ ga̱jma̱a̱ ñawáanʼ.”

^ párr. 8 Deuteronomio 32:2, 3: “Kiʼsngáa ndrígóʼ mani̱ndxu̱u̱ xóo ruʼwa, ajngóʼ mani̱ndxu̱u̱ xóo xuájyaʼ, xóo ruʼwa gua̱ba̱ʼ náa inuu iná ga̱jma̱a̱ xóo índo̱ naxnúu wéñuʼ ruʼwa náa xúgíʼ iná maxaʼ. ¡Guni makujmaa nguáthá mba̱a̱ tsiakii gíʼdoo Dios ndrígúlú!”

^ párr. 57 NAʼTHÍ NUMUU XTIʼKHU: Moisés nisngúún bi̱ israelitas mbá ajmúú rí naxnúu gamajkhu Jeobá.

^ párr. 61 NAʼTHÍ NUMUU XTIʼKHU: Eva na̱nguá niʼni gaʼduunʼ maʼni dí raʼkhí. Mú, ikháanʼlu nuʼni gaʼduunʼ xtiʼkhu o ajngáa dí naxkaxáanʼ muʼni dí raʼkhí ma̱ngaa rí naʼni maʼga̱ kaguáánʼ muʼni gachíí mbiʼyuu Dios.