Skip to content

Skip to table of contents

KUPU AKO 24

“Fakafā‘ūtaha‘i ‘a Hoku Lotó Ke U Manavahē ki Ho Huafá”

“Fakafā‘ūtaha‘i ‘a Hoku Lotó Ke U Manavahē ki Ho Huafá”

“Fakafā‘ūtaha‘i ‘a hoku lotó ke u manavahē ki ho huafá. ‘Oku ou fakahīkihiki‘i koe, ‘e Sihova ko hoku ‘Otua, ‘aki hoku lotó kotoa.”—SAAME 86:11, 12.

HIVA 23 Sihova, Homau Mālohingá

‘I HE KUPÚ NI *

1. Ko e hā ‘a e manavahē-‘Otua, pea ko e hā ko ha fiema‘u pau ai eni ki he fa‘ahinga ‘oku nau ‘ofa kia Sihová?

KO E kau Kalisitiané ‘oku nau ‘ofa ki he ‘Otuá, pea ‘oku nau manavahē foki kiate ia. Ka ki he ni‘ihi ‘oku hā ngali fepaki eni. Neongo ia, ‘oku ‘ikai ke tau ‘uhinga ki he manavahē ‘okú ne ‘ai koe ke ke ilifiá. Te tau lāulea ki ha ‘uhinga makehe ‘o e manavaheé. Ko e kakai ‘oku nau ma‘u ‘a e manavahē ko ení ‘oku nau ‘apasia ki he ‘Otuá pea faka‘apa‘apa loto-mo‘oni kiate ia. ‘Oku ‘ikai ke nau loto ke ta‘efakahōifua‘i ‘enau Tamai fakahēvaní koe‘uhi ‘oku ‘ikai ke nau loto ke maumau‘i ‘enau kaume‘a mo iá.—Saame 111:10; Pal. 8:13.

2. Makatu‘unga ‘i he lea ‘a Tu‘i Tēvita ‘i he Saame 86:11, ko e hā ‘a e me‘a ‘e ua te tau lāulea ki aí?

2 Lau ‘a e Saame 86:11. ‘I ho‘o fakakaukau ki he lea ko iá, te ke ‘ilo‘i ai na‘e mahino‘i ‘e he tu‘i faitōnunga ko Tēvitá ‘a e mahu‘inga ‘o e manavahē-‘Otuá. Tau lāulea angé ki he founga ‘e lava ke tau ngāue‘aki ai ‘a e ngaahi lea fakamānava‘i ‘a Tēvitá. ‘Uluakí, te tau sivisivi‘i ‘a e ngaahi ‘uhinga ‘e ni‘ihi ‘oku tau manavahē ai ki he huafa ‘o e ‘Otuá. Uá, te tau lāulea ki he founga ke tau fakahaa‘i ai ‘oku tau manavahē ki he huafa ‘o e ‘Otuá ‘i he‘etau mo‘ui faka‘ahó.

KO E HĀ KE TAU MANAVAHĒ AI KI HE HUAFA ‘O SIHOVÁ?

3. Ko e hā ‘a e hokosia na‘á ne tokoni‘i ‘a Mōsese ke hanganaki manavahē ki he huafa ‘o e ‘Otuá?

3 Fakakaukau ki he ongo‘i ‘a Mōsese ‘i he‘ene ‘i ha ava‘i maka peá ne sio ‘i ha vīsone ki he fakalaka hake ‘a e lāngilangi ‘o Sihová. ‘Oku ngalingali ko e me‘a fakamanavahē taha eni ke hokosia ‘e ha tangata ki mu‘a ke ha‘u ‘a Sīsū ki he māmaní! Na‘e fanongo ‘a Mōsese ki he lea ko ení, ‘oku hā mahino ko e lea ‘a ha ‘āngelo: “Ko Sihova, ‘a Sihova, ko ha ‘Otua mohu meesi mo manava‘ofa, tuai ki he houhau pea fonu ‘i he ‘ofa mateaki mo e mo‘oni, ‘okú ne fakahaa‘i ‘a e ‘ofa mateaki ki he laui afe, ‘o fakamolemole‘i ‘a e faihalá mo e laka halá pea mo e angahalá.” (‘Eki. 33:17-23; 34:5-7) ‘Oku hā ngali na‘e fakakaukau ‘a Mōsese ki he me‘á ni ‘i he taimi na‘á ne ngāue‘aki ai ‘a e huafa Sihová. Tāne‘ine‘i ke fakatokanga ‘a Mōsese ki mui ai ki he kakai ‘a e ‘Otuá, ‘a e kau ‘Isilelí ke nau “manavahē ki he huafa lāngilangi‘ia mo fakamanavahē ko ení.”—Teu. 28:58.

4. Ko e hā ‘e lava ke ne tokoni‘i kitautolu ke manavahē lahi ange kia Sihová?

4 ‘I he‘etau fakakaukau ki he huafa Sihová, ‘oku lelei ke tau fakalaulauloto ki he tokotaha ‘oku ‘o‘ona ‘a e huafa ko iá. ‘Oku totonu ke tau fakakaukau ki hono ngaahi ‘ulungāngá, hangē ko hono mālohí, potó, fakamaau totonú mo ‘ene ‘ofá. ‘I he fakakaukauloto ki he ngaahi ‘ulungaanga ko iá mo e ngaahi ‘ulungaanga kehe ‘oku lava ke ue‘i ai kitautolu ke manavahē lahi ange kiate ia.—Saame 77:11-15.

5-6. (a) Ko e hā ‘a e ‘uhinga ‘o e huafa ‘o e ‘Otuá? (e) Fakatatau ki he ‘Ekisoto 3:13, 14 mo e ‘Aisea 64:8, ko e hā ‘a e ongo founga ‘oku ‘ai ai ‘e Sihova ‘a e ngaahi me‘á ke hokó?

5 Ko e hā ‘oku tau ‘ilo‘i fekau‘aki mo e ‘uhinga ‘o e huafa ‘o e ‘Otuá? ‘Oku loto-tatau ‘a e kau mataotao tokolahi ko e huafa Sihová ‘oku hā ngali ‘oku ‘uhinga ia “‘Okú Ne Fakatupunga ke Hoko.” ‘Oku fakamanatu mai heni ko e finangalo ‘o Sihová ‘oku ta‘ealata‘ofi, pea ‘oku lava ke ne ‘ai ke hoko ‘a e ngaahi me‘á. Anga-fēfē?

6 ‘Oku ‘ai ‘e Sihova ke hoko ‘a e ngaahi me‘á ‘aki ‘ene hoko ki ha me‘a pē ‘oku fiema‘u koe‘uhi ke fakahoko ‘ene taumu‘á. (Lau ‘a e ‘Ekisoto 3:13, 14.) Kuo fa‘a fakalototo‘a‘i kitautolu ke fakalaulauloto ki he tafa‘aki fakaofo ko ia ‘o e ‘ulungaanga ‘o e ‘Otuá. ‘Oku lava foki ke fakatupunga ‘e Sihova ‘ene kau sevāniti ta‘ehaohaoá ke nau hoko ki ha me‘a ‘oku fiema‘u koe‘uhi ke ngāue kiate ia pea fakahoko ‘ene taumu‘á. (Lau ‘a e ‘Aisea 64:8.) ‘I he ongo founga ko ení, ‘oku fakatupunga ai ‘e Sihova hono finangaló ke fakahoko. He‘ikai ‘aupito ke lava ‘e ha me‘a ‘o ta‘ofi ia mei hono fakatupunga ‘ene ngaahi taumu‘á ke fakahokó.—‘Ai. 46:10, 11.

7. ‘E lava fēfē ke tau fakatupulekina ‘etau hounga‘ia ki he‘etau Tamai fakahēvaní?

7 ‘E lava ke tau fakatupulekina ‘etau hounga‘ia ki he‘etau Tamai fakahēvaní ‘aki ‘a e fakalaulauloto ki he me‘a kuó ne faí mo e me‘a kuó ne fakamafeia kitautolu ke faí. Ko e fakatātaá, ‘i he‘etau fakalaulauloto ki he fakaofo ‘o e fakatupú, ‘oku tau fakaofo‘ia ange ai ‘i he me‘a kuo fakahoko ‘e Sihová, ‘a e me‘a kuó ne fakatupunga ke ‘i aí. (Saame 8:3, 4) Pea ‘i he‘etau fakalaulauloto ki he me‘a kuo fakatupunga ‘e Sihova kitautolu ke hoko ki ai kae fakahoko hono finangaló, ‘oku tau fakatupulekina ai ‘a e faka‘apa‘apa lahi kiate ia. Ko e huafa Sihová ‘oku fakamanavahē mo‘oni! ‘Oku kau ki ai ‘a e me‘a kotoa fekau‘aki mo ‘etau Tamaí, me‘a kotoa kuó ne fakahokó, pea mo e me‘a kotoa te ne fakahokó.—Saame 89:7, 8.

“TE U TALAKI ‘A E HUAFA ‘O SIHOVÁ”

Na‘e fakaivifo‘ou ‘a e akonaki ‘a Mōsesé. Na‘e fakahangataha ki he huafa ‘o Sihová mo hono ‘ulungāngá (Sio ki he palakalafi 8) *

8. Ko e hā ‘oku fakahaa‘i mai ‘i he Teutalōnome 32:2, 3 fekau‘aki mo e vakai ‘a Sihova ki hono huafá?

8 Ki mu‘a pē ke hū ‘a e kau ‘Isilelí ki he Fonua ‘o e Tala‘ofá, na‘e ako‘i ‘e Sihova kia Mōsese ha hiva. (Teu. 31:19) Na‘e pau leva ke ako‘i ‘e Mōsese ‘a e hivá ki he kakaí. (Lau ‘a e Teutalōnome 32:2, 3.) ‘I he‘etau fakalaulauloto ki he veesi 2 mo e 3, ‘oku hā mahino ai ‘oku ‘ikai loto ‘a Sihova ke fufū hono huafá, ‘o ‘ai ia ke hangē ‘oku fu‘u toputapu ke lea‘akí. ‘Okú ne loto ke ‘ilo‘i ‘e he‘ene me‘a fakatupu ‘atamai‘ia kotoa pē hono huafá! Ko ha monū ia ki he kakaí ke fanongo ki hono ako‘i kinautolu ‘e Mōsese fekau‘aki mo Sihova mo hono huafa lāngilangi‘iá! Ko e me‘a na‘e ako‘i ange ‘e Mōsesé na‘e fakaivimālohi mo fakaivifo‘ou kiate kinautolu, hangē ko e taumosi ha ‘uha ki he ngoué. ‘E lava fēfē ke tau fakapapau‘i ‘oku pehē ‘etau founga faiakó?

9. ‘E lava fēfē ke tau tokoni ki hono fakamā‘oni‘oni‘i ‘a e huafa ‘o Sihová?

9 ‘I he‘etau kau ki he ngāue fakafaifekaú, ‘oku tau ngāue‘aki ai ‘etau Tohi Tapú ke fakahaa‘i ki he kakaí ‘a e huafa fakafo‘ituitui ‘o e ‘Otuá, ‘a e Sihová. ‘E lava ke tau ‘oange ha ‘ū tohi faka‘ofo‘ofa, ‘ū vitiō lelei ‘aupito mo e ngaahi me‘a ‘i he‘etau uepisaití ‘oku fakalāngilangi‘i ai ‘a Sihova. ‘I he ngāué, ‘apiakó pe ‘i he fefononga‘akí, te tau talanoa nai ai fekau‘aki mo hotau ‘Otua ‘ofá mo hono ‘ulungāngá. ‘I he‘etau talanoa ki he fa‘ahinga ‘oku tau fetaulaki mo iá fekau‘aki mo e taumu‘a anga-‘ofa ‘a Sihova ki he fa‘ahinga ‘o e tangatá mo e māmaní, ‘oku tau ‘ai ai ke nau vakai kia Sihova ‘i ha founga ‘oku fo‘ou ‘aupito nai kiate kinautolu. ‘I he‘etau tala ki he ni‘ihi kehé ‘a e mo‘oni fekau‘aki mo ‘etau Tamai ‘ofá, ‘oku tau tokoni ai ki hono fakamā‘oni‘oni‘i ‘a e huafa ‘o e ‘Otuá. ‘Oku tau tokoni‘i ai ‘a e kakaí ke nau mahino‘i kuo ako‘i kiate kinautolu ‘a e ngaahi loi mo e laukovi fekau‘aki mo Sihova. ‘Oku tau ‘oatu ai ki he kakaí ‘a e akonaki fakaivimālohi mo fakaivifo‘ou taha ‘oku ala ma‘ú.—‘Ai. 65:13, 14.

10. ‘I he‘etau fakahoko ‘a e ngaahi ako Tohi Tapú, ko e hā ‘oku fiema‘u ai ke tau fai ‘a e me‘a lahi ange ‘i hono ako‘i pē ki he ni‘ihi kehé ‘a e ngaahi fiema‘u mo e tu‘unga mā‘oni‘oni ‘a e ‘Otuá?

10 ‘I he‘etau fakahoko ‘a e ngaahi ako Tohi Tapú, ‘oku tau loto ke tokoni‘i ‘etau kau akó ke nau ‘ilo‘i mo ngāue‘aki ‘a e huafa ‘o Sihová. ‘Ikai ngata aí, ‘oku tau loto ke tokoni‘i kinautolu ke ‘ilo‘i ‘a e me‘a ‘oku ‘uhinga ki ai hono huafá. Te tau fakahoko ia kapau ‘oku tau ‘oatu pē ‘a e ngaahi fakahinohino, tu‘unga faka‘otua mo e lao fakae‘ulungaanga? Ko ha tokotaha ako Tohi Tapu ‘okú ne ako nai ‘a e ngaahi lao ‘a e ‘Otuá, pea a‘u ‘o mālie‘ia ai. Ka ‘e talangofua ‘a e tokotaha akó kia Sihova ‘o makatu‘unga ‘i he‘ene ‘ofa kiate ia ko ha Tokotaha? Manatu‘i, na‘e ‘ilo‘i ‘e ‘Ivi ‘a e lao ‘a e ‘Otuá, ka na‘e ‘ikai ke ne ‘ofa mo‘oni ki he Tokotaha Foaki-Laó; pea na‘e pehē pē foki mo ‘Ātama. (Sēn. 3:1-6) Ko ia kuo pau ke tau fai ‘a e me‘a lahi ange ‘i hono ako‘i pē ki he ni‘ihi kehé ‘a e ngaahi fiema‘u mo e tu‘unga mā‘oni‘oni ‘a e ‘Otuá.

11. ‘I hono ako‘i ‘a e ngaahi lao mo e tefito‘i mo‘oni ‘a e ‘Otuá ki he‘etau kau akó, te tau tokoni‘i fēfē kinautolu ke ‘ofa ki he Tokotaha Foaki-Laó?

11 Ko e ngaahi fiema‘u mo e tu‘unga ‘a Sihová ‘oku fakamānako mo faka‘ofo‘ofa. (Saame 119:97, 111, 112) Ka he‘ikai nai ke vakai pehē ‘etau kau akó kae ‘oua kuo nau mahino‘i na‘e fa‘u ‘e Sihova ‘a e ngaahi lao ko iá makatu‘unga ‘i he ‘ofa. Ko ia te tau ‘eke nai ki he‘etau kau akó: “‘Okú ke pehē ko e hā ‘oku fiema‘u ai ‘e Sihova ki he‘ene kau sevānití ke fai ení pe ke faka‘ehi‘ehi mei hono fai ení? Ko e hā ‘okú ne ako‘i mai fekau‘aki mo Sihová?” Kapau te tau tokoni‘i ‘etau kau akó ke fakakaukau kia Sihova pea fakatupulekina ‘a e ‘ofa mo‘oni ki hono huafa lāngilangi‘iá, ‘oku ngalingali te tau a‘u ai ki honau lotó. Ko ‘etau kau akó he‘ikai ngata pē ‘enau ‘ofa ‘i he laó kae pehē foki ki he Tokotaha Foaki-Laó. (Saame 119:68) Te nau tupulekina ‘i he tuí pea ‘e tokoni‘i kinautolu ke kātekina ha ‘ahi‘ahi kakaha ‘e hoko.—1 Kol. 3:12-15.

“TE TAU ‘A‘EVA KITAUTOLU ‘I HE HUAFA ‘O SIHOVA”

Na‘e faka‘atā ‘e Tēvita hono lotó ke māvahevahe (Sio ki he palakalafi 12)

12. Na‘e anga-fēfē ‘a e ‘ikai lava ke tauhi ma‘u ‘e Tēvita ha loto fā‘ūtahá, pea ko e hā hono iku‘angá?

12 Ko ha kupu‘i lea mātu‘aki mahu‘inga ‘oku ‘i he Saame 86:11 ko e “fakafā‘ūtaha‘i ‘a hoku lotó.” Na‘e fakamānava‘i ‘a Tu‘i Tēvita ke ne hiki ‘a e lea ko iá. ‘I he‘ene mo‘uí, na‘á ne sio ai ki he faingofua ke hoko ‘o māvahevahe ‘a e lotó. ‘I he taimi ‘e taha, na‘á ne ‘i hono funga falé peá ne sio ki he uaifi ‘o ha tangata kehe ‘oku kaukau. ‘I he taimi ko iá, na‘e fā‘ūtaha pe māvahevahe ‘a e loto ‘o Tēvitá? Na‘á ne ‘ilo‘i ‘a e tu‘unga ‘a Sihová: “Kuo pau ke ‘oua na‘á ke faka‘amua ‘a e uaifi ‘o ha taha kehe.” (‘Eki. 20:17) Ka ‘oku hā mahino na‘á ne hanganaki sio ki ai. Na‘e kamata ke mavaeua hono lotó ‘i he‘ene holi ki he fefiné, ‘a Pati-sepa, pea mo ‘ene holi ke tauhi kia Sihová. Neongo na‘e fuoloa ‘a e ‘ofa mo e manavahē ‘a Tēvita kia Sihová, na‘á ne tō ‘i he‘ene holi siokitá. ‘I he tu‘unga ko iá, na‘e fai ‘e Tēvita ‘a e ngaahi me‘a kovi ‘aupito. Na‘á ne ‘oatu ‘a e luma ki he huafa ‘o Sihová. Na‘e fakatupunga foki ai ‘e Tēvita ha maumau lahi ki he kakai tonuhiá, kau ai hono fāmilí tonu.—2 Sām. 11:1-5, 14-17; 12:7-12.

13. ‘Oku tau ‘ilo fēfē na‘e toe fā‘ūtaha ‘a e loto ‘o Tēvitá?

13 Na‘e akonaki‘i ‘e Sihova ‘a Tēvita, peá ne toe ma‘u ‘ene hōifuá. (2 Sām. 12:13; Saame 51:2-4, 17) Na‘e manatu‘i ‘e Tēvita ‘a e faingata‘a mo e mamahi na‘e hoko ‘i he‘ene faka‘atā hono lotó ke māvahevahé. Ko ‘ene lea ‘oku hiki ‘i he Saame 86:11 ‘e lava ke toe fakalea ko e: “Foaki mai kiate au ha loto kakato.” Na‘e tokoni‘i ‘e Sihova ‘a Tēvita ke ‘ai hono lotó ke kakato? ‘Io, he na‘e lave ‘a e Folofola ‘a Sihová kia Tēvita ki mui ai ko ha tangata na‘e “kakato hono lotó kia Sihova ko hono ‘Otuá.”—1 Tu‘i 11:4; 15:3.

14. Ko e hā ‘oku fiema‘u ke tau ‘eke hifó, pea ko e hā hono ‘uhingá?

14 Ko e fa‘ifa‘itaki‘anga ‘a Tēvitá ‘oku fakalototo‘a mo fakatupu tokanga. Ko ‘ene faiangahala mafatukitukí ‘oku hoko ia ko ha fakatokanga ki he kau sevāniti ‘a e ‘Otuá ‘i he ‘aho ní. Pe na‘a tau toki kamata tauhi kia Sihova pe kuo tau fai pehē ‘i he laui ta‘u, ‘oku fiema‘u ke tau ‘eke hifo, ‘‘Oku ou taliteke‘i ‘a e ngaahi feinga ‘a Sētane ke ‘ai ke māvahevahe hoku lotó?’

‘E feinga ‘a Sētane ke ‘ai ho lotó ke māvahevahe. ‘Oua te ke tali ia! (Sio ki he palakalafi 15-16) *

15. ‘E anga-fēfē ke malu‘i kitautolu ‘e he manavahē-‘Otuá ‘i he‘etau sio ki ha fakatātā ta‘etaau?

15 Ko e fakatātaá, kapau te ke sio ki ha ‘ata ‘i he TV pe ko e ‘Initanetí ‘a ia ‘okú ne langa‘i ‘a e ngaahi holi ta‘etāú, ‘e anga-fēfē ha‘o fakafeangai? ‘E faingofua nai ke pehē ko e ‘atá pe faivá ‘oku ‘ikai ko ha ‘ata fakalielia ia. Ka ko ha me‘a nai ia ‘oku ngāue‘aki ‘e Sētane ke ‘ai ho lotó ke māvahevahe? (2 Kol. 2:11) Ko e fakatātā ko iá ‘e lava ke hangē ko ha toki ‘oku ngāue‘aki ‘e ha tangata ke fahi ha kupu‘i ‘akau. ‘I he kamatá ‘okú ne fakatonutonu hifo ‘a e mata ‘o e tokí ki he kupu‘i ‘akaú ‘o ne taa‘i. Pea ‘i he‘ene toutou taa‘i e kupu‘i ‘akaú ‘oku faai atu pē ‘o mafahi ‘a e kupu‘i ‘akaú. ‘E lava ke hangē ‘a e fakatātā ta‘etaau ko ia ‘i he mītiá ko e mata ‘o e tokí? Ko e me‘a ‘oku hā ngali si‘isi‘i mo ‘ikai fakatupu maumau nai ‘i he kamatá ‘e lava ke vave ‘ene taki atu ha taha ke fai ha angahala ‘e māvahevahe ai hono lotó pea maumau‘i ai ‘ene anga-tonú. Ko ia fakafisi ke faka‘atā ha me‘a ta‘etaau ke hū ki ho lotó! Tauhi ia ke fā‘ūtaha ke manavahē ki he huafa ‘o Sihová!

16. ‘I he fehangahangai mo e fakatauelé, ko e hā ‘a e ngaahi fehu‘i ‘oku totonu ke tau ‘eke hifó?

16 Tānaki atu ki he ‘ata fakatauelé, ‘oku ngāue‘aki ‘e Sētane ‘a e ngaahi me‘a kehe ke ne fakatauele‘i kitautolu ke faihala. ‘E anga-fēfē ‘etau fakafeangaí? ‘Oku faingofua ke tau kumi kalofanga. Ko e fakatātaá, te tau faka‘uhinga nai: ‘He‘ikai ke tu‘usi au kapau te u fai eni, ko ia kuo pau pē ‘oku ‘ikai ke mafatukituki ia.’ Ko e faka‘uhinga peheé ‘oku hala ‘aupito. ‘Oku lelei ke tau ‘eke hifo ‘a e ngaahi fehu‘í ni: ‘‘Oku ngāue‘aki ‘e Sētane ‘a e fakatauele ko ení ke ‘ai ke māvahevahe hoku lotó? Kapau te u tō ‘i ha holi fehālaaki, te u ‘oatu ai ‘a e luma ki he huafa ‘o Sihová? ‘E ‘ai au ‘e he tō‘onga ko ení ke u ‘unu‘unu ofi ange ki hoku ‘Otuá pe te u mama‘o ange ai meiate ia?’ Fakalaulauloto ki he ngaahi fehu‘i ko iá. Lotu ki ha poto ke tali faitotonu ia, kae ‘oua ‘e kākaa‘i-kita. (Sēm. 1:5) Ko e fai peheé ‘e hoko ko ha malu‘i mo‘oni. ‘E tokoni‘i ai koe ke taliteke‘i mālohi ‘a e fakatauelé, hangē ko ia na‘e fai ‘e Sīsū ‘i he‘ene pehē: “‘Alu ki mama‘o, Sētane!”—Māt. 4:10.

17. Ko e hā ‘oku ‘ikai ‘aonga ai ha loto ‘oku māvahevahe? Fakatātaa‘i.

17 Ko ha loto ‘oku māvahevahe ‘oku ‘ikai hano ‘aonga. Sioloto atu ki ha timi sipoti ‘oku ‘ikai ke nau ngāue fāitaha. Ko e ni‘ihi ‘oku nau loto ke nau ma‘u pē ‘a e lāngilangí, ko e ni‘ihi ‘oku nau maumau‘i ‘a e lao ‘o e va‘ingá, pea ko e ni‘ihi leva ‘oku nau ta‘efaka‘apa‘apa ki he faiakó. Ko ha timi pehē he‘ikai pē nai ke nau mālohi ‘i ha va‘inga. Ka ko ha timi ‘oku fā‘ūtaha ‘oku ngalingali te nau ikuna. Ko ho lotó ‘e lava ke hangē ia ko e timi lavame‘a ko iá kapau ‘oku fā‘ūtaha ho‘o fakakaukaú, holí mo e ongo‘í ‘i he tauhi kia Sihová. Manatu‘i, ko Sētané te ne sai‘ia ke ‘ai ho lotó ke māvahevahe. ‘Okú ne loto ke ‘ai ho‘o fakakaukaú, holí mo e ongo‘í ke ‘ikai fāitaha pea fakafepaki ki he ngaahi tu‘unga ‘a Sihová. Kae kehe, ‘oku fiema‘u ke kakato ho lotó kae lava ke ke tauhi kia Sihova. (Māt. 22:36-38) ‘Oua ‘aupito ‘e faka‘atā ‘a Sētane ke ne ‘ai ho lotó ke māvahevahe!

18. ‘I he fehoanaki mo e Maika 4:5, ko e hā ho‘o fakapapaú?

18 Lotu kia Sihova hangē ko Tēvitá: “Fakafā‘ūtaha‘i ‘a hoku lotó ke u manavahē ki ho huafá.” ‘Ai ko ho‘o taumu‘á ia ke mo‘ui ‘o fehoanaki mo e lotu ko iá. ‘I he ‘aho taki taha, fakapapau‘i ko ho‘o ngaahi filí, mei he iiki ki he lalahi, ‘oku fakahaa‘i ai ‘okú ke manavahē mo‘oni ki he huafa mā‘oni‘oni ‘o Sihová. ‘I ho‘o fai iá, ‘i he tu‘unga ko e taha ‘o e Kau Fakamo‘oni ‘a Sihová, ‘okú ke tapua lelei atu ai ‘a e huafa ko iá. (Pal. 27:11) Pea ko kitautolu kotoa ‘e malava ke tau lea fakataha mo e palōfita ko Maiká: “Te tau ‘a‘eva kitautolu ‘i he huafa ‘o Sihova ko hotau ‘Otuá ‘o ta‘engata pea ta‘engata.”—Mai. 4:5.

HIVA 6 Lotu ‘a e Sevāniti ‘a e ‘Otuá

^ pal. 5 ‘I he kupu ko ení, te tau tokangataha ki he konga ‘o e lotu ‘a Tu‘i Tēvita na‘e hiki ‘i he Saame 86:11, 12. ‘Oku ‘uhinga ki he hā ‘a e manavahē ki he huafa ‘o Sihová? Ko e hā ‘oku totonu ai ke tau ‘apasia ki he huafa lahi ko iá? Pea ‘e lava fēfē ke hoko ‘a e manavahē ki he ‘Otuá ko ha malu‘i mei he fakatauelé?

^ pal. 53 FAKAMATALA ‘O E FAKATĀTĀ: Na‘e ako‘i ‘e Mōsese ha hiva ki he kakai ‘a e ‘Otuá ke fakalāngilangi‘i ‘a Sihova.

^ pal. 57 FAKAMATALA ‘O E FAKATĀTĀ: Na‘e ‘ikai taliteke‘i ‘e ‘Ivi ‘a e ngaahi holi fehālaakí. ‘I hono kehé, ‘oku tau taliteke‘i ‘a e ngaahi ‘ata pe pōpoaki te ne faka‘ai‘ai nai ha holi fehālaaki pea ‘oatu ai ha luma ki he huafa ‘o e ‘Otuá.