“Nthiki imwe otyimphumba tyange atyihimbika okunduisa. Andyimukuate pomunyino, ankho nahanda umwe okumuipaa!” — Paul.

“Ame ankho ndyinkhia vala ononyengo; noupuka wehesilivila ankho unumanesa. Ankho ndyikuata ovipuka vili mondyuo andyiviyumbuhi, nokuvityatyaula.” — Marco.

Hamwe onthue katukahi nga Paul na Marco. Mahi atuho pamwe tyitupuiya okulikondola-omutima. Tete, tyipuilisa mokonda yonkhali tuapiñgana ku Andau. (Loma 5:12) Vamwe otyitateka tyavo, okunumana unene nga Paul na Marco. Ovakuavo kavetyivili okuyunga etyi vasoka. Vasoka unene kovipuka vivetilisa owoma novitateka vena. Ovakuavo tyivepuiya okuliyunga kokunwa, nokupuena, nomalusoke okulinga otyinepo tyopoula.

Ovanthu vana vokuhayungu omalusoke avo novipuka valinga, vapondola okunyona omuenyo wavo. Opo tuhanyone omuenyo wetu tuesukisa okulinga ononkhono mbokulikondola-omutima. Opo tyitupepukile okulikondola-omutima, matulilongesa omapulo aa etatu: (1) Okulikondola-omutima oityi? (2) Omokonda yatyi tuesukisila okulikondola-omutima? (3) Oityi matyitukuatesako okukala notyituwa otyo, tyilinga onthele ‘yovinyango viononkhono mba Huku’? (Gal. 5:22, 23) Matulilongesa oityi tuesukisa okulinga inkha pamwe tyitupuiya okulikondola-omutima.

Omunthu wokutyivila okulikondola-omutima kalingi vala etyi tyeya momutwe. Uliyunga opo ahapopie nokulinga otyipuka tyinumanesa Huku.

Sesusi wetulekesa oityi tyili-tyili okulikondola-omutima. Ombimbiliya yati: “Tyina ankho alewa kevekondolela nonondaka mbokuleva. Tyina ankho amoneswa ononkhumbi kevehongo, mahi ankho uyumba onthumbi mu Una ukoyesa nouviuki.” (1 Pet. 2:23) Okuti uhinangela etyi Sesusi alingile etyi apapelwa momuti, onondyale mbae otyo vemupenya? (Mat. 27:39-44) Welikondolele-omutima etyi omalombe emupulile ovipuka vimwe opo vemukuatele monondaka mbae. (Mat. 22:15-22) Tupu, uhinangela etyi ova Sundeu vahandele okumutyopa nomamanya? Ehevekondolela, muene “aholama, atundu mondyuo ya Huku.” — Suau 8:57-59.

Okuti ovakuankhali ngo onthue vetyivila umwe okulikondola omutima nga Sesusi? Yoo, vetyivila. Apositolu Petulu wahoneka konthele ya Sesusi okuti: “Kilisitu wamuene ononkhumbi mokonda yenyi, emusila ongeleka opo mulandulile popepi ononthambo mbae.” (1 Pet. 2:21) Namphila tuvakuankhali, tupondola okuhetekela nawa-nawa ongeleka ya Sesusi. Omokonda yatyi tuesukisila okutyilinga?

Inkha tuhanda Siovaa etupande tuesukisa okulikondola-omutima. Atee umwe inkha tukahi-ale nokuumbila Siovaa omanima omanyingi, tuesukisa  okuyunga etyi tupopia netyi tulinga. Ankho katulunguka tupondola okunyona oupanga wetu na Huku.

Nkhele soka ku Moisesi. Ombimbiliya ipopia okuti ankho oe “ondalawa vali kovanthu aveho kombanda yohi.” (Núm. 12:3) Wapuile-elundo nova Isilayeli omanima omanyingi. Mahi nthiki imwe, ehetyivili okulikondola-omutima. Evenumanena etyi veliyava vali ohunga. Evekandukila okuti: “Nomphuki, tehelelei! Muhanda onthue tumupolele omaande monkhanda omu?” — Núm. 20:2-11.

Moisesi ñgeno ankho upopila ovanthu okuti malingi ehuviso kononkhono mba Huku. Ehetyilingi mokonda ketyivilile okulikondola-omutima. (Sal. 106:32, 33) Otyipuka otyo alinga onkhali. Siovaa emupopila okuti kamanyingila Motyilongo Valaelwe. (Núm. 20:12) Tyafuile, apeho tyina Moisesi ankho ahinangela onthiki oyo, ankho ulivela etyi ehelikondolele-omutima. — Deut. 3:23-27.

Oityi ongeleka ya Moisesi itulongesa? Inkha tuli-ale motyili omanima omanyingi, tuesukisa okulunguka opo tuhakandukile vana vetunumanesa na vana vesukisa okuviyulwa. (Efe. 4:32; Kolo. 3:12) Tutyii okuti tyina tukulupa, noumphua-lundo wetu ukulupa. Mahi otyiwa okuhinangela Moisesi. Katuhande okulinga otyipuka tyipondola okusilisa enyina ewa tualinga-le komaiho a Siovaa Huku. Muaina, tuesukisa umwe okulikondola-omutima. Oityi matyitukuatesako okukala notyituwa otyo otyiwa?

Likuambela okuita ononkhono mba Huku. Omokonda yatyi? Omokonda okulikondola-omutima otyituwa tyikahi movinyango viononkhono mba Huku. Huku wavela ononkhono mbae aveho vemuita-mbo. (Luka 11:13) Siovaa upondola okutuavela ononkhono mbae na mbutukuateseko okulikondola-omutima. (Fili. 4:13) Tupu upondola okutukuatesako okukala novituwa ovikuavo viononkhono mbae. Mongeleka, upondola okutukuatesako okukala noluembia na vakuetu. Tyina tuna oluembia, tyitupepukila okulikondola-omutima. — 1 Kol. 13:5.

Lityilika ovipuka aviho vipondola okukulingisisa okuhetyivili okulikondola-omutima. Mongeleka, lityilika ovitalukiso vilekesa ovituwa ovivi. Mo Internete, uhanyingile pana palekeswa ovipuka ovivi. (Efe. 5:3, 4) Tuesukisa okulityilika  ovipuka aviho vipondola okutuhongiliya okulinga onkhali komaiho a Huku. (Pro. 22:3; 1 Kol. 6:12) Mongeleka, omunthu wokuna nokuluisa omalusoke okulinga ovipuka viasila, hahe elityilike okutanga omikanda, nokutala onosinema mbulekesa ovanthu velihanda.

Hamwe tyitupuiya okuendela monondongwa ombo. Mahi inkha tulinga onthele yetu, Siovaa metuavela ononkhono tuesukisa na tutyivile okuliyunga. (2 Pet. 1:5-8) Metukuatesako okuyunga etyi tusoka, netyi tupopia, netyi tulinga. Ongeleka ya Paul na Marco, yapopiwa konthyimbi, ityilekesa nawa. Pahe ovanthu vekahi nawa! Tupu tala ongeleka yomukuatate umwe ankho unumanena vakuavo tyina ataha. Atee pamwe ankho utañgunisa vakuavo metapalo. Oityi alinga opo apiluluke? Wati: “Ankho ndyilikuambela unene ononthiki ambuho. Andyililongesa ononthele mbumwe mbupopia okulikondola-omutima, andyipake ono tesitu mbumwe momutwe. Namphila pahe nahanumana vali unene, no ngotyo, ononthiki ambuho komuhuka, ndyihinangela okuti ndyina okulinga ononkhono mbokutula omutima. Tupu, tyina ndyina oku ndyenda, ndyenda liwa opo ndyilipulukwe.”

Pamwe kamatutyivili okulikondola-omutima. Tyina otyo tyimoneka-po, tyikundisa okupopia na Siovaa, hatyo? Mahi, opo umwe tuesukisa okuita Siovaa etukuateseko. Ngotyo, uhasete okulikuambela ku Siovaa. Muita ekuevele, yeka ekukuateseko, ohetyipalaika vali. (Sal. 51:9-11) Uhasoke okuti Siovaa kemetavela tyina ulikuambela okumuita otyiponyo. (Sal. 102:17) Apositolu Suau wetuhinangelesa okuti ohonde Yomona wa Huku “itusukukisa monkhali aiho.” (1 Suau 1:7; 2:1; Sal. 86:5) Siovaa wiita ovaumbili vae vaevele vakuavo apeho tyina vevenumanesa. Okuti ututuma vala tuevele vakuetu, ngwe ehetuevela tyina tuamapengesa? — Mat. 18:21, 22; Kolo. 3:13.

Siovaa wanumanene Moisesi etyi ehelikondolele-omutima. Mahi emuevela. Atee umwe wapopia Mondaka yae okuti Moisesi ongeleka ongwa tuesukisa okuhetekela mokonda ankho una ekolelo liapama. (Deut. 34:10; Heb. 11:24-28) Siovaa kayekele Moisesi anyingile Motyilongo Valaelwe. Mahi mouye omupe mekemututilisa na akale nomphitilo yokukala-ko apeho. Inkha tulinga ononkhono mbokulikondola-omutima, no onthue matukakala mouye omupe. — 1 Kol. 9:25.