Skip to content

Al lor tablo konteni

LARTIK LETID 27

Fode Pa To Ena enn Lopinion Tro Ot lor Tomem

Fode Pa To Ena enn Lopinion Tro Ot lor Tomem

“Mo dir ar sakenn parmi zot fode pa ki zot ena enn lopinion tro ot lor zotmem; okontrer ena bann panse modes.”​—ROM. 12:3.

KANTIK 130 Pardonn Lezot

REZIME *

1. Dapre Filipien 2:3, kouma limilite ed nou pou ena enn bon relasion avek lezot?

AVEK limilite, nou obeir Zeova parski nou konsian ki Li touletan kone ki pli bon pou nou. (Efe. 4:22-24, NW) Kan nou ena limilite, nou fer volonte Zeova pas avan nou prop dezir ek nou konsider lezot kouma pli inportan ki nou. Lerla, nou ena enn bon relasion avek Zeova ek nou bann frer ek ser.​—Lir Filipien 2:3.

2. Ki kitsoz lapot Pol ti rekonet, ek ki nou pou examine dan sa lartik-la?

2 Selman, si nou pa fer atansion, nou riske les nou inflianse par bann dimounn ki fier ek egois. * Dan premie siek, kitfwa sertin kretien ti les zot inflianse par sa latitid-la. Akoz sa, lapot Pol ti ekrir bann Kretien Romin: “Mo dir ar sakenn parmi zot fode pa ki zot ena enn lopinion tro ot lor zotmem; okontrer ena bann panse modes.” (Rom. 12:3) Pol ti rekonet ki nou bizin ena enn sertenn lopinion lor noumem. Selman, limilite pou ed nou pou ena enn lopinion ekilibre lor noumem, setadir ki nou pa pans plis ki bizin lor noumem. Sa lartik-la pou examinn trwa domenn kot limilite pou ed nou pou ena enn lopinion ekilibre lor noumem. Sa bann domenn-la se (1) nou maryaz, (2) nou bann responsabilite dan lorganizasion Zeova, ek (3) bann foto, video, ek komanter ki nou poste lor Internet.

LIMILITE DAN MARYAZ

3. Kifer bann konzwin gagn bann difikilte, ek kouma sertin esey rezoud sa bann problem-la?

3 Zeova anvi ki enn mari ek so fam zot ere dan zot maryaz. Me akoz linperfeksion, enn mari ek so fam pou gagn bann dezakor. Pol ti ekrir ki bann dimounn marye pou gagn bann difikilte. (1 Kor. 7:28) Sertin konzwin touletan pe lager ar zot kamarad ek zot kapav panse ki zot pa ti bizin marye. Si zot les lemond inflians zot, zot kapav panse ki sel solision ki zot ena se divors. Zot kapav panse ki zot bizin mazinn zotmem an premie ek panse ki zot pou ere zis si zot divorse.

4. Ki kitsoz fode pa nou fer?

4 Fode pa nou panse ki nou maryaz pa pou marse. Nou kone ki dapre Labib ena enn sel rezon pou divorse: limoralite sexiel. (Mat. 5:32, NW) Alor, kan nou gagn bann problem dan nou maryaz, fode pa ki nou les lorgey pous nou pou demann noumem: ‘Eski mo maryaz pe donn mwa seki mo bizin lor plan fizik, afektif, ek emosionel? Eski mo pe gagn lamour ki mo merite? Eski mo pou pli ere avek enn lot dimounn?’ Enn kikenn ki rezonn koumsa, li pans zis limem. Sazes sa lemond-la pou ankouraz twa pou ekout to leker ek fer seki pou rann twa ere, mem si sa vedir ki to bizin divorse. Parkont, sazes Bondie ankouraz twa pou “pa rod [to] prop lintere, me rod lintere lezot avan.” (Fil. 2:4) Zeova anvi ki to res ar to konzwin, pa ki to divorse. (Mat. 19:6) Zeova anvi ki to mazinn Li avan, pa ki to mazinn tomem.

5. Dapre Efezien 5:33, kouma bann konzwin bizin azir anver zot kamarad?

5 Bann konzwin bizin montre lamour ek respe anver zot kamarad. (Lir Efezien 5:33.) Labib ansegn nou ki “ena plis benediksion kan done, ki kan resevwar.” (Zist. 20:35) Ki kalite pou ed bann konzwin pou montre lamour ek respe anver zot kamarad? Limilite. Enn mari ouswa enn fam ki ena limilite pa pou “rod so prop lintere,” me lintere so konzwin.​—1 Kor. 10:24.

Bann konzwin ki ena limilite pou rapel ki zot enn lekip ek zot pou travay ansam, olie ki zot lager ant zot (Get paragraf 6)

6. Ki to aprann ar lexanp Steven ek Stephanie?

6 Limilite inn ed boukou koup Kretien pou vinn pli ere dan zot maryaz. Par exanp, enn frer ki apel Steven dir: “Si zot enn lekip, zot pou travay ansam, sirtou kan ena bann problem. Olie ki to panse, ‘ki pli bon pou mwa?’ to pou panse, ‘ki pli bon pou nou?’” So madam, Stephanie, pans parey kouma li. Li dir: “Personn pa anvi viv avek enn adverser. Kan nou gagn enn dezakor, nou sey rod lasours problem-la. Apre, nou priye, nou fer bann resers, ek nou koz lor la. Nou atak problem-la, pa nou kamarad.” Enn mari ouswa enn fam pou pli ere si li pa panse ki li pli inportan ki so konzwin.

SERVI ZEOVA AVEK “LIMILITE”

7. Si enn frer gagn enn responsabilite, ki latitid li bizin ena?

7 Se enn loner pou servi Zeova dan ninport ki fason nou kapav. (Ps. 27:4; 84:10) Si enn frer dispoze pou fer plis pou Zeova, se enn bon kitsoz. Labib dir: “Si enn zom pe fer zefor pou vinn enn responsab, li ena dezir pou fer enn bon travay.” (1 Tim. 3:1, NW) Selman, si li gagn enn responsabilite, fode pa li panse ki asterla li’nn vinn enn kikenn bien inportan. (Lik 17:7-10) So lobzektif se pou servi lezot avek limilite.​—2 Kor. 12:15.

8. Ki nou aprann ar lexanp Diotrefes, Ozias, ek Absalon?

8 Labib koz lor sertin dimounn ki ti ena enn lopinion tro ot lor zotmem. Diotrefes pa ti modes ek li ti anvi “premie plas” dan lasanble. (3 Zan 9, NW) Ozias ti orgeye ek li ti rod fer enn travay ki Zeova pa ti donn li pou fer. (2 Kro. 26:16-21) Absalon ti anvi vinn lerwa, alor li ti pretann ki li ti kontan lepep pou ki bannla soutenir li. (2 Sam. 15:2-6) Sa bann lexanp Biblik-la montre ki Zeova pa kontan bann dimounn ki rod laglwar. (Prov. 25:27) Avek letan, sa pou mal fini pou bann dimounn ki ena lorgey ek lanbision.​—Prov. 16:18.

9. Ki lexanp Zezi inn donn nou?

9 Zezi pa ti kouma sa bann dimounn orgeye la. Labib dir “ki mem si li ti existe dan form Bondie, li pa ti pans pou pran plas Bondie, setadir pou vinn egal ar Bondie.” (Fil. 2:6, NW) Apre Zeova, se Zezi ki ena pli gran lotorite. Pourtan, li pa pans plis ki bizin lor limem. Li ti dir so bann disip ki seki azir kouma “pli tipti parmi zot tou, limem pli gran.” (Lik 9:48) Se enn vre benediksion pou travay ansam avek bann pionie, bann asistan ministeryel, bann ansien, ek bann responsab sirkonskripsion, ki ena limilite parey kouma Zezi! Kan nou ena limilite, nou ede pou ki ena lamour parmi pep Zeova ek sa idantifie nou kouma bann vre Kretien.​—Zan 13:35.

10. Si to ena linpresion ki ena bann problem dan lasanble ek ki pa pe okip zot kouma bizin, kouma to bizin reazir?

10 Si to ena linpresion ki ena bann problem dan lasanble ek to panse ki bann ansien pa pe okip sa kouma bizin, kouma to bizin reazir? Olie ki to plengne, to kapav montre limilite kan to soutenir bann ansien. (Ebre 13:17, NW) To kapav demann tomem: ‘Sa bann problem ki mo pe trouve la, eski zot sa kantite grav la? Eski se bon moman pou regle zot? Eski se mo responsabilite pou regle zot? Eski mo pe vremem esey favoriz linite dan lasanble, ouswa eski mo pe esey gagn grander?’

Bann frer ki ena bann responsabilite bizin pa zis montre zot kapasite me zot bizin sirtou montre ki zot ena limilite (Get paragraf 11) *

11. Dapre Efezien 4:2, 3, ki arive kan nou servi Zeova avek limilite?

11 Pou Zeova, limilite ena plis valer ki kapasite, ek linite ena plis valer ki efikasite. Alor, fer to maximum pou servi Zeova avek limilite. Kan to fer sa, to pou favoriz linite dan lasanble. (Lir Efezien 4:2, 3.) Partisip afon dan predikasion. Rod bann fason pou servi lezot ek fer bann bon kitsoz pou zot. Manifeste lospitalite anver zot tou, mem anver bann ki pena bann responsabilite dan lasanble. (Mat. 6:1-4; Lik 14:12-14) Kan to servi avek limilite dan lasanble, lezot pou remark to bann kapasite me osi to limilite.

ENA LIMILITE KAN TO SERVI BANN REZO SOSIAL

12. Eski Labib ankouraz nou pou ena bann kamarad? Explike.

12 Zeova anvi ki nou pas bann bon moman avek nou bann kamarad ek nou fami. (Ps. 133:1) Zezi ti ena bann bon kamarad. (Zan 15:15) Labib koz lor bann bienfe ki nou gagne kan nou ena bann vre kamarad. (Prov. 17:17; 18:24) Li dir nou osi ki li pa bon ki nou res dan nou kwin. (Prov. 18:1) Boukou dimounn panse ki, gras-a bann rezo sosial, zot kapav fer boukou kamarad ek lerla zot pa santi zot tousel. Selman, nou bizin fer bien atansion kan nou servi bann rezo sosial.

13. Kifer sertin dimounn ki servi bann rezo sosial santi zot tousel ek zot kapav tom dan depresion?

13 Bann resers montre ki bann dimounn ki pas boukou letan pou get seki lezot poste lor bann rezo sosial, avek letan zot santi zot tousel ek zot tom dan depresion. Kifer? Enn rezon se parski bann dimounn souvan poste bann foto ki montre bann meyer moman zot lavi. Zot swazir bann meyer foto lor zotmem, zot kamarad, ek bann zoli plas kot zot inn ale. Enn kikenn ki konpar so lavi ar sa bann zimaz-la, kapav panse ki so lavi pa interesan. Enn ser ki ena 19 an dir: “Mo’nn koumans zalou lezot kan mo ti trouve ki zot ti pe bien amize dan wikenn ek ki mwa mo ti lakaz.”

14. Kouma 1 Pier 3:8 kapav ed nou kan nou servi bann rezo sosial?

14 Biensir, nou kapav servi bann rezo sosial dan enn bon fason. Par exanp, pou res an kontak avek nou fami ek nou bann kamarad. Me eski to’nn remarke ki sertin dimounn poste bann komanter, bann foto, ek bann video pou atir latansion lor zotmem? Se koumadir zot pe dir lezot: “Get mwa.” Ena sertin osi ki poste bann komanter vilger lor zot prop foto ouswa lor foto lezot. Bann Kretien bizin ena limilite ek respekte lezot, akoz sa zot pa servi bann rezo sosial dan sa fason-la.​—Lir 1 Pier 3:8.

Kan to poste bann kitsoz lor Internet, eski lezot gagn linpresion ki to enn vantar ouswa ki to ena limilite? (Get paragraf 15)

15. Kouma Labib kapav ed nou pou pa atir latansion lor noumem?

15 Si to servi bann rezo sosial, demann tomem: ‘Bann komanter, bann foto, ek bann video ki mo poste, eski sa donn lezot linpresion ki mo pe fer vantar? Eski sa kapav fer lezot zalou?’ Labib dir: “Tou seki ena dan lemond​—dezir laser, dezir lizie, enn kikenn ki fer letalaz ar seki so mwayin permet li ena​—tousala pa sorti kot nou Papa, me sorti dan lemond.” (1 Zan 2:16, NW) Enn lot Labib tradir lexpresion “fer letalaz ar seki so mwayin permet li ena” par “anvi paret inportan.” Bann Kretien pa trouv sa inportan pou atir latansion lor zotmem. Zot swiv konsey Labib ki dir: “Anou pa fer vantar, nou pa dispit avek kamarad, nou pa zalou kamarad.” (Gal. 5:26) Si nou ena limilite, nou pa pou vinn parey kouma bann dimounn dan lemond ki vantar ek ki panse zot inportan.

“ENA BANN PANSE MODES”

16. Kifer fode pa nou vinn orgeye?

16 Nou bizin kiltiv limilite parski bann dimounn ki ena lorgey zot pena “bann panse modes.” (Rom. 12:3) Bann dimounn ki ena lorgey zot kontan diskite ek zot egois. Zot fason panse ek zot bann aksion souvan fer zotmem ek lezot osi ditor. Tanki zot pa sanz zot fason panse, Satan pou kontign ‘avegle zot lespri’ ek inflians zot. (2 Kor. 4:4; 11:3) Parkont, enn kikenn ki ena limilite, li ena bann panse modes. Li pa pans plis ki bizin lor limem, ek li rekonet ki lezot pli bon ki li dan boukou domenn. (Fil. 2:3) Li kone osi ki Bondie deteste “bann ki ena lorgey, me Li donn so faver ki personn pa merite, bann ki ena limilite.” (1 Pier 5:5, NW) Bann dimounn ki ena bann panse modes zot pa anvi ki Zeova vinn zot lennmi.

17. Ki nou bizin fer pou nou kontign ena limilite?

17 Pou nou kontign ena limilite, nou bizin “tir vie personalite lor [nou] ansam avek so bann pratik, ek met nouvo personalite lor [nou].” Pou nou reisi fer sa, nou bizin fer boukou zefor. Nou bizin etidie lavi Zezi ek fer zefor pou swiv so lexanp. (Kol. 3:9, 10, NW; 1 Pier 2:21) Li vo lapenn ki nou fer sa. Si nou kiltiv limilite, nou lavi fami pou ameliore, nou pou favoriz linite dan lasanble, ek nou pa pou servi bann rezo sosial dan enn move fason. Me pli inportan, nou pou fer Zeova plezir ek Li pou beni nou.

KANTIK 117 Montre Bonte

^ par. 5 Azordi, nou pe viv dan enn lemond kot boukou dimounn fier ek egois. Alor, nou bizin fer bien atansion ki zot latitid pa inflians nou. Dan sa lartik-la, nou pou examinn trwa domenn kot nou bizin fer bien atansion ki nou pena enn lopinion tro ot lor noumem.

^ par. 2 EXPRESION KI’NN EXPLIKE: Enn kikenn ki fier, li ena tandans pou ena enn lopinion tro ot lor limem ek li panse ki lezot mwin inportan. Alor, enn kikenn ki fier li osi egois. Parkont, enn kikenn ki ena limilite li pa orgeye, ek li pa panse ki li pli inportan ki lezot.

^ par. 56 DESKRIPSION ZIMAZ: Enn ansien ki ena kapasite pou fer bann diskour dan lasanble rezional ek ki ena bann responsabilite dan lorganizasion, bien apresie privilez pou organiz predikasion ek netway Lasal.