Skip to content

Skip to table of contents

KUPU AKO 28

Hoko ‘o Tuipau ‘Okú Ke Ma‘u ‘a e Mo‘oní

Hoko ‘o Tuipau ‘Okú Ke Ma‘u ‘a e Mo‘oní

“Hokohoko atu ‘i he ngaahi me‘a na‘á ke ako mo fakatuipau‘i koe ke ke tui ki aí.”​—2 TĪM. 3:14.

HIVA 34 Mo‘ui ‘o Tuha mo Hotau Hingoá

‘I HE KUPÚ NI *

1. Ko e hā ‘etau ‘uhinga ki he fo‘i lea “mo‘oni”?

“NA‘E anga-fēfē ho‘o ma‘u ‘a e mo‘oní?” “Na‘e ‘ohake koe ‘i he mo‘oní?” “Ko e hā ‘a e fuoloa ho‘o kau ki he mo‘oní?” ‘Oku ngalingali kuo ‘eke atu ‘a e ngaahi fehu‘i ko iá kiate koe​—pe ko ho‘o ‘eke nai ia ki he ni‘ihi kehé. Ko e hā ‘etau ‘uhinga ki he fo‘i lea “mo‘oni”? Ko e anga-mahení ‘oku tau ngāue‘aki ia ke fakamatala‘i ‘etau tuí, founga lotú mo ‘etau founga mo‘uí. Ko e kakai ‘oku nau kau “ki he mo‘oní” ‘oku nau ‘ilo‘i ‘a e me‘a ‘oku ako‘i ‘e he Tohi Tapú pea ‘oku nau mo‘ui ‘o fakatatau ki hono ngaahi tefito‘i mo‘oní. Ko hono olá, ‘oku fakatau‘atāina‘i ai kinautolu mei he loi fakalotú pea ‘oku nau ma‘u ‘a e mo‘ui lelei taha ‘e ala ma‘u ‘e he fa‘ahinga ta‘ehaohaoa ‘o e tangatá.​—Sione 8:32.

2. Fakatatau ki he Sione 13:34, 35, ko e hā nai ‘a e fuofua me‘a te ne tohoaki‘i ha taha ki he mo‘oní?

2 Ko e hā ‘a e fuofua me‘a na‘á ne tohoaki‘i koe ki he mo‘oní? Mahalo pē ko e tō‘onga lelei ‘a e kakai ‘a Sihová. (1 Pita 2:12) Pe mahalo ko e ‘ofa na‘a nau fakahā‘í. Ko e tokolahi na‘a nau fakatokanga‘i ‘a e ‘ofa ko iá ‘i he fuofua fakataha na‘a nau ma‘ú, ‘o maongo tu‘uloa ia kiate kinautolu ‘o laka ange ia ‘i ha me‘a pē na‘e lea‘aki mei he peletifōmú. ‘Oku ‘ikai ke fai ha ofo heni koe‘uhi na‘e pehē ‘e Sīsū ko ‘ene kau ākongá ‘e faka‘ilonga‘i kinautolu ‘aki ‘enau fe‘ofa‘akí. (Lau ‘a e Sione 13:34, 35.) Ka ke ma‘u ‘a e tui mālohí ‘oku fiema‘u ki ai ‘a e me‘a lahi ange.

3. Ko e hā ‘e lava ke hoko kapau ‘oku makatu‘unga pē ‘etau tui ki he ‘Otuá ‘i he ‘ofa faka-Kalaisi ‘oku fakahaa‘i ‘e he fanga tokouá?

3 Ko ‘etau tuí kuo pau ke makatu‘unga ia ‘i ha me‘a ‘oku lahi ange ‘i he ‘ofa faka-Kalaisi ‘a e kakai ‘a e ‘Otuá. Ko e hā hono ‘uhingá? Tau pehē pē ‘oku fai ‘e ha kaungātui na‘a mo ha mātu‘a pe ko ha tāimu‘a ha angahala mamafa. Pe fēfē kapau ‘oku fakalotomamahi‘i koe ‘e ha tokoua pe tuofefine? Pe mahalo ‘oku tafoki ha taha ‘o fakafepaki ki he mo‘oní, ‘o fakamatematē ‘oku ‘ikai ke tau ma‘u ‘a e mo‘oní. Kapau ‘e hoko ha me‘a pehē, te ke tūkia pea ta‘ofi ai ho‘o tauhi kia Sihová? Ko e lēsoní eni: Kapau te ke langa hake ho‘o tui ki he ‘Otuá ‘o makatu‘unga ‘i he tō‘onga ‘a e kakaí kae ‘ikai ‘i ho vaha‘angatae mo Sihová, ko ho‘o tuí he‘ikai ke fefeka. ‘I ho fale ‘o e tuí, ‘oku ‘ikai ngata pē ho‘o ngāue‘aki ‘a e ngaahi naunau vaivai hangē ko ho‘o ngaahi ongo‘í kae pehē foki ki he ngaahi mo‘oni‘i me‘a mālohi mo fefeka. ‘Oku fiema‘u ke ke fakamo‘oni‘i kiate koe tonu ko e Tohi Tapú ‘oku ‘i ai ‘a e mo‘oni fekau‘aki mo Sihová.​—Loma 12:2.

4. Fakatatau ki he Mātiu 13:3-6, 20, 21, ‘oku anga-fēfē hono uesia ‘a e ni‘ihi ‘i hono ‘ahi‘ahi‘i ‘enau tuí?

4 Na‘e pehē ‘e Sīsū ‘e “tali fiefia” ‘e he ni‘ihi ‘a e mo‘oní, ka ko ‘enau tuí ‘e mate ‘i he taimi ‘o e ‘ahi‘ahí. (Lau ‘a e Mātiu 13:3-6, 20, 21.) Mahalo na‘e ‘ikai ke nau ‘ilo‘i ko e muimui kia Sīsuú ‘e ‘i ai hono ngaahi pole mo e faingata‘a. (Māt. 16:24) Pe mahalo na‘a nau fakakaukau ko e hoko ko ha Kalisitiané ‘oku ‘uhinga ia ko e mo‘ui ta‘ekau ai ha faingata‘a​—ko e ngaahi tāpuaki pē ‘o ‘ikai ha ngaahi pole. Ka ‘i he māmani ta‘ehaohaoa ko ení, kuo pau pē ke ‘i ai ‘a e ngaahi pole. ‘E lava ke liliu ‘a e ngaahi tu‘ungá, ‘o ‘ai ai ke hōloa ‘etau fiefiá ‘i ha taimi.​—Saame 6:6; Tml. 9:11.

5. ‘Oku anga-fēfē hono fakamo‘oni‘i ‘e he tokolahi taha hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné ‘oku nau tuipau ‘oku nau ma‘u ‘a e mo‘oní?

5 ‘Oku fakamo‘oni‘i ‘e he tokolahi taha hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné ‘oku nau tuipau ‘oku nau ma‘u ‘a e mo‘oní. Anga-fēfē? Ko ‘enau tuipaú ‘oku ‘ikai ue‘ia neongo kapau ko ha kaungātui ‘okú ne fakalotomamahi‘i kinautolu pe fai ha tō‘onga ta‘efakakalisitiane. (Saame 119:165) ‘I he ‘ahi‘ahi taki taha, ‘oku tupu ai ‘o mālohi ange ‘enau tuí, kae ‘ikai ke vaivai ange. (Sēm. 1:2-4) ‘E lava fēfē ke ke langa hake ha tui mālohi pehē?

MA‘U ‘A E “‘ILO TOTONU FEKAU‘AKI MO E ‘OTUÁ”

6. Na‘e langa hake ‘e he mu‘aki kau ākonga ‘i he ‘uluaki senitulí ‘enau tuí ‘i he hā?

6 Na‘e langa hake ‘e he mu‘aki kau ākonga ‘i he ‘uluaki senitulí ‘enau tuí ‘i he‘enau ‘ilo ki he Folofolá mo e ngaahi akonaki ‘a Sīsū Kalaisí, ‘a ia, ko e “mo‘oni ‘o e ongoongo leleí.” (Kal. 2:5) Ko e mo‘oni ko ení ‘oku kau ki ai ‘a e ngaahi akonaki faka-Kalisitiané kotoa, kau ai ‘a e mo‘oni‘i me‘a fekau‘aki mo e feilaulau huhu‘i ‘a Sīsuú mo ‘ene toetu‘ú. Na‘e tuipau ‘a e ‘apositolo ko Paulá ko e ngaahi akonaki ko ení na‘e mo‘oni. Ko e hā hono ‘uhingá? Koe‘uhi na‘á ne ngāue‘aki ‘a e Folofolá ke fakamo‘oni‘i “‘aki ‘a e ngaahi ma‘u‘anga fakamatala ‘o pehē na‘e pau ke faingata‘a‘ia ‘a e Kalaisí pea mo fokotu‘u hake mei he maté.” (Ngā. 17:2, 3) Na‘e tali ‘e he mu‘aki kau ākonga ‘i he ‘uluaki senitulí ‘a e ngaahi akonaki ko iá pea falala ki he laumālie mā‘oni‘oní ke tokoni‘i kinautolu ke mahino‘i ‘a e Folofola ‘a e ‘Otuá. Na‘a nau fakamo‘oni‘i kiate kinautolu ko e ngaahi akonaki ko ení na‘e makatu‘unga ‘i he Folofolá. (Ngā. 17:11, 12; Hep. 5:14) Na‘e ‘ikai ke nau langa hake ‘enau tuí ‘i he ngaahi ongo‘í pē, pea na‘e ‘ikai ke nau tauhi pē kia Sihova koe‘uhi ko ‘enau ongo‘i fiefia ‘i he feohi mo e ngaahi kaungātuí. ‘I hono kehé, ko ‘enau tuí na‘e langa hake ia “‘i he ‘ilo totonu fekau‘aki mo e ‘Otuá.”​—Kol. 1:9, 10.

7. Ko e hā ‘e hoko kiate kitautolu ‘i he‘etau tui ki he ngaahi mo‘oni Fakatohitapú?

7 Ko e ngaahi mo‘oni ‘i he Folofola ‘a e ‘Otuá ‘oku ‘ikai ‘aupito liliu. (Saame 119:160) Ko e fakatātaá, ‘oku ‘ikai liliu ia kapau ko ha kaungātui ‘okú ne fakalotomamahi‘i kitautolu pe fai ha angahala mamafa. Pea ‘oku ‘ikai liliu ia ‘i he‘etau fehangahangai mo e mamahí. Ko ia ‘oku fiema‘u ke tau ‘ilo‘i faka‘āuliliki ‘a e ngaahi akonaki Fakatohitapú pea tuipau ‘oku mo‘oni. Ko ‘etau tui mālohi makatu‘unga ‘i he ngaahi mo‘oni Fakatohitapú te ne ‘ai ke tau tu‘u ma‘u ‘i he taimi ‘o e ‘ahi‘ahí, ‘o hangē tofu pē ko ha taula ‘okú ne ‘ai ke tu‘u ma‘u ha vaka lolotonga ha afā. ‘E lava fēfē ke ke fakaivimālohi‘i ho‘o tuipau ‘okú ke ma‘u ‘a e mo‘oní?

“FAKATUIPAU‘I KOE KE KE TUI”

8. Hangē ko ia ‘oku hā ‘i he 2 Tīmote 3:14, 15, na‘e anga-fēfē tuipau ‘a Tīmote na‘á ne ma‘u ‘a e mo‘oní?

8 Na‘e tuipau ‘a Tīmote na‘á ne ma‘u ‘a e mo‘oní. Na‘e anga-fēfē ‘ene ‘ilo‘i iá? (Lau ‘a e 2 Tīmote 3:14, 15.) Na‘e fakamatala‘i ange kiate ia ‘e he‘ene fa‘eé mo ‘ene kui fefiné ‘a e ngaahi akonaki ‘i he “ngaahi tohi mā‘oni‘oní.” Ka ‘oku ‘ikai ha veiveiua na‘á ne vahe‘i foki ‘a e taimi mo e ivi ke ako ‘a e ngaahi tohi ko iá. Ko hono olá, na‘á ne ‘fakatuipau‘i ia ke ne tui’ na‘e mo‘oni ‘a e ngaahi tohí. Ki mui ai, ko Tīmote, ko ‘ene fa‘eé mo ‘ene kui fefiné na‘a nau kau ki he lotu faka-Kalisitiané. ‘Oku ‘ikai ha veiveiua na‘e maongo kia Tīmote ‘a e ‘ofa na‘e fakahāhā ‘e he kau muimui ‘o Sīsuú, pea na‘á ne ma‘u ha holi mālohi ke feohi mo kinautolu pea tokanga‘i hono fanga tokoua mo e fanga tuofāfine fakalaumālié. (Fil. 2:19, 20) Kae kehe, ko ‘ene tuí na‘e ‘ikai ke makatu‘unga ‘i he‘ene ngaahi ongo‘i ki hono kaungāfa‘ahinga ‘o e tangatá, ka ‘i he ngaahi mo‘oni‘i me‘a na‘á ne tohoaki‘i ia ke ofi ange kia Sihová. Ko koe foki kuo pau ke ke fai ha faka‘uhinga papau ‘i he me‘a kuó ke ako fekau‘aki mo Sihova ‘i ho‘o lau ‘a e Tohi Tapú.

9. Ko e hā ‘a e mo‘oni tefito ‘e tolu ‘oku fiema‘u ke ke fakamo‘oni‘i kiate koé?

9 Ke kamatá, ‘oku fiema‘u ke ke fakamo‘oni‘i kiate koe ha mo‘oni tefito ‘e tolu. ‘Uluakí, ‘oku fiema‘u ke ke tuipau ko Sihova ko e ‘Otuá ‘a e Tokotaha-Fakatupu ‘o e me‘a kotoa pē. (‘Eki. 3:14, 15; Hep. 3:4; Fkh. 4:11) Uá, kuo pau ke ke fakamo‘oni‘i kiate koe ko e Tohi Tapú ‘a e pōpoaki fakamānava‘i ‘a e ‘Otuá ki he fa‘ahinga ‘o e tangatá. (2 Tīm. 3:16, 17) Pea ko e tolú, ‘oku fiema‘u ke ke fakapapau‘i ‘oku ‘i ai ‘a e kakai fokotu‘utu‘u maau ‘a Sihova ‘oku nau lotu kiate ia ‘i he malumalu ‘o e tu‘unga-‘ulu ‘o Kalaisí pea ko e Kau Fakamo‘oni ‘a Sihová ia. (‘Ai. 43:10-12; Sione 14:6; Ngā. 15:14) Ko hono fakamo‘oni‘i kiate koe ‘a e ngaahi mo‘oni tefito ko iá ‘oku ‘ikai fiema‘u ia ke ke ‘ilo‘i ‘a e me‘a kotoa ‘i he Tohi Tapú. ‘Oku totonu ko ho‘o taumu‘á ke ngāue‘aki ho‘o “mafai fakaefaka‘uhingá” ke fakaivimālohi‘i ho‘o tuipau ‘okú ke ma‘u ‘a e mo‘oní.​—Loma 12:1.

MATEUTEU KE FAKATUIPAU‘I ‘A E NI‘IHI KEHÉ

10. Tānaki atu ki hono ‘ilo‘i ‘a e mo‘oní, ko e hā ‘oku fiema‘u ke tau malava ‘o faí?

10 ‘I ho‘o tuipau pē ki he mo‘oni tefito ‘e tolu ko eni fekau‘aki mo e ‘Otuá, Tohi Tapú mo e kakai ‘a e ‘Otuá, ‘oku fiema‘u ke ke malava ‘o ngāue‘aki ‘a e Folofolá ke fakamo‘oni‘i ‘a e ngaahi mo‘oni ko ení ki he ni‘ihi kehé. Ko e hā hono ‘uhingá? Koe‘uhi ‘i he tu‘unga ko e kau Kalisitiané ‘oku tau ma‘u ‘a e fatongia ke ako‘i ‘a e mo‘oni ‘oku tau ‘iló ki he fa‘ahinga ko ia te nau fanongo maí. * (1 Tīm. 4:16) Pea ‘i he‘etau feinga ke fakatuipau‘i ki he ni‘ihi kehé ‘a e ngaahi mo‘oni Fakatohitapú, ‘oku tau fakaivimālohi‘i ai ‘etau tuipau ki he ngaahi mo‘oni ko iá.

11. Ko e hā ‘a e fa‘ifa‘itaki‘anga na‘e fokotu‘u mai ‘e he ‘apositolo ko Paulá ‘i he tu‘unga ko ha faiakó?

11 ‘I hono ako‘i ‘e he ‘apositolo ko Paulá ‘a e kakaí, na‘á ne “fakatuipau‘i kinautolu fekau‘aki mo Sīsū fakatou‘osi mei he Lao ‘a Mōsesé pea mo e Kau Palōfitá.” (Ngā. 28:23) ‘E lava fēfē ke tau fa‘ifa‘itaki kia Paula ‘i hono ako‘i ‘a e mo‘oní ki he ni‘ihi kehé? Kuo pau ke tau fai ‘a e me‘a lahi ange ‘i hono tala ange pē ‘a e lau ‘a e Tohi Tapú. Kuo pau ke tau tokoni‘i ‘etau kau ako Tohi Tapú ke faka‘uhinga ‘i he Folofolá ‘i he‘enau ‘unu‘unu ofi kia Sihová. ‘Oku tau loto ke nau tali ‘a e mo‘oní, ‘o ‘ikai koe‘uhí ‘oku nau toka‘i kitautolu, ka koe‘uhí kuo nau fakamo‘oni‘i kiate kinautolu ko e me‘a ‘oku nau akó ko e mo‘oni ia fekau‘aki mo hotau ‘Otua ‘ofá.

Mātu‘a, tokoni‘i ho‘o fānaú ke fakatupulekina ‘a e tui ‘aki hono ako‘i ange ‘a e “ngaahi me‘a loloto ‘a e ‘Otuá” (Sio ki he palakalafi 12-13) *

12-13. ‘E lava fēfē ke tokoni‘i ‘e he ngaahi mātu‘á ‘enau fānaú ke nofo ma‘u ‘i he mo‘oní?

12 Ngaahi mātu‘a, ‘oku ‘ikai ha veiveiua ‘oku mou loto ke nofo ma‘u ho‘omou fānaú ‘i he mo‘oní. Te mou ongo‘i nai kapau te nau ma‘u ha feohi lelei ‘i he fakataha‘angá, te nau fakalakalaka fakalaumālie. Neongo ia, kapau ‘oku fiema‘u ke tuipau ho‘omou fānaú ‘oku nau ma‘u ‘a e mo‘oní, ‘oku fiema‘u ‘a e me‘a lahi ange ‘i hono ma‘u pē ha ngaahi kaume‘a lelei. ‘Oku fiema‘u ke nau ma‘u ha vaha‘angatae fakafo‘ituitui mo e ‘Otuá pea tuipau ko e me‘a ‘oku nau ako mei he Tohi Tapú ‘oku mo‘oni.

13 Kapau ‘oku fiema‘u ‘e he ngaahi mātu‘á ke ako‘i ki he‘enau fānaú ‘a e mo‘oni fekau‘aki mo e ‘Otuá, kuo pau ke nau fokotu‘u ‘a e fa‘ifa‘itaki‘angá ‘aki ‘enau hoko ko e kau ako fakamātoato ‘o e Tohi Tapú. Kuo pau ke nau vahe‘i ‘a e taimi ke fakalaulauloto ki he me‘a ‘oku nau akó. Te nau malava leva ai ke ako‘i ‘enau fānaú ke fai ‘a e me‘a tatau. ‘Oku fiema‘u ke nau ako‘i ‘enau fānaú ke ngāue‘aki ‘a e ngaahi naunau fakaeako Tohi Tapú, ‘o hangē pē ko ‘enau ako‘i ‘enau kau ako Tohi Tapú. ‘I he fai peheé, te nau tokoni‘i ai ‘enau fānaú ke hounga‘ia ‘ia Sihova mo e founga ‘okú ne ngāue‘aki ke tokonaki mai ai ‘a e me‘akai fakalaumālié​—“‘a e tamaio‘eiki anga-tonu mo potó.” (Māt. 24:45-47) Ngaahi mātu‘a, ‘oku ‘ikai ke fe‘unga pē hono ako‘i ki ho‘o fānaú ‘a e ngaahi mo‘oni tefito Fakatohitapú. Tokoni‘i kinautolu ke fakatupulekina ‘a e tui mālohi ‘aki hono ako‘i kiate kinautolu ‘a e “ngaahi me‘a loloto ‘a e ‘Otuá” ‘o fakatatau ki honau ta‘umotu‘á mo e malavá.​—1 Kol. 2:10.

AKO ‘A E KIKITE ‘I HE TOHI TAPÚ

14. Ko e hā ‘oku totonu ai ke tau ako ‘a e kikite ‘i he Tohi Tapú? (Sio foki ki he puha “ ‘E Lava Ke Ke Fakamatala‘i ‘a e Ngaahi Kikite ko Ení?”)

14 Ko e kikite ‘i he Tohi Tapú ko ha konga mahu‘inga ia ‘o e Folofola ‘a e ‘Otuá ‘okú ne tokoni‘i kitautolu ke langa hake ‘a e tui mālohi kia Sihova. Ko e hā ‘a e ngaahi kikite kuó ne fakaivimālohi‘i ho‘o tuí? Te ke lave nai ki he ngaahi kikite fekau‘aki mo e “ngaahi ‘aho faka‘osí.” (2 Tīm. 3:1-5; Māt. 24:3, 7) Ka ko e hā ‘a e ngaahi kikite kehe kuo fakahoko ‘e lava ke ne fakaivimālohi‘i ho‘o tuipaú? Ko e fakatātaá, ‘e lava ke ke fakamatala‘i ‘a e anga hono fakahoko ‘i he kuohilí ‘a e kikite ‘i he Taniela vahe 2 pe Taniela vahe 11 pea mo e anga hono fakahoko he taimi ní? * ‘I ho‘o ma‘u ‘a e tui ‘oku makatu‘unga fefeka ‘i he Tohi Tapú, ko e tui ko iá ‘e ta‘eue‘ia. Fakakaukau ki he fa‘ifa‘itaki‘anga hotau fanga tokoua na‘e fakatanga‘i kakaha ‘i Siamane lolotonga ‘a e Tau II ‘a Māmaní. Neongo na‘e ‘ikai ke nau mahino‘i kakato ‘a e ngaahi kikite ‘i he Tohi Tapú fekau‘aki mo e ngaahi ‘aho faka‘osí ka na‘a nau tui mālohi ki he Folofola ‘a e ‘Otuá.

Ko ‘etau ako ‘a e Tohi Tapú, kau ai ‘a e ngaahi kikité, te tau ma‘u ai ‘a e falala pau ‘i he taimi ‘o e ‘ahi‘ahí (Sio ki he palakalafi 15-17) *

15-17. Na‘e anga-fēfē hono fakaivimālohi‘i ‘e he ako Tohi Tapú hotau fanga tokoua na‘e fakatanga‘i ‘e he kau Nasí?

15 ‘I he malumalu ‘o e pule ‘a Siamane Nasí, ko e laui afe hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné na‘e ‘ave ki he ngaahi kemi fakamamahí. Ko Hitilā mo e ‘ōfisa tu‘u-ki-mu‘a ko Heinrich Himmler na‘á na fehi‘a ‘i he Kau Fakamo‘oni ‘a Sihová. Fakatatau ki ha tuofefine ‘e taha, na‘e tala ‘e Himmler ki ha kulupu hotau fanga tuofāfiné ‘i ha kemi fakamamahi: “Ko homou Sihová ‘oku pule ia ‘i hēvani, ka ‘i he māmani ko ení ko kimautolu ‘oku pulé! Te mau fakahaa‘i atu pe ko hai ‘e kātaki lahi angé, ko kimoutolu pe ko kimautolu!” Ko e hā na‘á ne tokoni‘i ‘a e kakai ‘a Sihová ke nofo‘aki faitōnungá?

16 Na‘e ‘ilo‘i ‘e he Kau Ako Tohi Tapu ko ení ko e Pule‘anga ‘o e ‘Otuá na‘e kamata pule ia ‘i he 1914. Na‘e ‘ikai ke nau ofo ‘i he fakatanga kakaha na‘a nau fehangahangai mo iá. Kae kehe, na‘e tuipau ‘a e kakai ‘a Sihová he‘ikai lava ‘e ha founga-pule fakaetangata ‘o ta‘ofi ‘a e taumu‘a ‘a e ‘Otuá mei hono fakahokó. Na‘e ‘ikai lava ‘e Hitilā ke ne tafi‘i ‘osi atu ‘a e lotu mo‘oní pe fokotu‘u ha founga-pule te ne liua ‘a e Pule‘anga ‘o e ‘Otuá. Na‘e tuipau hotau fanga tokouá ko e pule ‘a Hitilaá ‘e faai atu pē ‘o ngata.

17 Ko e tuipau ‘a e fanga tokoua mo e fanga tuofāfine ko iá na‘e ‘ikai ke takihala‘i. Taimi nounou mei ai, na‘e tō ‘a e pule‘anga Nasí, pea ko Heinrich Himmler​—‘a e tangata na‘á ne pehē “‘i he māmani ko ení ko kimautolu ‘oku pulé”—​na‘á ne hola ke mo‘ui. ‘I he‘ene holá, na‘á ne fetaulaki ai mo Tokoua Lübke, ko ha pōpula ki mu‘a na‘á ne ‘ilo‘i. ‘I he loto-mamahi mo‘oni, na‘e ‘eke ange ‘e Himmler kia Tokoua Lübke: “Tokotaha Ako Tohi Tapu, ko e hā ‘oku hoko he taimi ní?” Na‘e tala ange ‘e Tokoua Lübke kia Himmler na‘e fuoloa pē hono ‘ilo‘i ‘e he Kau Fakamo‘oni ‘a Sihová he‘ikai lavame‘a ‘a e pule‘anga Nasí pea ‘e fakatau‘atāina‘i kinautolu. Ko Himmler​—‘a e tangata na‘á ne fa‘a leakovi fekau‘aki mo e Kau Fakamo‘oni ‘a Sihová—​na‘á ne longotai. Taimi nounou mei ai, na‘á ne taonakita. Ko e hā ‘a e poiní? Ko ‘etau ako ‘a e Tohi Tapú, mo e ngaahi kikité, ‘e lava ke ne langa hake ‘a e tui ta‘eue‘ia ki he ‘Otuá pea tau ma‘u ‘a e falala pau ‘i he taimi ‘o e ‘ahi‘ahí.​—2 Pita 1:19-21.

18. Hangē ko ia ‘oku fakahaa‘i ‘i he Sione 6:67, 68, ko e hā ‘oku tau fiema‘u ai ‘a e “‘ilo totonu pea mo e mahino kakato” na‘e lave ki ai ‘a Paulá?

18 Ko kitautolu taki taha ‘oku totonu ke tau fakahāhā ‘a e ‘ofá​—‘a e faka‘ilonga ‘o e kau Kalisitiane mo‘oní. Ka ‘oku tau fiema‘u foki ‘a e “‘ilo totonu pea mo e mahino kakato.” (Fil. 1:9) He ka ‘ikai, ‘e lava ke tākiekina kitautolu “‘e he matangi kotoa pē ‘o e akonaki ‘oku fakafou ‘i he olopoto ‘a e tangatá,” ‘o kau ai ‘a e kau tafoki ‘o fakafepaki ki he mo‘oní. (‘Ef. 4:14) ‘I he taimi na‘e ‘ikai ke toe muimui ai ‘a e tokolahi ‘o e kau ākonga ‘i he ‘uluaki senituli T.S. ‘ia Sīsuú, na‘e fakahaa‘i ‘e he ‘apositolo ko Pitá ‘ene tuipau mālohi na‘e ma‘u ‘e Sīsū “‘a e ngaahi lea ‘o e mo‘ui ta‘engatá.” (Lau ‘a e Sione 6:67, 68.) Neongo na‘e ‘ikai ke mahino‘i ‘e Pita ‘i he taimi ko iá ‘a e fakaikiiki kotoa ‘o e ngaahi lea ko iá, na‘á ne nofo‘aki mateaki koe‘uhi na‘á ne ‘ilo‘i ‘a e mo‘oni fekau‘aki mo Kalaisí. ‘E lava foki ke ke fakaivimālohi‘i ho‘o tuipau ki he me‘a ‘oku ako‘i ‘e he Tohi Tapú. Kapau te ke fai pehē, ko ho‘o tuí te ne matu‘uaki ha fa‘ahinga ‘ahi‘ahi pē pea te ke tokoni‘i ‘a e ni‘ihi kehé ke nau langa hake ha tui mālohi.​—2 Sio. 1, 2.

HIVA 10 “Ko Au Eni! Fekau Au”

^ pal. 5 Ko e kupu ko ení te ne tokoni‘i kitautolu ke hounga‘ia ‘i he ngaahi akonaki mo‘oni ‘i he Folofola ‘a e ‘Otuá. ‘E toe lāulea ai ki he ngaahi founga ‘e lava ke tau tuipau ai ko e me‘a ‘oku tau tui ki aí ‘oku mo‘oni.

^ pal. 10 Ke tokoni ki ho‘o faka‘uhinga mo e ni‘ihi kehé ‘i he ngaahi akonaki tefito Fakatohitapú, sio ki he kupu hokohoko “Ko ha Fetalanoa‘aki mo ha Kaungā‘api,” ‘a ia na‘e hā ‘i he Taua Le‘o mei he 2010 ki he 2015. ‘Oku kau ai ‘a e kaveinga “Ko e ‘Otuá ‘a Sīsū?,” “Ko Fē ‘a e Taimi Na‘e Kamata ke Pule Ai ‘a e Pule‘anga ‘o e ‘Otuá?,” mo e “‘Oku Tautea‘i ‘e he ‘Otuá ‘a e Kakaí ‘i he Afi ‘o Helí?”

^ pal. 14 Ki ha fakamatala fekau‘aki mo e ngaahi kikite ko ení, sio ki he ‘īsiu ‘o e Taua Le‘o Sune 15, 2012 mo Mē 2020.

^ pal. 60 FAKAMATALA ‘O E FAKATĀTĀ: Lolotonga ‘a e lotu fakafāmilí, ‘oku ako ‘e ha ongo mātu‘a mo ‘ena fānaú ‘a e ngaahi kikite fekau‘aki mo e fu‘u mamahi lahí.

^ pal. 62 FAKAMATALA ‘O E FAKATĀTĀ: Lolotonga ‘a e fu‘u mamahi lahí, ko e fāmili tatau he‘ikai ke nau ‘ohovale ‘i he me‘a ‘oku hokó.