Kaʼax ja bʼa sbʼaʼal

Kaʼax ja bʼa sbʼaʼali

ARTIKULO BʼA SPAKLAJEL 28

¿Jkʼuʼunejtik maʼ lek jani kiʼojtik ja smeranili?

¿Jkʼuʼunejtik maʼ lek jani kiʼojtik ja smeranili?

«Mok kʼotan tekʼan soka jastik junuk anebʼa sok aji kʼokxan bʼa akʼuʼan» (2 TIM. 3:14, TNM).

TSʼEBʼOJ 56 Jeʼa teya bʼa smeranil

JA JAS OJ PAKLAXUK *

1. ¿Jas wa xkʼan kaltik ja yajni wa xtaʼatik tiʼal «ja smeranili»?

«¿JASTAL anaʼa sbʼaj ja smeranil?». «¿Tixa maʼ manxiya bʼa smeranil?». «¿Janekʼxa tyempo teya ja bʼa smeranil?». Seguro, ayni bʼa akʼubʼalkitik sjobʼjelik jastal jaw ma keʼn kaʼunejtikyi ja tuk. Pe ¿jas wa xkʼan kaltik ja yajni wa xtaʼatik tiʼal «ja smeranil»? Jani wa xtaʼatik tiʼal ja jas wa xkʼuʼantik soka jastal wa xkatikyi stoyjel ja Dyos soka sakʼanil kiʼojtik. Yajni wa xkalatik june tey «bʼa smeranil», jani wantik yaljel wa snaʼa ja jas wa sjeʼa ja Biblia sok wa skisa ja srasonik. Ja slekili, mini ayiʼoj skʼuʼajelik ja bʼa relijyon mi meranuk sok wa xyabʼ stsamalil jun lekil sakʼanil (Juan 8:32).

2. Jastalni wa xyala ja Juan 13:34, 35, ¿jasa bʼajtan wa xpayjiye jitsan kristyano ja bʼa smeranili?

2 ¿Jasa bʼajtan spayawotik ja bʼa smeranili? Bʼobʼta jani ja lekil smodo wa sjeʼawe ja taʼumantiʼik bʼa Jyoba (1 Ped. 2:12). Ma bʼobʼta jani ja yajtanel wa sjeʼawe. Jitsan ja matik wajye sbʼajtanil ekʼele ja bʼa Naʼits bʼa Tsomjelal jani mas payjiye ja jaw sok jani mas wa xjul skʼujole yuj chikan jas alji ja bʼa plataporma. Ja it mini cham xkabʼtik, pes ja Jesús yala ojni bʼi snaʼe ja kristyano machunkiluk ja snebʼumanik yuja yajtanel wa sjeʼa sbʼaje (kʼuman ja Juan 13:34, 35). Pe ta wa xkʼanatik oj katik ajyuk jun skʼuʼajel bʼa tsats, tʼilani ay jas mas oj jkʼuluktik.

3. ¿Jasa oj bʼobʼ ekʼ jbʼajtik soka skʼuʼajel kiʼojtik bʼa Dyos ta ja itani yuja jastal wa syajtay sbʼaje ja hermanoʼik?

3 Ja skʼuʼajel kiʼojtiki mini tiʼuk ta oj eljan ja bʼa yajtanel wa sjeʼa sbʼaje ja meran kʼuʼumanik Dyosi. ¿Jas yuj? Lekbʼi jun hermano, jun ansyano ma jun precursor, sleʼa jun chaʼan mulal, ma syajbʼesotik ma pax jun apóstata sok yala kabʼtik mi jaʼuk kiʼojtik ja smeranili. ¿Jasa oj jkʼuluktik junuk ja bʼa jaw? ¿Oj maʼ katikan ja smeranili sok yajelkan yaʼteltajel ja Jyoba? Ja it wa sjeʼakitik, ta wa xkʼana oj ajyukujtik jun tsatsal skʼuʼajel, jani yuja jastal wa xkila ja jbʼajtik soka Jyoba, mini jaʼuk ja jas wa skʼulan ja tuk. Ja skʼuʼajel kiʼojtiki, jastal jun naʼits, bʼa mini kechan oj katik kʼeʼuk sok jastik bʼa «kʼun» jastal ja wa xkabʼ ayotiki, cha tʼilani oj katik makunuk jastik bʼa «yij», jastal ja jastik wa xnaʼatiki sok ja jastik ay stojolil. Tʼilani oj jkʼuʼuktik bʼa keʼntikta ja Biblia jani wa sjeʼa ja smeranil sbʼaja Jyoba (Rom. 12:2).

4. Jastalni wa xyala ja Mateo 13:​3-6, 20, 21, ¿jasa wa x-ekʼ sbʼaje jujuntik ja yajni wa xjak sbʼaje prebaʼik ja bʼa skʼuʼajel yiʼoje?

4 Ja Jesús yala jujuntik ‹gustoxta› oj yiʼe ja smeranil, pe yaj bʼi xjak sbʼaje wokol oj bʼi tupuk ja skʼuʼajele (kʼuman ja Mateo 13:3-6, 20, 21). Bʼobʼta mini xyabʼye stojol ja snochjel ja Jesús oj jak sbʼaje wokolik sok prebaʼik (Mat. 16:24). Ma bʼobʼta wa skʼuʼane ja kʼuʼumanik Dyos kechanta tolabida wa x-aji koʼ slekilale. Ja bʼa luʼumkʼinal it, mini jas wa xbʼobʼ jkʼuluktik bʼa mi oj ajyukujtik wokolik. Ja jsakʼaniltiki wani xbʼobʼ tukbʼuk sok sjapjel kitik ja gustoʼil bʼa jun tyempo (Sal. 6:6; Ecl. 9:11).

5. ¿Jastal wa sjeʼawe tʼusan mi spetsaniluk ja yaʼtijum ja Jyoba wani skʼuʼane jani yiʼoje ja smeranili?

5 Tʼusan mi spetsaniluk ja yaʼtijum ja Jyoba wa sjeʼa wani skʼuʼane jani yiʼoje ja smeranil. ¿Jas yuj wa xnaʼatik? Yujni ja skʼuʼajel yiʼoje mini wa xyopiji yajni jun hermano wa xyajbʼesjiye yuj ma ay maʼ wa skʼulan jun jasunuk bʼa mi oj skʼuluk jun kʼuʼuman Dyos (Sal. 119:165). Kada preba wa stʼaspune, mas wa stsatsbʼi ja skʼuʼajel yiʼoje sok mini wa xyopiji (Sant. 1:2-4). ¿Jasa oj jkʼuluktik bʼa oj ajyukujtik jun skʼuʼajel jastal jaw?

LA KATIK AJYUK JA «SNAJEL TSʼIKAN BʼA DYOS»

6. ¿Bʼa yawe eluk ja skʼuʼajel ajyiyujile ja nebʼumanik bʼa bʼajtan siglo?

6 Ja skʼuʼajel ajyi yujile ja nebʼumanik bʼa bʼajtan siglo tini yawe eluk ja bʼa jas snebʼawe ja bʼa Yabʼal Dyos soka jas sjeʼa ja Jesukristo, wa xkʼan kaltik, ja bʼa «smeranil ja lekil notisyaʼik» (Gál. 2:5, TNM). Ja bʼa smeranil it jani ja bʼa sjejel wa snochowe ja kʼuʼumanik Dyos, bʼa tini chʼikan ja jas wa xcholo ja xchamelal sok ja sakʼwelal ja Jesús. Ja jekabʼanum Pablo seguroni ajyi ja bʼa skʼuʼajel it meraniʼa. ¿Jas yuj wa xnaʼatik? Yujni ja wa xya makunuk ja Yabʼal Dyos bʼa sjejel «ja Cristo tʼilan ni bi oj yii huocola. [...] pero ja mas tzaani, oj aaji sac-huuc» (Hech. 17:2, 3). Ja bʼajtan kʼuʼumanik Dyos yiʼaje ja sjejelik jaw sok sleʼawe ja skoltanel ja yip ja Dyos bʼa oj yabʼye stojol ja Yabʼal ja Jyoba. Spaklaye bʼa oj ajyuke seguro ja sjejelik jaw tini jakel bʼa Yabʼal Dyos (Hech. 17:11, 12; Heb. 5:14). Ja skʼuʼajel yiʼoje mini jaʼukta yuja jastal wa xyabʼ aye, mini kechan wa xyaʼteltaye ja Jyoba yuja wa xyabʼye stsamalil ja ajyel sok pilan kʼuʼumanik Dyos. Ja jasa skʼulane, ja skʼuʼajel ajyiyujile tini yawe eluk ja bʼa «snajel tsʼikan bʼa Dyos» (Col. 1:9, 10TNM).

7. ¿Jasa slekilal oj katik eluk ja skʼuʼajel kiʼojtik ja bʼa smeranil bʼa Biblia?

7 Ja smeranil ja bʼa Yabʼal ja Dyos mini wa xtukbʼi (Sal. 119:160). Jun sjejel, mini wa xtukbʼi ta jun hermano syajbʼesotik ma koʼ jun chaʼan mulal. Cha mini wa xtukbʼi yajni ay kiʼojtik wokolik. Ja yuj tʼilani oj jpaklaytik lek ja sjejelik bʼa Biblia sok skʼuʼajel meraniʼa. Ja teʼ bʼa tsʼunan lek ja yechi wa xkoltaji bʼa mi jas oj ekʼ sbʼaj ja yajni wa xjak ja stsatsal ikʼ jaʼ, junxtani jastal it ja skʼuʼajel kiʼojtik bʼa tini kaʼunejtik eluk ja smeranil bʼa Biblia oj ni skoltayotik ja bʼa ekʼeleʼik bʼa wokoli. ¿Jastal oj bʼobʼ jkʼuʼuktik mas bʼa jani kiʼojtik ja smeranili?

LA JKʼUʼUKTIK LEK BʼA KEʼNTIK JA JAS WA XKʼUʼANTIKI

8. Jastalni wa xyala ja 2 Timoteo 3:14, 15, ¿Jastal kʼot skʼuʼuk ja Timoteo jani yiʼoj ja smeranil?

8 Ja Timoteo seguroni ajyi bʼa jani yiʼoj ja smeranil. ¿Jas yuj jach skʼuʼan? (Kʼuman ja 2 Timoteo 3:14, 15 *). Ja snani soka smexepi yeʼn bʼajtan sjeʼaweyi «ja jas tsʼijbʼunubʼal bʼa Dyosi». Pe yeʼnani spila tyempo soka yip bʼa spaklajel. Ja slekilal yila, kʼot skʼuʼuk bʼa yeʼna ja bʼa tiw jani yiʼoj ja smeranili. Tsaʼan, ja yeʼn, ja snani soka smexepi snebʼawe ja sjejelik yiʼoje ja kʼuʼumanik Dyosi. Jelni maʼ cham yila ja yajtanel wa sjeʼawe ja snebʼuman ja Kristo, sok merani wa skʼana oj ajyuk soka hermanoʼik sok stalnajele (Filip. 2:19, 20). Pe ja skʼuʼajel ajyiyuji mi ja jaʼuk yuja jastal wa xyabʼ sbʼaja tuk, jani ja bʼa jastik wa xya tsatsbʼuk ja jastal wa xyila sbʼaj soka Dyos. Cha jachuk ja keʼntik tʼilani oj jpaklaytik ja Biblia sbʼaja jas wa xyala Jyoba sok spensarajel bʼa skʼuʼajel jani ja smeranil.

9. ¿Jas oxe smeranil jel tʼilan oj jkʼuʼuktik bʼa keʼntik?

9 Jelni tʼilan oj jkʼuʼuktik bʼa keʼntik, bʼa oxe smeranil jel tʼilan. Bʼajtan, bʼa yeʼnani ja Jyoba ja Kʼuluman bʼa spetsanil ja jastik junuki (Éx. 3:14, 15; Heb. 3:4; Apoc. 4:11). Xchabʼil, ja Biblia jani yiʼoj ja srasonik ja Dyos sbʼaja kristyano (2 Tim. 3:16, 17). Sok yoxil, ja Jyoba ayni yiʼoj jun kʼole kristyano bʼa tsoman aye wa x-aʼteltajiyuj bʼa jani wa xtojiye yuj ja Kristo: ja taʼumantiʼik bʼa Jyoba (Is. 43:10-12; Juan 14:6; Hech. 15:14). Bʼa oj jkʼuʼuktik ja keʼntik ja smeranil it jel tʼilan, mini kechanta wa xkʼanatik oj kʼotkotik jun diccionario bʼa Biblia. Ja jasa wa xkʼanatiki jani yajel makunuk ja ‹yip ja jpensartiki› bʼa jachuk mas oj jkʼuʼuktik jani kiʼojtik ja smeranili (Rom. 12:1, TNM).

LA JCHAP JBʼAJTIK BʼA OJ KATIK SKʼUʼUK JA TUK

10. Snajel ja smeranili, ¿cha jasa jel tʼilan oj jnatik skʼulajel?

10 Yajni jkʼuʼantik ta lek ja smeranil it jel tʼilan sbʼaja Jyoba, ja Biblia sok ja xchonabʼi, jelni tʼilan oj jnatik yajel makunuk ja Biblia bʼa oj jetikyi ja tuk. ¿Jas yuj? Yujni ja kʼuʼumanotik Dyos ay kiʼojtik ja cholal bʼa sjejelyi ja maʼ wa smaklayotik ja jas wa xnebʼatiki (1 Tim. 4:16). * Sok yajni wa xleʼatik modo bʼa oj katik skʼuʼuk ja tuk ja Biblia jani yiʼoj ja smeranili, ja skʼuʼajel kiʼojtiki wa stsatsbʼi mas.

11. ¿Jasa sjejel yaʼakitik ja Pablo yajni wa xjeʼatikyi ja tuki?

11 Yajni ja jekabʼanum Pablo sjeʼayi ja tuki, sleʼa modo bʼa a-skʼuʼuke «ja Jesusi, [...] [yajel makunuk, TNM] ja smandar ja Moisesi soc ja slibro ja aluman-Dios jumasa» (Hech. 28:23). ¿Jastal oj bʼobʼ jnochtik ja sjejel yaʼakani yajni wa xjeʼatikyi june ja smeranil bʼa Biblia? Mokni kechanta la jetikyi ja jas jnebʼunejtiki. Tʼilani oj jkoltaytik bʼa oj spensaraʼuk ja jas wa snebʼa, pes jachuk oj mojxuk soka Jyoba. Mini xkʼanatik oj skʼuʼuk ja smeranil yuj chaʼanyabʼal xyilawotik, jani yuja skʼuʼunej ja jas snebʼuneji sbʼaja jDyostik jel xyajtani yujni meran.

Nantatalik, koltayik ja wuntikilex bʼa oj ajyuk yujile jun tsatsal skʼuʼajel sjejelyile «ja jastik wa snaʼa ja Dyosi bʼa nakʼanik ayi» (Kʼela ja parrapoʼik 12 sok 13). *

12, 13. ¿Jasa oj bʼobʼ skʼuluke ja nantatalik bʼa skoltajel ja yuntikile bʼa ti oj ayuke ja bʼa smeranili?

12 Nantatalik, wani xa kʼanawex ti oj ajyuk jawa wuntikilex ja bʼa smeranili. Bʼobʼta waxa pensaraʼanex ta ajyi lekil yamigoʼe ja bʼa kongregasyoni, ojni tsatsbʼuk ja skʼuʼajel yiʼoje. Pe bʼa oj skʼuʼuke ja wuntikilex jani yiʼoje ja smeranili, mini malanukta ajyel yujile lekil yamigoʼe. Jelni tʼilan lek oj taxuke soka Dyosi sok seguro oj ajyuke ja Biblia jani yiʼoj ja smeranili.

13 Ta waxa kʼana oja jeʼexyi jawa wuntikilexi ja smeranil sbʼaja Dyosi, tʼilani oja waʼex yi jun lekil sjejel bʼa kʼotelex paklanumik bʼa Biblia. Pilawik tyempo, bʼa spensarajel ja jas waxa paklayexi. Anto, ojni bʼobʼa jeʼexyi bʼa jach oj cha skʼuluke jawa wuntikilexi. Jeʼawikyi jastal oj yawe makunuk ja jyamkʼabʼtik bʼa spaklajeli, jastalni waxa kʼulanex soka matik waxa wawexyi estudio. Jachuk, oja koltayex jawa wuntikilexi bʼa oj syajtaye ja Jyoba sok oj sjip skʼujole ja maʼ wa xya makunuk bʼa oj yakitik ja jas wa xmakunikujtiki, bʼa yeʼnani ja moso mas jel toji (Mat. 24:45-47, TNM). Mini malanukta oja jeʼexyi ja smeranil mas tʼilan bʼa Biblia. Koltayik bʼa oj snaʼe «ja jastik wa snaʼa ja Dyosi bʼa nakʼanik ayi» yajel tʼabʼan akʼujolex janekʼ ja sjabʼile, ja janekʼto wa xyabʼye stojoli sok jachuk oj ajyukyujile jun tsatsal skʼuʼajel (1 Cor. 2:10).

LA JPAKLAYTIK JA JASTIK YALUNEJXAKAN OJ EKʼUK JA BIBLIA

14. ¿Jas yuj tʼilan oj jpaklaytik ja jas alubʼalkan oj ekʼuk ja bʼa Biblia? (Cha kʼela ja rekwagro « ¿Wan maʼ xnaʼatik xcholjel ja bʼa it ja jas alubʼalxakan oj ekʼuk ja bʼa Biblia?»).

14 Ja bʼa jas alubʼalxakan oj ekʼuki tini chʼikan ja bʼa jas mas tʼilan yiʼoj ja bʼa Biblia sok wa skoltayotik bʼa oj ajyukujtik jun tsatsal skʼuʼajel bʼa Jyoba. ¿Jastik ja bʼa jas alubʼalxakani yaʼunej tsatsbʼuk ja skʼuʼajel awiʼoji? Bʼobʼta oj jpensaraʼuktik ja bʼa wa staʼa tiʼal ja bʼa «tsaʼanikxta kʼakʼu» (2 Tim. 3:1-5, TNM; Mat. 24:3, 7). Pe tuk ja bʼa kʼota smeranil ja jas alubʼalkan oj ekʼuki cha ojni bʼobʼ ya tsatsbʼuk ja skʼuʼajel kiʼojtiki. Jun sjejel, ¿oj maʼ bʼobʼ jcholtik jastal kʼota smeranil sok jastal wanto kʼotel smeranil ja jas alubʼalkan oj ekʼuk ja bʼa kapituloʼik 2 sok 11 ja bʼa Daniel? * Ta ja skʼuʼajel kiʼojtik ti kaʼunejtik eluk ja bʼa jas wa sjeʼa ja Biblia, ojni kuchkujtik chikan jas preba. La kiltik ja sjejel ja jastal kuchyujile ja iji spatike ja hermanoʼik ja bʼa Alemania yajni wan ekʼel ja bʼa xchabʼil guerra ekʼ ja bʼa spetsanil ja luʼumi. Ama ja jastik alubʼalxakan oj ekʼuk ja bʼa tsaʼanikxta kʼakʼu mini jel x-abʼxi stojol ja bʼa tyempo jaw, pe ayni yiʼoje lek skʼuʼajel ja bʼa jas snebʼuneje ja bʼa Biblia.

 

Ja spaklajel ja Biblia, bʼa tini cha chʼikan ja jas alubʼalxakan oj ekʼuki, ja bʼa tyempoʼik bʼa preba oj ya jipjkʼujoltik bʼa Dyos. (Kʼela ja eparrapo 15 man 17). *

15-17. ¿Jastal koltajiye ja hermanoʼik ja spaklajel ja Biblia ja yajni iji spatike yuja nazi?

15 Ja bʼa Alemania nazi, jekji mil hermanoʼik ja bʼa lugar yiʼoje ja nazi bʼa ajyiyujile presoʼanumik. Ja Hitler sok ja olomal bʼa SS, ja Heinrich Himmler, jelni skorajaʼe ja taʼumantiʼik bʼa Jyoba. Jun hermana xcholo ja bʼi ja Himmler yala bʼi yabʼ jun tsome hermanaʼik bʼa teye ja bʼa lugar jaw: «¡Ta wa xa kʼanawex, jawa Jyoba jexi oj bʼobʼ skʼul mandar ja bʼa satkʼinali, pe ja bʼa luʼumi keʼnotikon ja maʼ wa skʼulan mandari!». ¡Ti oja wil-ex machunkiluk mas oj albʼuk, weʼnlex ma keʼntikon! ¿Jasa koltajiye ja yaʼtijumik ja Jyoba bʼa toj oj ajyuke?

16 Ja Paklanumik bʼa Biblia wani snaʼawe ja sGobyerno ja Dyos kʼe ya mandar bʼa 1914. Sok mini cham yabʼye ja jel tsats och ijuk spatike. Ja xchonabʼil ja Jyoba wani snaʼa mini jun gobyerno ja bʼa luʼumi oj bʼobʼ stim ja jas wa skʼana oj skʼuluki. Ja Hitler mini oj bʼobʼyuj xchʼakjel ja meran skʼuʼajeli cha mini oj ya kujlajuk jun gobyerno bʼa oj slokʼoluk ja sGobyerno ja Dyosi. Ja hermanoʼiki seguroni ajyiye, ja sgobyerno ja Hitler ojni chʼaysnajel.

17 ¡Janekʼto smeranil ja jas yalawe! Mi ekʼ mas tyempo, ja nazi chʼaysnajel sok ja Heinrich Himmler, ja maʼ yala yeʼn wa skʼulane mandar ja bʼa Luʼumi, tʼilani spaka ajnel. Yajni wan spakjel ajnel, staʼa jun hermano bʼa yapeyido Lübke bʼa snaʼa sbʼaj yuja ajyi preso. Ja Himmler, bʼa mixani jas oj bʼobʼ skʼuluk yala: «Lek, Paklanum bʼa Biblia, ¿jasa oj ekʼuk ja wego?». Ja hermano Lübke yala yabʼ, ja bʼi ja taʼumantiʼik bʼa Jyoba tolanibida snaʼuneje ja nazi ojni chʼaysnajel sok ja yeʼnle ojni ajuke el libre. Ja Himmler, ja maʼ yala jitsan jastik junuk sbʼaja taʼumantiʼik bʼa Jyoba, mini jas yala. Mas tsaʼan, smila sbʼaj. ¿Jasa wa xnebʼatik? Ja spaklajel ja Biblia, bʼa tini chʼikan ja jas alubʼalxakan oj ekʼuki, ojni skoltayotik bʼa oj ajyukujtik jun tsatsal skʼuʼajel bʼa Dyos sok oj ya jipjkʼujoltik bʼa yeʼn ja bʼa tyempoʼik preba (2 Ped. 1:19-21).

18. Jastalni wa xyala ja Juan 6:67, 68, ¿jas yuj tʼilan oj katik ajyuk ja «meran snajeli sok ja spensarajel leki», jastalni yala Pablo?

18 Tʼilani oj jetik ja yajalkʼujol bʼa wa sjeʼa tuke ja meran kʼuʼumanik Dyosi. Pe tʼilani oj katik ajyuk ja «meran snajeli sok ja spensarajel leki» (Filip. 1:9, TNM). Ta mikʼa, ojni sjom-otik ja ‹tuktukil sjejelik› sok ja «winike wa xyawe makunuk trampaʼik sok loʼlanel», jastal ja apostataʼiki (Efes. 4:14, TNM). Ja bʼa bʼajtan siglo, yajni ja nebʼumanik yaʼawekan ja Jesús, ja jekabʼanum Pedro yala jaman lek ja bʼi ja Jesús ay bʼi yiʼoj ja yaljel ja bʼa «vida jau mix chʼac» (kʼuman ja Juan 6:67, 68). Ama ja bʼa tyempo jaw, ja Pedro mini chʼak yabʼ stojol ja bʼa yaljelik jaw, ajyi toj yujni kʼot spensaraʼuk ja smeranil sbʼaja Kristo. Ta ja keʼntik wa xkʼuʼantik lek ja Biblia jani wa sjeʼa ja smeranili, ja skʼuʼajel kiʼojtiki tsatsni oj ajyuk ja bʼa yoj prebaʼiki sok oj jkoltaytik ja tuk bʼa oj ajyukyujile jun tsatsal skʼuʼajel (2 Juan 1, 2).

TSʼEBʼOJ 72 La jetik ja smeranil sbʼaja Dyos

^ par. 5 Ja artikulo it oj skoltayotik bʼa yiljel chaʼanyabʼalil ja smeranil wa sjeʼa ja Biblia. Cha oj jpaklaytik jas oj bʼobʼ jkʼuluktik bʼa oj jkʼuʼuktik ja jas wa xkʼuʼantiki jani ja smeranili.

^ par. 8 2 Timoteo 3:14, 15 (TNM): «Pe ja weʼn mok kʼotan tekʼan soka jastik junuk anebʼa sok aji kʼokxan bʼa akʼuʼan, yuja waxa naʼa lek ja maʼ sjeʼawi, sok man achʼinil anaʼa ja jas tsʼijbʼunubʼal bʼa Dyosi, bʼa wa xbʼobʼ yawi biboʼil bʼa stajel asakʼanil yuja skʼuʼajel ja Kristo Jesús».

^ par. 10 Oja ta mas akoltajel bʼa jastal oja wa skʼuʼuk ja kristyano ja bʼa smeranil mas tʼilan ja Biblia ja bʼa xetʼan «Conversaciones con un testigo de Jehová», kʼe jakuk ja bʼa La Atalaya bʼa 2010 man 2015. Jujuntik ja yolomajel jaʼa «¿Es Jesús Dios?», «¿Cuándo comenzó a gobernar el Reino de Dios?» Parte 1 sok parte 2, sok «¿Castiga Dios a la gente en el infierno?».

^ par. 14 Ja La Atalaya bʼa 15 bʼa junio bʼa 2012, slamik 14, 19, sok 20 sok ja Juʼun Cholumani bʼa mayo bʼa 2020 wa xcholo ja it ja bʼa jas alubʼalxakan oj ekʼuki.

^ par. 61 XCHOLJEL SBʼAJA POTO: Jun nantatal ja bʼa stsomjele bʼa pamilya, wane spaklajel soka yuntikile ja bʼa jas alubʼalxakan oj ekʼuk ja bʼa Biblia ja bʼa yoj niwan wokoli.

^ par. 63 XCHOLJEL SBʼAJA POTO: Yajni x-eljul ja niwan wokoli, ja pamilya jaw mini oj chamskʼujole ja jas oj ekʼuki.