1. Die yen ota na “uyota na” mudiaphiyọ?

“MAVỌ wọ sa vwọ mrẹ uyota na vughe?” “E vwiẹ wẹ vwẹ uyota na?” “Rhavwẹn ọke vọ yen wọ mrẹ uyota na vughe re?” Ọkiọvo a nọ wẹ enọ tiọyena jovwore yẹrẹ wẹ komobọ je nọ ihwo efa re. Die yen ota na “uyota na” mudiaphiyọ? Ọke buebun, avwanre reyọ ota yena vwo djisẹ rẹ esegbuyota, ẹga vẹ obo rẹ avwanre yeren akpọ wan. Ihwo rehẹ evunrẹ “uyota na” riẹn obo ri Baibol na yonori, ayen ji yeren akpọ nene. Ọtiọyena, ayen rhe se efian re yono ayen jovwo vwẹ ẹga rẹ efian gbuyota-a, enẹna ayen yeren omamọ rẹ akpọ vwẹ eyeren nana.—Jọn 8:32.

2. Vwo nene obo rehẹ Jọn 13:34, 35, die yen sa nẹrhẹ uyota na si ohwo urhuru ẹsosuọ?

² Die yen nẹrhẹ uyota na si we urhuru? Ọ sa dianẹ omamọ rẹ uruemu rẹ ihwo re ga Jihova yen si we urhuru. (1 Pita 2:12) Yẹrẹ, ẹguọnọ rẹ ayen djephia. Ihwo buebun vwo oniso rẹ ẹguọnọ tiọyena vwẹ omẹvwa rẹsosuọ rẹ ayen rare, ayen tobọ karophiyọ ẹguọnọ na vwọ vrẹ eta ra tare vwẹ enu rẹ umukpe vwẹ ẹdẹ yena. Ọna gbe ohwo unu-u, kidie Jesu tarọ jovwo nẹ ẹguọnọ yen a cha vwọ riẹn idibo rọyen. (Se Jọn 13:34, 35.) Jẹ, e ki se vwo esegbuyota rọ nabọ ghwotọ, o vwo erọnvwọn evo ro fori nẹ e ru.

3. Die yen sa phia, ọ da dianẹ ẹguọnọ rẹ ihwo rẹ Ọghẹnẹ djephia ọvo yen avwanre mu esegbuyota rẹ avwanre kpahen?

³ E jẹ ọ dia ẹguọnọ rẹ ihwo rẹ Ọghẹnẹ vwori ọvo yen e mu esegbuyota rẹ avwanre kpahe-en. Diesorọ? Vwẹ ẹwẹn roro nẹ oniọvo ọvo, ọ sa dia ọkpako yẹrẹ ọkobaro ru umwemwu ọgangan, oniọvo ọvo gbe we ku, yẹrẹ oniọvo ọvo she nẹ ukoko na kọ vwọsua uyota na. Emu tiọyena cha so ikprowọ kẹ wẹ ru wo de she nẹ ukoko na? Ẹkpo na kẹ ọna: Ọ da dianẹ oborẹ ihwo rẹ Ọghẹnẹ ruẹ ọvo yen wo mu esegbuyota wẹn kpahen ukperẹ uvi rẹ oyerinkugbe rẹ owẹ vẹ Jihova vwori,  esegbuyota wẹn cha ghwotọ-ọ. Ẹro wo vwo ni Jihova vẹ ihwo rọyen sa nẹrhẹ esegbuyota wẹn gan te ẹdia evo. Ẹkẹvuọvo, ọ je ghanre mamọ wo vwo yono Baibol na, vwo ẹruọ rẹ obo wo yono, ji ru ehiahiẹ rere wo se vwo vwo imuẹro nẹ obo wo yono na uyota. Ofori wo vwo vwo imuẹro komobọ nẹ uyota ro shekpahen Jihova yehẹ evunrẹ Baibol na.—Rom 12:2.

4. Vwo nene Matiu 13:3-6, 20, 21, die yen phia kẹ esegbuyota rẹ ihwo evo ọke rẹ ọdavwini vwo te ayen oma?

⁴ Jesu tare nẹ ihwo evo che rhiabọreyọ uyota na vẹ “aghọghọ,” ẹkẹvuọvo esegbuyota rayen che vwioro ọke rẹ ọdavwini de te ayen oma. (Se Matiu 13:3-6, 20, 21.) Ọ sa dianẹ ayen riẹnre nẹ ihwo ri nene Jesu cha mrẹ ebẹnbẹn, ji hirharoku egbabọse-e. (Mat. 16:24) Ọkiọvo ayen roro nẹ Onenikristi cha mrẹ ukpokpogho vuọvo-o. Ẹkẹvuọvo vwẹ akpọ umwemwu nana, e che jẹ ebẹnbẹn ẹmrẹ-ẹ. Ẹdia rẹ avwanre se wene, ọ me nẹrhẹ aghọghọ rẹ avwanre shekpotọ vwẹ ọke evo.—Une 6:6; Aghwo. 9:11.

5. Idjerhe vọ yen iniọvo avwanre buebun vwo djephia nẹ ayen vwo imuẹro kokoroko kpahen uyota na?

⁵ Iniọvo avwanre buebun djephia nẹ ayen vwo imuẹro kokoroko kpahen uyota na. Diesorọ a vwọ ta ọtiọyen? Esegbuyota rayen phieghe-e, ọ da tobọ dianẹ iniọvo efa gbe ayen ku yẹrẹ ru obo re chọre. (Une 119:165) Kọdavwini kọdavwini rẹ ayen hirharokuẹ nẹrhẹ esegbuyota rayen ganphiyọ ukpe rọ vwọ nẹrhẹ o phieghe. (Jems 1:2-4) Mavọ wo se vwo vwo esegbuyota ọgangan tiọyena?

6. Die yen Inenikristi rẹ ẹgbukpe ujorin rẹsosuọ mu esegbuyota rayen kpahen?

⁶ Inenikristi rẹ ẹgbukpe ujorin rẹsosuọ reyọ Baibol na vẹ iyono ri Jesu Kristi rọ dia “uyota rẹ iyẹnrẹ esiri na” vwọ bọn esegbuyota rayen gan. (Gal. 2:5) Uyota na ọyen emu eje rẹ Inenikristi segbuyota, o churobọ si uyota ro shekpahen izobo ọtanhirhe ri Jesu kugbe evrẹnushi rọyen. Ọyinkọn Pọl vwo imuẹro kokoroko nẹ iyono nana uyota. Mavọ avwanre ru riẹn? Kidie ọ reyọ Baibol na vwo “dje nẹ o fori re Kristi na vwọ reoja ro ki vrẹn nẹ ughwu rhe.” (Iruo 17:2, 3) Inenikristi rẹ ẹgbukpe ujorin rẹsosuọ se iyono yena gbuyota, je vwẹroso ẹwẹn ọfuanfon na nẹ ọ cha cha ayen uko vwo vwo ẹruọ rẹ Ota rẹ Ọghẹnẹ. Ayen ru ehiahiẹ komobọ rere ayen se vwo vwo imuẹro nẹ Baibol na yen e mu iyono yena kpahen. (Iruo 17:11, 12; Hib. 5:14) Ayen mu esegbuyota rayen kpahen ẹguọnọ rẹ iniọvo na ọvo-o, ọ je dia omavwerhovwẹn rẹ ayen mrẹ ọke rẹ ayen de kuomakugbe ihwo ri Jihova ọvo yen mu ayen vwọ ga-a. Ukperẹ ọtiọyen, ayen mu esegbuyota rayen kpahen “erianriẹn [ọgbagba] rẹ Ọghẹnẹ.”—Kọl. 1:9, 10.

7. Die yen esegbuyota re vwo kpahen uyota ri Baibol na se ru kẹ avwanre?

⁷ Uyota ri Baibol na wene-e. (Une 119:160) Kerẹ udje, i wene ọke rẹ oniọvo de gbe avwanre ku yẹrẹ ru umwemwu ọganga-an. I ji wene ọke re de hirharoku ebẹnbẹ-ẹn. Ọtiọyena, ofori a vwọ nabọ riẹn iyono ri Baibol na, ji vwo imuẹro kokoroko nẹ iyono na ghini uyota. A da vwẹ iyono ri Baibol na vwọ bọn esegbuyota rẹ avwanre gan, ọ cha nẹrhẹ e se mudiagan vwẹ ọke rẹ edavwini kirobo rẹ ọtan yọnrọn okuna ọke rẹ odju ọgangan de djuẹ. Mavọ wo se vwo vwo imuẹro nẹ wo vwo uyota na?

8. Kirobo rẹ 2 Timoti 3:14, 15 djephia, die yen kẹ Timoti imuẹro nẹ ọyen vwo uyota na?

⁸ Timoti vwo imuẹro dẹn nẹ ọyen vwo  uyota na. Die yen kẹ rẹ imuẹro yena? (Se 2 Timoti 3:14, 15.) Oni rọyen vẹ oni rọyen rode yen ihwo rẹsosuọ ri yoniro “ọbe ọfuanfon na.” Ẹkẹvuọvo, imuẹro herọ nẹ ọyen ọvo komobọ je ghwọrọ ọke vẹ ẹgba vwo yono ọbe ọfuanfon na. Ọtiọyena, ọ da rhe “nabọ segbuyota” nẹ obo rehẹ ọbe ọfuanfon na eje uyota. Ọke vwọ yan obaro, Timoti, oni rọyen vẹ oni rọyen rode de rhi yono kpahen Jesu. Aphro herọ-ọ, oma vwerhen Timoti fikirẹ ẹguọnọ rẹ idibo ri Jesu djephia, ọtiọyena o de vwo owenvwe ọgangan ro vwo kuomakugbe iniọvo rehẹ ukoko na je vwẹrote ayen. (Fil. 2:19, 20) Jẹ, ọ dia ẹguọnọ rẹ iniọvo na yen o mu esegbuyota rọyen kpahe-en, ẹkẹvuọvo, o muro kpahen uyota ro yono nẹ Baibol na rhe, ro vwo imuẹro kpahen. Ọnana kọyen muro vwọ dia ugbeyan ri Jihova. Eriyin o ji fo nẹ owẹ komobọ yono oborẹ Baibol na ta kpahen Jihova, ji vwo imuẹro kpahọn.

9. Uyota erha vọ yen fori nẹ wo vwo imuẹro kokoroko kpahen?

⁹ Ẹsosuọ, ofori nẹ wo vwo imuẹro kokoroko kpahen uyota erha nana. Ọrẹsosuọ, ofori wo vwo vwo imuẹro kokoroko nẹ Jihova Ọghẹnẹ yen Ọmemama na. (Eyan. 3:14, 15; Hib. 3:4; Ẹvwọ. 4:11) Ọrivẹ, ofori wo vwo vwo imuẹro kokoroko nẹ Baibol na ovuẹ ro nẹ obọ rẹ Ọghẹnẹ rhe. (2 Tim. 3:16, 17) Ọrerha, Ofori nẹ wo vwo imuẹro kokoroko nẹ Jihova vwo ẹko rẹ ihwo re ga vwẹ otọ rẹ usuon ri Kristi, nẹ Iseri ri Jihova yen ẹko na. (Aiz. 43:10-12; Jọn 14:6; Iruo 15:14) Wọ cha riẹn emu eje rehẹ Baibol na tavwen wo ki se vwo imuẹro kokoroko kpahen uyota erha nana-a. Ẹkẹvuọvo, jẹ ọdavwẹ wẹn dia ọ rẹ wọ vwọ reyọ “ẹgba iroro” wẹn vwo ru esegbuyota wẹn ganphiyọ nẹ wo vwo uyota na.—Rom 12:1, NW.

10. Vwọba uyota na ra cha riẹn, die ọfa yen fori nẹ e ru?

¹⁰ Wo de ghwe vwo imuẹro kpahen uyota erha na ri shekpahen Ọghẹnẹ, Baibol  na, kugbe ihwo rẹ Ọghẹnẹ nu, ofori nẹ wọ reyọ Baibol na vwo dje uyota na kẹ ihwo efa. Diesorọ? Kidie kerẹ Inenikristi, avwanre vwo oghwa re vwo yono ihwo re kerhọ rẹ avwanre uyota na. * (1 Tim. 4:16) Avwanre vwo yono ihwo efa uyota na ye, jẹ avwanre ruẹ imuẹro avwanre ganphiyọ kpahen uyota erha yena.

11. Udje vọ yen Pọl phi phiyotọ ọke ro vwo yono ihwo, mavọ avwanre sa vwọ vwẹrokere?

¹¹ Ọke rẹ ọyinkọn Pọl vwo yono ihwo, o “dje Jesu kẹ ayen nẹ evun rẹ Urhi ri Mosis na kugbe Emraro na rere o vwo mu ayen ẹro.” (Iruo 28:23) Mavọ yen a sa vwọ vwẹrokere Pọl ọke re de yono ihwo efa uyota na? Ofori nẹ e ru vrẹ e di vwo dje uyota ri Baibol na kẹ ayen. Ofori nẹ avwanre cha ihwo ra vwẹ Baibol yono uko vwọ nabọ roro kpahen oborẹ ayen yono na, rere ayen se vwo sikẹre Jihova. Avwanre guọnọre nẹ ayen rhiabọreyọ uyota na, ọ dia kidie nẹ ayen vwo ẹguọnọ rẹ avwanre-e, ẹkẹvuọvo kidie nẹ ayen ru ehiahiẹ komobọ je mrẹvughe nẹ oborẹ ayen yono na uyota ro shekpahen Ọghẹnẹ.

12-13. Mavọ yen emiọvwọn sa vwọ cha emọ rayen uko vwọ dia evunrẹ uyota na?

¹² Emiọvwọn, imuẹro herọ nẹ ovwan guọnọre nẹ emọ rẹ ovwan dia evunrẹ uyota na. Wo se roro nẹ emọ wẹn de vwo omamọ rẹ igbeyan vwevunrẹ ukoko na, ọ cha nẹrhẹ esegbuyota rayen ganphiyọ. Ẹkẹvuọvo, wọ da guọnọ nẹ emọ wẹn vwo imuẹro kokoroko kpahen uyota na, ayen guọnọ emu ọfa vrẹ omamọ rẹ igbeyan. Ofori nẹ ayen vẹ Ọghẹnẹ vwo uvi rẹ oyerinkugbe ji vwo imuẹro kokoroko nẹ oborẹ Baibol na yono, uyota.

¹³ Emiọvwọn da guọnọ yono emọ rayen uyota ro shekpahen Ọghẹnẹ, ofori ayen vwọ dia uvi rẹ udje kẹ emọ na womarẹ ayen vwọ nabọ yono Baibol na. Ofori nẹ ayen ghwọrọ ọke vwo roro kpahen oborẹ ayen yono na. Ọke yena re, kẹ ayen se yono emọ rayen vwo ru ọtiọyen. Kirobo rẹ ayen dje kẹ ihwo rẹ ayen vwẹ Baibol yono, ofori nẹ emiọvwọn dje kẹ emọ rayen obo ra reyọ ekuakua re vwo yono Baibol na kerẹ The Research Guide, Watchtower Library, Watchtower Online Library, kugbe JW Library App vẹ efa tiọyena vwo ruiruo. Ọyena rẹ ayen ruẹ na cha nẹrhẹ emọ na vwo ẹguọnọ ri Jihova, je vwẹroso “odibo esiri na” rẹ Jihova reyọ vwọ ghẹrẹ ihwo rọyen. (Mat. 24:45-47) Emiọvwọn, we jẹ ọ dianẹ iyono rẹsosuọ ri Baibol na ọvo yen ovwan yono emọ rẹ ovwa-an. Ovwan cha ayen uko vwo vwo esegbuyota ọgangan womarẹ we  vwo yono ayen “emu okokodo rẹ Ọghẹnẹ” vwo nene ikpe vẹ oborẹ ẹgba rayen muru.—1 Kọr. 2:10.

14. Diesorọ e vwo yono kpahen aroẹmrẹ ri Baibol na? (Ji ni ekpeti na “Wo Se Dje Aroẹmrẹ Nana Fiotọ?”)

¹⁴ Aroẹmrẹ ri Baibol, ọyen ẹbẹre ọghanghanre ọvo vwẹ Ota rẹ Ọghẹnẹ re cha avwanre uko vwo vwo esegbuyota ọgangan kpahen Jihova. Aroẹmrẹ vọ yen ru esegbuyota wẹn gan re? Wọ sa tanẹ aroẹmrẹ ri shekpahen “oba rẹ ẹdẹ na.” (2 Tim. 3:1-5; Mat. 24:3, 7) Ẹkẹvuọvo, aroẹmrẹ efa vọ ri rugba re yen sa bọn esegbuyota wẹn gan? Kerẹ udje, wo se djekpahen oborẹ aroẹmrẹ rọhẹ Daniẹl uyovwin 2 yẹrẹ ọ rọhẹ Daniẹl uyovwin 11 rugba wan re, vẹ oborẹ ayen ji ruẹgba enẹna? * Wo de mu esegbuyota wẹn kpahen Baibol na, emu vuọvo cha sa guọghọ-ọ. Roro kpahen udje rẹ iniọvo avwanre vwẹ Germany re rioja omukpahen ọgangan vwẹ ọke re vwo phi Ofovwin Akpọeje II. Dede nẹ ayen vwo ẹruọ rẹ aroẹmrẹ ri Baibol ri shekpahen oba rẹ ẹdẹ na gbagba-a, jẹ ayen vwo esegbuyota ọgangan kpahen Ota rẹ Ọghẹnẹ.

15-17. Mavọ eyono ri Baibol kpuriẹnphiyọ iniọvo avwanre ọke rẹ usuon ri Nazi vwo mukpahen ayen?

¹⁵ Ọke rẹ usuon ri Nazi vwo suẹn vwẹ Germany, e mu iniọvo avwanre uriorin buebun kpo ọko rẹ oja. Hitler vẹ SS Chief Heinrich Himmler vwo utuoma kpahen Iseri ri Jihova. Kirobo rẹ oniọvo aye ọvo tare, Himmler vuẹ ẹko rẹ iniọvo eya evo vwevunrẹ ọko rẹ oja na nẹ, “Jihova ovwan na se sun vwẹ odjuvwu, ẹkẹvuọvo avwanre yen suẹn vwẹ akpọ obonẹ! Avwanre che dje kẹ ovwan ohwo rọ ma gan, sẹ ovwan yẹrẹ avwanre!” Die yen cha ihwo rẹ Ọghẹnẹ uko vwo chirakon?

¹⁶ Emọ-uyono ri Baibol yena riẹnre nẹ Uvie rẹ Ọghẹnẹ ton usuon phiyọ vwẹ obodjuvwu  vwẹ ukpe ri 1914. Omukpahen ọgangan rẹ ayen hirharoku na gbe ayen unu-u. Ẹkẹvuọvo, ayen vwo imuẹro kokoroko nẹ usuon rẹ ohworakpọ vuọvo cha sa dobọ rẹ Ọghẹnẹ ji, o vwo jẹ ọhọre rọyen eruo gba-a. Hitler che se si ẹga rẹ uyota no kare kare, yẹrẹ vwẹ usuon rọ gan nọ Uvie rẹ Ọghẹnẹ vwo mu-u. Iniọvo avwanre vwo imuẹro kokoroko nẹ o vwo obo rọ wanre-e, usuon ri Hitler che vwoba.

¹⁷ Oborẹ iniọvo avwanre vwo imuẹro kpahen na ghene phia. O kriri-i, usuon ri Nazi de she, Heinrich Himmler rọ tare nẹ ayen yen “suẹn vwẹ akpọ obonẹ” na da vwẹ owọ te ikebe. Ọke rọ vwọ djẹ na, ọ da mrẹ Oniọvo Lübke re mu phiyọ uwodi jovwo. Kidie nẹ ofu dje re hwe, ọ da nọ Oniọvo Lübke: “Ọmọ-uyono ri Baibol, die kọyen cha phia enẹna?” Oniọvo Lübke da vuẹ nẹ Iseri ri Jihova riẹnre rhabae nẹ usuon ri Nazi che she, nẹ e che siobọnẹ ayen. Himmler rọ ta erharhe eta kpahen Iseri ri Jihova jovwo na rha mrẹ ota kpahe-en. O kriri-i, Himmler de hwe oma rọyen. Die yen ọnana yono avwanre? Avwanre de yono Baibol kugbe aroẹmrẹ rehẹ evun rọyen, ọ sa nẹrhẹ e vwo esegbuyota ọgangan kpahen Ọghẹnẹ, je nẹrhẹ e fiudugberi vwẹ ọke rẹ edavwini.—2 Pita 1:19-21.

18. Vwo nene obo re si phiyọ Jọn 6:67, 68, diesorọ a vwọ guọnọ “erianriẹn kugbe ẹmrẹ vughe” rẹ Pọl si kpahen vwẹ Filipae 1:9?

¹⁸ E jẹ avwanre ohwo ọvuọvo dje ẹguọnọ rọ dia oka re vwo vughe Inenikristi uyota phia. Ẹkẹvuọvo, a je guọnọ “erianriẹn kugbe ẹmrẹ vughe.” (Fil. 1:9) Ọ rha dia ọtiọye-en, avwanre sa nuẹ nene “odju rẹ uyono kuyono” vẹ “ọghware rẹ ihwo” kugbe uyono rẹ ihwo ri she nẹ uyota na re vwọsuọ. (Ẹfe. 4:14) Ọke rẹ otu buebun ri nene Jesu vwọ yan jovwo vwẹ ẹgbukpe ujorin rẹsosuọ, ọyinkọn Pita de dje imuẹro rọyen phia kpahen Jesu rọ vwọ tanẹ Jesu yen “vwo eta rẹ arhọ ri bẹdẹ na.” (Se Jọn 6:67, 68.) Dede nẹ Pita ghwa riẹn emu eje kpahen eta yena vwẹ ọke yena-a, jẹ ọ sẹro rẹ ọyọnregan rọyen kidie ọ riẹnre nẹ Jesu yen Kristi na. Wo ji se ru esegbuyota wẹn gan kpahen obo ri Baibol na yonori. Wo de ru ọtiọyen, wo che mudiagan vwẹ ọke rẹ edavwini, je cha ihwo efa uko vwọ bọn esegbuyota rayen gan.—2 Jọn 1, 2.