Nen video ma nwang'ere

Nen lembe ma nwang'ere i iye

Penji mi jusom

Penji mi jusom

Yesu udoko Jalam ma dit awene, man lembariba ma nyen ucungo awene?

Yesu udoko Jalam ma dit kinde m’elimo batizo i oro 29 R.M. Ang’o m’unyutho lembuno? Kinde m’ebelimo batizo, enyutho kamaleng’ nia etie ayika nithiero kwo pare iwi pemlam mi lapor, m’ubenyutho timo “yeny” pa Mungu. (Gal. 1:4; Ebr. 10:5-10) Calu ma pemlam utie thenge ma pire tek lee mir hekalu, copere nia ther hekalu mi tipo bende ucaku niai ma Yesu ulimo batizo. Hekalu ma dit mi tipo pa Yehova, ubenyutho yub ceke m’emaku kara watim ire thier i atira iwi ukungu mi lam pa Yesu.​—Mat. 3:16, 17; Ebr. 5:4-6.

Calu ma ther hekalu ma dit mi tipo ucaku, ugam ukwayere nia Jalam ma dit de ubed unuti pi nitimo tic i ie. Pieno, Yehova uwiro Yesu ‘ku tipo maleng’ ku tego bende’ kara ebed Jalam ma dit. (Tic. 10:37, 38; Mk. 1:9-11) Dong’ ang’o ma copo ketho wayio m’umbe jiji nia Yehova ung’io Yesu nibedo Jalam ma dit i wang’ tho man i wang’ cer pare? Lapor pa Harun ku mi julam mange ma dongo m’ubino yor i ng’eye, bikonyowa nidwoko wang’ penji maeno.

Cik ma Yehova umio ni Musa uwacu nia jalam ma dit kende re ma copo mondo i Kamaleng’ m’usagu mi hema, man oro ma dupa i ng’eye de, eni kende re m’ebed emondo i Kamaleng’ m’usagu mir hekalu. Jubed jupoko kind Kamaleng’ ku Kamaleng’ m’usagu ku bongu. Jalam ma dit ubed umondo i ng’ei bongu maeno, niwacu i Kamaleng’ m’usagu, i Ceng’ mir adunya kende. (Ebr. 9:1-3, 6, 7) Harun ku julam mange m’udog uwok i ng’eye, jular jubed juwirogi ni Julam ma dongo i wang’ nimondo i ng’ei “bongu” mi hema, i Kamaleng’ m’usagu. Pieno, Yesu bende jular juwire ni Jalam ma dit i wang’ tho pare; i ng’eye, ekadhu i ng’ei “bongu, thelembene, kume,” pi kwo mi polo. (Ebr. 10:20) Eno re m’uketho jakwenda Paulo ukiewo nia Yesu ubino calu ‘Jalam ma dit,’ etimo i “i hema ma dit ma bedo cu de m’usagu, ma jutimo ku cing’ ungo,” man i ng’eye emondo i “polo gire.”​—Ebr. 9:11, 24.

Kinde ma Yesu uidho i polo, ewok emio kwo pare m’umbe dubo m’ebin ethiero piwa iwi ng’om i bang’ Yehova. Kumeno re m’ecaku lembe ma kwong’a kud i kind lembe adek ma biketho lembariba ma nyen ucungi. Lembe adekne utie ma kani?

Mi kwong’o, Yesu ubino i wang’ Yehova; mir ario, ekwayu Yehova ujol lam m’eai ethiero, man mir adek Yehova ujolo lamne. Lembe adek maeno zoo utimere nwang’u fodi lembariba ma nyen ucaku ngo nitio.

Biblia unyutho ngo iwa nia i saa ma kani tap ma Yehova ujolo i ie lam ma Yesu uai uthiero. Pieno, wacopo yero ngo saa ma tap ma lembariba ma nyen ucungo i ie, man saa m’ecaku tic i ie. Ento wang’eyo nia Yesu uidho i polo ceng’ apar i wang’ Pentekoste. (Tic. 1:3) I kind nindo ma nok maeno re m’emio lam m’eai ethiero i bang’ Yehova, man Yehova uyio lamne. (Ebr. 9:12) Wang’eyo lembuno ni kum gin m’utimere ngbeng’ kamaleng’ i Pentekoste mi oro 33 R.M. (Tic. 2:1-4, 32, 33) Eno ugam unyutho kamaleng’ nia lembariba ma nyen udaru cungo man ecaku betio.

I adundo, lembariba ma nyen ucungo i ng’ei ma Yehova uyio rimb Yesu m’ebin ethiero. E lembaribane ucaku tio; Yesu ma Jalam ma dit re ma tie jarib mi lembariba maeno.​—Ebr. 7:25; 8:1-3, 6; 9:13-15.