Kaʼax ja bʼa sbʼaʼal

Kaʼax ja bʼa sbʼaʼali

Sjobʼjelik yiʼoj ja matik wa skʼumani

Sjobʼjelik yiʼoj ja matik wa skʼumani

¿Jas tyempo kʼot Olomal Sacerdote ja Jesús?

▪ Ja Jesús kʼot Olomal Sacerdote ja yajni yiʼaj jaʼ, ja bʼa jabʼil 29. ¿Jastal wa xnaʼatik? La kiltik. Ja yajni yiʼaj jaʼ, sjeʼa pwesto ay bʼa oj ya ja sakʼanil ja bʼa altar kechanta wa senyaʼan ja bʼa jas wa «scʼana» ja Dyos (Gál. 1:4; Heb. 10:5-10). Yuja altar kechanta wa senyaʼan kujlaji ja yajni ja Jesús yiʼaj jaʼ, wa xnaʼatik ja niwan templo bʼa Dyos cha kujlaji ja bʼa tyempo jaw, pes ja altari jani june ja mas tʼilan ja bʼa templo bʼa Dyos. Ja niwan stemplo ja Jyoba wa senyaʼan spetsanil ja jas wa xbʼobʼ jkʼuluktik bʼa stoyjel bʼa jun modo stojolil sbʼaja sakʼanil yaʼa Jesús (Mat. 3:16, 17; Heb. 5:4-6).

Yajni kʼe kujlajuk ja niwan templo bʼa Dyosi, wani xkʼanji jun Olomal Sacerdote. Ja yuj, ja Jyoba stʼojo ja Jesús soka «Espíritu Santo con todo yip» (Hech. 10:37, 38; Mar. 1:9-11). ¿Pe jastal wa xnaʼatik ja Jesús tʼoji Olomal Sacerdote bʼajtanto oj chamuk sok ja aji sakʼwuk? Wa xkʼot jnatik ja jaw jani spaklajel ja sjejel bʼa Aarón sok ja matik kʼotye olomalik sacerdote tsaʼan ja bʼa yeʼn ja bʼa styempo ja Ley bʼa Moisés.

Ja Leyi wa xyala kechantani ja olomal sacerdote oj bʼobʼ ochuk ja bʼa Lugar Jel Sak ja bʼa tabernáculo, sok mas tsaʼan, ja bʼa templo. Ja olomal sacerdote kechantani wa x-och ja bʼa skʼakʼuʼil sKusjel Mulal, ja bʼa kortina spilunej ja bʼa Lugar Jel Saki (Heb. 9:1-3, 6, 7). Ja Aarón sok ja slokʼoliki tʼojiye olomalik sacerdote bʼajtanto oj ochuke ja bʼa «libʼan kʼu‘utzi» bʼa mi kechanta wa senyaʼan ja tabernáculo. Bʼa juntikxta, ja Jesús tʼojini maʼ Olomal Sacerdote ja bʼa niwan stemplo ja Jyoba bʼajtanto oj chamuk, sok tsaʼan ja bʼa «libʼan kʼu‘utzi ja‘ni sbʼakʼtela» bʼa ti oj ajyuk bʼa satkʼinal (Heb. 10:20, Ja yajkʼachil sju‘unil ja dyosi). Ja yuj, ja jekabʼanum Pablo yala ja bʼi ja Jesús «jak jastal olomal sacerdote» sok tsaʼan «och ja bʼa tienda mas tʼilan sok mas toj, bʼa mini jaʼ skʼulan ja skʼabʼ ja winiki», wa xkʼan kaltik, «ja bʼa mero satkʼinal» (Heb. 9:11, 24TNM).

Ja bʼa kʼulaji seyar sok kʼe aji makunuk ja yajkʼachil trato, ¿tuktukil maʼ tyempo waji?

▪ Ja yajkʼachil trato mi kʼulaji seyar sok kʼe aji makunuk bʼa tuktukil tyempo. ¿Jas yuj jach wa xkalatik? Yujni, ja yajni waj bʼa satkʼinal ja Jesús sok sjeʼa ja janekʼto chaʼanyabʼal ja sakʼanil mey yiʼoj mulal bʼa oj ya eluk libre ja kristyano, ti kʼe kʼulajuk seyar ja yajkʼachil trato sok kʼe aji makunuk. Ja bʼa jaw skʼulan bʼa oxe modo. ¿Jastik waji?

Bʼajtan, ja Jesús waj sjeʼ sbʼaj soka Jyoba. Xchabʼil, yayi ja sTati ja janekʼto chaʼanyabʼalil yiʼoj ja sakʼanil yaʼa. Sok yoxil, ja Jyoba lekni yila ja spekʼa ja chikʼeli. Ja ajkʼach trato kechani ti kʼe makunuk tsaʼan yajni ja Jesús skʼulan ja oxe modoʼik jaw.

Ja Biblia mi xyala jas tyempo ja Jyoba lek yila ja sakʼanil yaʼa ja Jesús. Ja yuj, mini xbʼobʼ kaltik jas mero tyempo kʼulaji seyar sok kʼe ajuk makunuk ja ajkʼach trato. Pe wani xnaʼatik ja Jesús kʼe ja bʼa satkʼinal lajune kʼakʼu bʼajtanto ja bʼa Pentecostés (Hech. 1:3). Bʼa junuk kʼakʼu ja bʼa tʼusan tyempo jaw, yayi ja Jyoba ja janekʼto chaʼanyabʼalil yiʼoj ja sakʼanil yaʼa, sok ja yeʼn lekni yila (Heb. 9:12). Ja bʼa Pentecostés, wajni jun preba jaman lek bʼa lekni yila (Hech. 2:1-4, 32, 33). Ja bʼa tyempo jaw, tini chiknaji lek ja yajkʼachil trato kʼetani ajuk makunuk.

Bʼa tʼusanta yaljel, yajni ja Jyoba lek yila ja janekʼto chaʼanyabʼalil ja xchikʼel spekʼa ja Jesús, ja yajkʼachil trato kʼulaji seyar sok kʼe aji makunuk, sok tixa cha kʼe ja xchol ja Olomal Sacerdote, ja Jesús, ja bʼa xchol bʼa Koltanum (Heb. 7:25; 8:1-3, 6; 9:13-15).