Skip to content

Skip to table of contents

STADI ATIKOl 29

“Na Manokamu Negadia ai Na Goadamu”

“Na Manokamu Negadia ai Na Goadamu”

“Manoka-manoka bona badu herevadia bona ogoḡami bona daḡedaḡe karadia bona hahehisi ḡaudia be Keriso dainai na moalelaimu.”​—2 KOR. 12:10.

ANE 23 Iehova, Emai Goada

INA STADI ANINA *

1. Aposetolo Paulo be dahaka eto?

APOSETOLO PAULO ese e hahedinaraia, nega haida ia ese manoka mamina e abiava danu. Ia eto, ‘tau-anina e manokava,’ badina e hekwarahiva ‘kara namo baine karaia e tomava,’ bona iena ḡuriḡuri haida na Iehova ese se haerelaiva. (2 Kor. 4:16; 12:7-9; Roma 7:21-23) Danu, Paulo e kamonaiva ia e daḡedaḡe heniava taudia ese ia na e gwauraiava manoka * tauna. To, Paulo na se urava iena manoka ḡaudia o ma haida edia badu herevadia daidiai baine lalohisihisi.​—2 Kor. 10:10-12, 17, 18.

2. Ina 2 Korinto 12:9, 10 ai, Paulo be dahaka ḡau badana ta e dibaia?

2 Paulo na ḡau badana ta e dibaia​—tau ta na baine goada diba, ena be baine laloa ia na manoka. (2 Korinto 12:9, 10 ba duahi.) Iehova ese Paulo e hamaoroa “manoka-manoka ai lauegu siahu na herea”​—anina na Iehova ese ena siahu amo Paulo e hagoadaia. Mani aita itaia dahaka dainai basita lalohisihisi, herevana ita e daḡedaḡe henidamu taudia ese badu herevadia bae gwauraia.

“BADU HEREVADIA . . . NA MOALELAIMU”

3. Dahaka dainai ma haida edia badu herevadia daidiai baita moale diba?

3 Vaia, ita na asita uramu tau ta ese ita baine habaduda. To, bema ita e daḡedaḡe henidamu taudia ese badu herevadia bae gwaurai bona unu hereva baita lalodia louloumu, ita na baita lalomanoka dibamu. (Her. 24:10) To unu daḡedaḡe taudia edia badu herevadia be ede baita lalodia toma? Paulo baita tohotohoa, badina ia eto: “Badu herevadia . . . be Keriso dainai na moalelaimu.” (2 Kor. 12:10) Dahaka dainai? Badina taunimanima edia badu herevadia eiava edia daḡedaḡe karadia amo e hahedinaraiamu, ita na Iesu ena hahediba taudia korikoridia. (1 Pet. 4:14) Iesu eto, iena hesiai taudia na ma haida ese be daḡedaḡe henidiamu. (Ioa. 15:18-20) Aposetolo edia negai na unu e vara toma. Una negai, Grik edia kastom e badinava taudia na e laloava, Kristen taudia na asi aonegadia bona asi anidia. Bona Iuda taudia ma haida na e laloava, Kristen taudia heḡereḡere aposetolo Petro bona Ioane na “hahediba gabuna ta asi ela bona asi aonegadia.” (Apos. 4:13) Momo e laloava Kristen taudia na manoka, eiava idia na asi anidia gavamani vairadiai badina be politikol karadia lalodiai asie vareaiva, eiava tuari oreadia lalodiai asie vareaiva daidiai tuari ai be daika ese idia bae gimadia, bona kominiti ai idia na taunimanima ese asie matauraidiava bona asie ura henidiava.

4. Ena be taunimanima ese badu herevadia e gwauraiva, to Kristen taudia ginigunadia be dahaka e kara?

4 Daḡedaḡe taudia ese unu Kristen taudia ginigunadia e koudia, a? Lasi. Heḡereḡere, aposetolo Petro bona Ioane na e moaleva, badina be dibadia idia na Iesu e badinaiava bona ena hahediba herevadia e harorolaiva dainai e hisihisiva. (Apos. 4:18-21; 5:27-29, 40-42) Unu hahediba taudia bae hemarai na asi badina ta. Ena be taunimanima ese Kristen taudia ginigunadia na asie matauraidiava, to idia ese ma haida e durudia. Heḡereḡere, unu Kristen taudia haida ese e tore Baibul bukadia na hari ina negai taunimanima milioni momo e durudiamu bona helaro e henidiamu. Bona idia ese e harorolaiava Basileiana na hari guba ai e lohiamu bona kahirakahira taunimanima iboudiai be lohiadiamu. (Mat. 24:14) Mani a laloa, gunaguna Kristen taudia e daḡedaḡe henidiava Roma ena gavamani goada hereana na e boio vaitani, o vada asi sivaraina ema bona hari. To, Dirava e badinaia Kristen taudia be vada hari ina negai guba ai pavapava ḡaukarana e karaiamu. Danu, idia e daḡedaḡe henidiava taudia na e mase, to bema idia be toreisi loumu idia na Basileia henunai be nohomu​—una Basileia e harorolaiava Kristen taudia na gunaguna idia ese e inai henidiava.​—Apok. 5:10.

5. Ioane 15:19 heḡereḡerena, dahaka dainai haida ese Iehova ena taunimanima na asie matauraidiamu?

5 Hari ina negai, ma haida ese ita Iehova ena Witnes na e kirikirilaidamu bona asie matauraidamu, e tomu ita na asi aonegada bona manoka-manoka. Dahaka dainai? Badina be iseda kara na idau. Ita be ta uramu baita manau bona kara namodia baita kara. To, tanobada taudia na e uramu bae hekokoroku, o bae heaḡi, bona bae gwau-edeede. Danu, ita be politikol karadia lalodiai asita vareaimu, bona tano ta ena tuari oreana ta lalonai asita vareaimu. Oibe, ina tanobada ena kara asita tohotohoamu dainai, momo e laloamu ita na asi anida.​—Ioane 15:19 ba duahia; Roma 12:2.

6. Iehova ese ena taunimanima amo be dahaka e karamu?

6 Herevana taunimanima edia lalohadai be dahaka, to Iehova na ita amo ḡaukara badadia e karamu. Ia dainai haroro ḡaukara na e bada e laomu, guna na dia unu heto. Hari ina negai, iena hesiai taudia ese magasin na gado idauidau ai e hahanaimu bona tano momo ai e hariharilaimu, bona idia ese Baibul amo taunimanima momo e durudiamu edia mauri bae hanamo totona. Iehova aita hanamoa badina ia ese ena orea taudia amo ḡaukara unuhetomadia e karamu, ena be tanobada taudia e laloamu Dirava ena orea taudia na mamanoka-mamanoka. To ita ta ta be ede heto? Iehova ese baine hagoadada diba, a? Bema oibe, dahaka baita kara unu amo ia ese ita baine duruda? Aposetolo Paulo ena haheitalai amo baita dibadiamu ḡaudia toi mani aita herevalai.

SIBOMU EMU GOADA AI BASIO TABEKAU

7. Paulo ena haheitalai amo tame dibaia ḡauna ta be dahaka?

7 Paulo ena haheitalai amo baita dibaiamu ḡauna ta binai: Iehova ba hesiai henia negadiai, sibomu emu goada o aonega ai na basio tabekau. Taunimanima ese Paulo e imodaiava badina ia na siti tauna bona mai aonegana​—una dainai, Paulo na baine hekokoroku o sibona ena aonega ai baine tabekau diba. Iena hanua ladana na Tarsus​—una na Roma ena capital city. Tarsus ai na taga taudia e nohova bona iunivesiti badana ta na unuseniai. Paulo na e skuli namonamo tauna​—ia e hadibaia tauna ladana na, Gamaliel; una negai Iuda ena hegunalai taudia ese Gamaliel na e matauraia badava. (Apos. 5:34; 22:3) Bona gunaguna, Iuda taudia bogaragidiai Paulo na mai ladana. Ia eto: “Iuda taudia edia ḡuriḡuri karadia ai egu uru taudia bona egu bese taudia na hereadiava.” (Gal. 1:13, 14; Apos. 26:4) To, Paulo na sibona ena aonega eiava goada ai se tabekau.

Paulo na Keriso e badinaia dainai, ia ese taunimanima e lalo badamu ḡaudia na ini e herevalaidia toma, eto: “Negenege ḡaudia ai vada na halaodia” (Paragraf 8 ba itaia) *

8. Filipi 3:8 ai, Paulo ese tanobada ḡaudia be ede e lalo toma? Dahaka dainai Paulo na mai moalena ida Iesu e badinaia?

8 Paulo na mai moalena ida tanobada gaudia e dadaraidia badina unu ḡau daidiai taunimanima ese ia na e imodaiava. Oibe, ia ese e haboiodia ḡaudia iboudiai na ini e herevalaidia toma, eto: “Negenege ḡaudia ai vada na halaodia.” (Filipi 3:8 ba duahia.) Paulo na Keriso e badinaiava dainai hekwakwanai momo e davari. Madi, iena bese taudia ese e inai heniava. (Apos. 23:12-14) Bona Roma taudia ese Paulo na e dadabaia bona dibura ruma ai e tahoa vareai, ena be ia na idia edia bese tauna. (Apos. 16:19-24, 37) Danu, ia na dibana ia na dia ḡoevadae dainai, e hekwarahiva kara namo baine karaia totona. (Roma 7:21-25) Ia na mai moalena ida Iesu baine badinaia, herevana ia na dia ḡoevadae o taunimanima ese e daḡedaḡe heniava. Dahaka dainai? Badina ena mauri lalonai e itaia ia e manokava negadiai, Dirava ese goada na e heniava.​—2 Kor. 4:7; 12:10.

9. Ita ese dahaka lalohadai maorona baita abia be namo?

9 Herevana ita tauanida na goada o lasi, edukeisin namona ta abia o lasi, gabu namona amo tama o lasi, bona iseda moni momo o lasi, to Iehova ese ita na be ḡaukaralaidamu. Baibul ese Dirava ena taunimanima na ini e herevalaidia toma, eto: “Dia hoho mai emui aonega, tau-anina aonegana; bona dia hoho mai emui siahu, tanobada siahuna; bona lohia danu dia hoho.” To, Iehova ese unu “tanobada ena manoka-manoka ḡaudia” e abidia hidi. (1 Kor. 1:26, 27) Una dainai, herevana oi be daika, to oi ese Iehova na dounu ba hesiai henia diba. Namona na lalohadai maorona bavabia, bona ba laloatao, Iehova ese goada be henimumu. Heḡereḡere, bema haida ese emu tomadiho e gwauraiamu dika, namona na Iehova ba ḡuriḡuri henia, ba noia asi emu gari ida idia ba haroro henidia totona. (Efe. 6:19, 20) Bema emu gorere dainai oi na so noho namonamomu, Iehova ba noia goada baine henimu, unu amo nega iboudiai iena hesiai ḡaukara ba karaia diba. Nega ta ta ai Iehova ese e durumumu dalana bo itaiamu neganai, emu abidadama na be goada be laomu.

BAIBUL SIVARAIDIA AMO DIBA BAVABI

10. Dahaka dainai Heberu 11:32-34 ese e herevalaidia taudia edia haheitalai baita stadilai na namo?

10 Nega momo Paulo ese Dirava ena Hereva na e stadilaia namonamova, bona Dirava ena hesiai taudia momo edia sivarai e duahiva dainai, ḡau momo e dibadia. Badina be Paulo ese Heberu Kristen taudia e tore henidia neganai, ia ese e noidia Iehova ena hesiai taudia edia haheitalai namodia bae lalodia. (Heberu 11:32-34 ba duahi.) Una hesiai tauna ta, King David, mani aita laloa. Ia na turana bona taunimanima haida ese e inai heniava. David ena haheitalai amo baita lalopararamu, reana Paulo na David ena sivarai e laloa dobu karana amo goada e abi. To ita ese Paulo be ede baita tohotohoa toma?

Ena be David na eregabe bona toana na asi goadana, to se gari Goliata baine heatu henia totona. Ia na Iehova enai e tabekau, badina mai dibana Iehova ese goada be heniamu Goliata baine hadarerea totona. Bona unu e vara toma (Paragraf 11 ba itaia)

11. Dahaka dainai Goliata e itaiava David na ḡau manoka-manokana ta na heto? (Rau 1 laulauna ba itaia.)

11 Tuari tauna goada hereana, Goliata, na e laloava David na asi goadana o manoka-manoka. Goliata ese David e itaia, “bena e dadaraia.” Goliata na tau badabada, mai ena tuari kohudia, bona ia na tuari mai dibana. To, David na mero mo, tuari asi dibana, bona asi ena tuari kohudia. Ena be David na ḡau manoka-manokana ta na heto, to ia na goada tauna ai ela. Ia na Iehova ena goada ai e tabekau dainai, daḡedaḡe tauna e hadarerea.​—1 Sam. 17:41-45, 50.

12. David ese e davaria hekwakwanaina ma ta be dahaka?

12 David ese e davaria hekwakwanaina ma ta ese ia na baine hamanokaia diba. Ia ese Israel ena King Saulo na e abidadama heniava bona e hesiai heniava, badina Saulo na Iehova ese e abia hidi tauna. Matamanai, King Saulo ese David na e matauraiava. To gabeai, Saulo na hekokoroku dainai David e mama henia. Saulo na e urava David baine hamasea.​—1 Sam. 18:6-9, 29; 19:9-11.

13. Herevana King Saulo ena kara na dia namo, to David be dahaka e kara?

13 Herevana King Saulo ese David na se ura heniava, to Iehova ese e abia hidi king na dounu David ese e matauraiava. (1 Sam. 24:6) Nega ta ai David na ini se gwau toma, ‘Iehova na Saulo amo lau e hahisigumu.’ Lasi, to David na Iehova enai e tabekau, unu amo goada baine abi, hekwakwanai idauidau baine hanaidia totona.​—Sal. 18:1.

14. Edena dala ai Paulo ena hekwakwanai na David ena heḡereḡerena?

14 Aposetolo Paulo ena hekwakwanai ta na David ena heḡereḡerena. Paulo e inai heniava taudia edia siahu na bada. Hegunalai taudia momo ese Paulo na e inai heniava. Idia ese Paulo e dadabaia bona dibura ruma ai e tahoa vareai. Paulo na turana ese e daḡedaḡe heniava, David enai e vara heḡereḡerena. Kristen kongrigeisin taudia haida ese danu Paulo na e inai heniava. (2 Kor. 12:11; Fili. 3:18) To, unu daḡedaḡe taudia iboudiai na Paulo ese e hadareredia. Edena dalai? Daḡedaḡe lalonai, Paulo ese haroro ḡaukara na se hadokoa. Ia ese tadikaka bona taihu e lalokau henidiava, ena be idia haida ese ia lalona e hahisia. Bona ḡau badana binai, ia ese Dirava e badinaia ela bona dokona. (2 Tim. 4:8) Ia na Iehova enai e tabekau dainai, hekwakwanai badadia iboudiai e hanaidia.

Taunimanima edia henanadai idauidau na Baibul amo ba haerelai, bona taunimanima iboudiai ba kara namo henidia (Paragraf 15 ba itaia) *

15. Iseda ura badana be dahaka, bona ededia dala haida ai una ura baita haḡuḡurua?

15 Oi e habadumumu taudia be klasrum ai, eiava emu ḡaukara gabuna ai, eiava emu ruma ai e nohomu dia Witnes taudia, a? Eiava oi habadumumu taudia na kongrigeisin ai, a? Bema oibe, namona na David bona Paulo edia haheitalai ba laloa. Oibe, oi ese “kara namo amo dika ba hadarerea” diba. (Roma 12:21) Vaia, David ese Goliata be nadi amo kwarana e hodoa mase, to oi na unu basio kara tomamu. Oiemu ura badana binai, kara namo amo dika ba hadarerea, anina na taunimanima ba durudia Iehova bona Baibul bae dibadia. Dala haida bini, taunimanima edia henanadai idauidau na Baibul amo ba haerelai, eiava daḡedaḡe taudia ba matauraidia, bona taunimanima iboudiai ba kara namo henidia, oibe, oi e inai henimumu taudia danu.​—Mat. 5:44; 1 Pet. 3:15-17.

MA HAIDA EDIA HEDURU BAVABI DAE

16-17. Paulo be dahaka se laloaboio?

16 Matamanai, Paulo na dia Keriso ena hahediba tauna ta, to ia na eregabe, tau ta se matauraiava, bona Iesu ena hahediba taudia e daḡedaḡe henidiava. (Apos. 7:58; 1 Tim. 1:13) To, Iesu sibona ese Paulo, gunaguna ladana e gwauraiava Saulo, e hamaoroa, Kristen kongrigeisin na basine daḡedaḡe henidia. Iesu na guba amo Paulo e hereva henia bona matana e hakepulua. Paulo na matana bae namo lou totona, namona na bainela ia ese e daḡedaḡe henidiava taudia amo heduru baine tahu. Ia na e manau bona hahediba tauna ta ladana Anania ena heduru e abia dae​—Anania ese Paulo matana e hanamoa.​—Apos. 9:3-9, 17, 18.

17 Gabeai, Paulo na Kristen kongrigeisin tauna ta ai ela bona ladana danu e bada, to ia na Damaseko dalana ai Iesu amo e dibaia ḡauna na se laloaboio. Nega iboudiai ia na e manauva, bona tadikaka bona taihu edia heduru e abi dae. Ia eto, idia ese ia na e duruava bona e hagoadaia badava.​—Kol. 4:10, 11.

18. Dahaka dainai nega haida ita na asita uramu tadikaka bona taihu edia heduru baita abi dae?

18 Paulo amo dahaka ta dibamu? Iehova ena orea lalonai ta vareai matama neganai, reana tadikaka bona taihu edia heduru na ta abi daeva, badina be dibada lauma dalanai ita na do karukaru, anina na ḡau momo dounu baita diba na namo. (1 Kor. 3:1, 2) To harihari be ede heto? Bema laḡani momo lalodiai Iehova ta hesiai heniamu dainai, ita na ḡau momo mai dibada, reana hari ita na asita uramu tadikaka bona taihu edia heduru baita abi dae, herevana idia orea ai e noho laḡanidia ese iseda na e hanaia. To, nega momo Iehova na eda tadikaka bona taihu amo ita be hagoadadamu. (Roma 1:11, 12) Una na baita laloatao bema ita na ta uramu Iehova ena amo goada baita abia.

19. Dahaka dainai Paulo na e kwalimu?

19 Paulo na Kristen tauna ai ela murinai, ia ese ḡaukara namodia haida e kara. Dahaka dainai? Badina ia e dibaia ḡauna ta binai: Bema tau ta na ena goada, edukeisen, taga, o tano ai be tabekaumu, ia na basine kwalimumu, to bema ia na be manaumu bona Iehova enai be tabekaumu, ia na be kwalimumu. Namona na ita iboudai ese Paulo baita tohotohoa, heḡereḡere: (1) Iehova enai baita tabekau, (2) Baibul sivaraidia amo diba baita abi, bona (3) tadikaka bona taihu edia heduru baita abi dae. Bena ini baita gwau toma, ‘Lau na manokamu negadia ai, Iehova ese goada e henigumu.’

ANE 17 Witnes Taumui E, Ba Haroro Goada!

^ par. 5 Ina atikol ai, ita na aposetolo Paulo sivaraina baita stadilaiamu. Baita itaiamu ḡauna ta na, bema baita manaumu, Iehova ese goada be henidamu, unu amo ma haida edia hekirikirilai herevadia baita haheaukalai, bona iseda manoka ḡaudia baita hanaidia.

^ par. 1 HEREVA ANINA: Nega haida baita laloamu ita na manoka o ita na ḡau ta lasi o asi anida​—badina be ita na dia goḡoevadadae, o ita na ogoḡami, o ta goreremu, o skuli badadia asitala. Danu, haida ese badu herevadia be gwauraimu o ita be daḡedaḡe henidamu badina be uramu baita laloa ita na asi anida.

^ par. 57 LAULAU: Paulo na Keriso sivaraina e harorolaiamu, to ia ese scrolls bona scripture-containing case na se abi kau​—gunaguna ia do Farisea tauna ta neganai, ia ese unu ḡau na e abi loaloava.

^ par. 61 LAULAU: Ḡaukara gabuna ai haida ese tadikaka e doriamu turadia ta ena vara dinana baela totona.