1. Oityi apositolu Paulu apopia konthele yae muene?

APOSITOLU PAULU wapopia okuti pamwe ankho usoya. * Wapopile okuti olutu lwae ankho pahe lukahi ‘nokuvototela.’ Pamwe ankho tyimupuiya okulinga etyi tyaviuka, iya Siovaa pamwe ankho kakumbulula omalikuambelo ae ngetyi ake-velela. (2 Kol. 4:16; 12:7-9; Loma 7:21-23) Wapopia okuti onondyale mbae ankho vemutomba. Mahi, ankho kayeke onkhalelo vakuavo vemutala, novitateka viae muene, vimusoyese. — 2 Kol. 10:10-12, 17, 18.

2. Ngetyi tyipopia 2 Ova Kolindu 12:9, 10, oityi Paulu elilongesa?

² Paulu wamona okuti na tyina omunthu ena ovitateka visoyesa upondola okukala nononkhono. (Tanga 2 Ova Kolindu 12:9, 10.) Siovaa wemupopilile okuti ononkhono mbae mbukahi “nokufuiswapo mokuhapamene.” Oityi Siovaa ankho ahanda okupopila Paulu nonondaka ombo? Ankho ukahi nokupopia okuti memuavela ononkhono akambela. Tete, matulilongesa omokonda yatyi tuhapondola okusoya tyina ovanthu vetupenya.

3. Omokonda yatyi tyitavelelela okuhambukilwa okupenyua?

³ Kutupu omunthu utyihanda tyokupenyua. Mahi inkha tupaka  komutima etyi tyipopia ovanthu vokutuyele, matusoyo. (Pro. 24:10) Opo puaina matulingi ñgeni? Tulingei nga Paulu, okuhambukilwa okupenyua. (2 Kol. 12:10) Omokonda yatyi? Mokonda okupenyua nokumoneswa ononkhumbi, tyilekesa okuti tuvalongwa va Sesusi. (1 Pet. 4:14) Sesusi wapopile-ale okuti ovalongwa vae mavayalwa. (Suau 15:18-20) Otyo tyalingilwe Ovakilisitau vo tete. Vana ankho vasoka ngova Ngelesia, ankho vatomba Ovakilisitau. Ankho vapopia okuti vatopa. Ova Su-ndeu navo ankho vapopia okuti Ovakilisitau ovanthu vahatangele. Otyo vapopile ngotyo apositolu Petulu na Suau. (Ovil. 4:13) Ovaki-lisitau ankho vatalwa ngatyina vehesilivila mokonda ankho kavaamenwa novatumini iya kavelipake moufualali.

4. Oityi Ovakilisitau ankho valinga tyina vapenyua?

⁴ Okuti Ovakilisitau vo tete vasoyele etyi vapenyua? Au. Mongeleka, apositolu Petulu na Suau ankho velipanda tyina vamoneswa ononkhumbi kombanda yokulongesa ovanthu konthele ya Sesusi. (Ovil. 4:18-21; 5:27-29, 40-42) Ovipuka Ovakilisitau valingile na hono vikuatesako ovanthu tyipona vya vana ankho veveyele. Otyo ankho tyihe-vekundisila! Mongeleka, omikanda viahonekelwe no Vakilisitau vamwe, na hono vitualako okukuatesako ovanthu ovanyingi. Viveavela onthumbi yokuti komutwe wandyila mavamono ovipuka oviwa unene. Ouha-mba ankho vaivisa, pahe ukahi-ale nokutumina keulu, apa katutu mauya okutumina ovanthu aveho pano pohi. (Mat. 24:14) Mahi pahe soka: Outumini wo Loma, ankho uvemonesa ononkhumbi, pahe ulipi? Ovaki-lisitau pahe vekahi nokutumina na Sesusi keulu. Mahi vana ankho veveyele, veivalela-pi? Vankhia-le kohale. Ine vatutiliswa, mavakatuminwa Nouhamba wa Huku, ankho wiviswa novanthu veyele. — Ehol. 5:10.

5. Ngetyi tyipopia Suau 15:19, omokonda yatyi ovanthu vetutombela?

⁵ Oñgeni ovanthu ovanyingi vetutala hono? Vamwe vetutomba, vapopia okuti tuatopa mokonda katulingi ovipuka ovivi valinga. Ovanthu mouye vehole omunthu wokulipakako, ulinga vala etyi ahanda. Mahi onthue tulinga ononkhono mbokukala ovanthu vetavela, vekahi nawa, veliola omutima. Otyipuka otyikuavo vehetuhandela, omokonda onthue katuholovona ovatumini iya katulipake moufualali. Wamona omokonda yatyi ovanthu vetupopila okuti tuatopa? Omoko-nda vala tuelikalela, tyapwa! — Tanga Suau 15:19; Ova Loma 12:2.

6. Siovaa ukahi nokukuatesako ovanthu vae okulinga-tyi?

⁶ Ovanthu vo mouye vetutomba, mahi Siovaa ukahi nokulinga ovipuka ovinyingi no onthue. Onthue tukahi nokulinga ovipuka vihenemonwe! Mongeleka, tukahi nokuivisa mouye auho. Tukahi nokupitiya, nokulinga omikanda vitangwa vali mouye auho. Tulongesa ovanthu ovanyingi Ombimbiliya opo navo vakale nomuenyo ukahi nawa. Ovipuka ovio aviho, tukahi nokuvilinga vala moko-nda Siovaa una onthue. Ukahi nokulinga ovipuka vihuvisa, novanthu vatombwa mouye uno. Mahi okuti Siovaa upondola okutuavela ononkhono? Oityi tuesukisa okulinga opo etuavele-mbo? Pahe matulilongesa ovipuka vitatu tupondola okutalela ku apositolu Paulu.

7. Oityi tutalela ku Paulu?

⁷ Otyipuka tyimwe tutalela ku Paulu, okuhayumbu onthumbi mounongo wetu no mononkhono  mbetu muene. Paulu ankho una ovipuka ovinyingi apondola okuli-mphandela. Watyitilwa mepunda-umbo lyo Loma litiwa Talusu. Epunda-umbo olio ankho likahi nawa, ankho lina onosikola mbankhimana. Paulu walongesilwe nomulongesi umwe omu Sundeu ankho wa-nkhimana unene utiwa o Gamaliyeli. (Ovil. 5:34; 22:3) Paulu ankho wiiwe unene novanthu. Wati: “Ame ankho mongeleya yova Sundeu nalongoka vali tyipona ovanyingi veti liange.” (Gal. 1:13, 14; Ovil. 26:4) Mahi no ngotyo ankho kayumbu onthumbi mounongo wae muene.

8. Ngetyi tyipopia Ova Filipu 3:8, oñgeni Paulu ankho atala ovipuka asapo? Iya omokonda yatyi ankho aha-mbukililwa okuhapamene?

⁸ Paulu wasilepo ovipuka ovanthu aveho ankho vapeleya okukala navio. Kalee umwe wapopia okuti ovipuka ovio ankho kavisilivila. (Tanga Ova Filipu 3:8.) Mahi Paulu wamona okuti katyapepukile okukala Omukilisitau. Ahimbika okuyalwa nova Sundeu vakuavo. (Ovil. 23:12-14) Ova Loma ave-muvete, avemupake mokaleya. (Ovil. 16:19-24, 37) Tyihe-otyo vala, pamwe ankho tyimupuiya okulinga etyi tyaviuka mokonda youkuankhali. (Loma 7:21-25) Wamonesilwe ononkhumbi iya pamwe ankho ulivela ono-mbei ovipuka ovivi alingile kohale. Mahi ahayeke-po Siovaa. Wapopia okuti ankho ‘uhambukilwa okuhapamene.’ Omokonda yatyi? Omokonda tyina asoya opo ankho amona vali nawa-nawa okuti Siovaa umukuatesako. — 2 Kol. 4:7; 12:10.

9. Oñgeni tuna okulitehelela ine tutupu ovipuka ovanthu mouye vesuka vali navio?

⁹ Inkha tuhanda Siovaa etuavele ononkhono, katupondola okupamena mekongoko lietu, no momalumono etu, na apa tuatyitilwa, no movipuka tualongeswa. Siovaa kesukile-ale novipuka ovio! Pu vana aholovona vakale ovanthu vae, “petupu ovanongo ovanyingi mokusoka kuovanthu, vokuna epondolo havanyingi-ko, vokuatunda monombunga mbomunkhima havanyingi-ko.” Utyii omokonda yatyi? Omokonda “Huku waholovona ovipuka vioulai viouye.” (1 Kol. 1:26, 27) Ngotyo, ankho utupu ovipuka viapopiwa  konthyi-mbi yo palagrafu ei, uhasoye. Uhasoke okuti kumetyivili okuumbila nawa Siovaa. Mokonda tyina uhena ovipuka ovanthu vo mouye vasoka okuti viesukisa unene, omphitilo yokutala okuti Siovaa ukahi nokukukuatesako. Mongeleka, pena ovanthu vapopia omapita omatavelo etu. Inkha una owoma wokupopia novanthu ovo, likuambela ku Siovaa opo utyivile okuvehangununina etyi ulilongesa. (Efe. 6:19, 20) Inkha una ouvela uhaveluka, ita ku Siovaa opo ekukuateseko okumulingila etyi uvila. Apeho tyina umona okuti Siovaa ukahi nokukukuatesako, ekolelo liove malipame vali tupu molitehelela okuti una vali ononkhono.

10. Omokonda yatyi tuesukisila okulilongesa omuenyo wovaumbili va Siovaa vo kohale, nga ava vapopiwa mu ova Hebeleu 11:32-34?

¹⁰ Paulu ankho ulilongesa nawa Ovihone-kwa. Welilongesile ovipuka ovinyingi kovanthu vapopiwa Mondaka ya Huku. Etyi ahonekela ewaneno liova Hebeleu, wevepopilile vasokolole kovaumbili va Siovaa vo kohale. (Tanga Ova Hebeleu 11:32-34.) Umwe puvo, Ohamba Daviti. Daviti wamonesilwe ononkhumbi novanthu ankho vemuyele; vamwe puvo vali omapanga ae. Pahe matulilongesa ongeleka ya Daviti. Tyina tulilongesa, lipula okuti: Omokonda yatyi ongeleka ya Daviti yapamekelele Paulu? Oñgeni ndyipondola okuhetekela Paulu?

11. Omokonda yatyi Daviti ankho amonekela ngoti welihuvila oloi ehevili okunthiakina? (Tala olutalatu lwo ko-ndye.)

¹¹ Goliya ankho watomba Daviti. Etyi emumona ñga, ahimbika “okumulinga omukuele.” Goliya ankho omunene, wamaneka, iya ankho utyivila okulwa. Mahi Daviti ankho omona omututu vala, nii ankho kamanekele-ale nga Goliya. Ankho tyimoneka ngoti Davi-ti welihuvila oloi ehevili okunthiakina. Mahi mokonda ankho uyumba onthumbi mu Siovaa, alwisi Goliya, emuipaa. — 1 Sam. 17:41-45, 50.

12. Otyipi otyipuka otyikuavo ankho tyipondola okuso-yesa Daviti?

¹² Daviti wakalele notyitateka otyikuavo ankho tyipondola okumusoyesa. Daviti wakuatesileko Ohamba yo Isilayeli, Saulu. Ankho utyii okuti o Siovaa wemupaka motyilinga otyo. Ponthyimbi, Ohamba Saulu nae ankho uhole umwe Daviti. Mahi pahe ayeke onkhi inyingile momutima wae, ahimbika okulinga onya Daviti, ahande okumuipaa. — 1 Sam. 18:6-9, 29; 19:9-11.

13. Oityi Daviti alingile etyi Ohamba Saulu ankho emuli-nga onya?

¹³ Namphila Ohamba Saulu ankho emulinga onya, Daviti ankho umulinga onthilo. Apeho ankho uhinangela okuti o Siovaa wemuholovona akale ohamba. (1 Sam. 24:6) Daviti ankho upondola okunumanena Siovaa. Mahi hatyoko alingile. Wemuitile opo emukuateseko okukoleleya ovipuka ovivi Saulu ankho emulinga. — Sal. 18:1, onondaka mbo pombanda.

14. Ovitateka patyi Paulu akalele navio vielifwa no vya Daviti?

¹⁴ Apositolu Paulu wali novitateka vielifwa no vya Daviti. Paulu ankho uyelwe novanthu ovanyingi. Vamwe puvo ankho ovatumini. Ovatumini ovo ankho vatuma okumuveta, nokumupaka mokaleya. Tupu Paulu ankho ulingwa onya novanthu ñgeno ankho vemukuatesako, ngetyi tyaendele na Daviti. Atee umwe vamwe momawaneno, ankho kavemuhande. (2 Kol. 12:11; Fili. 3:18) Mahi ovanthu ovo aveho, kavetyivilile okumutalameka. Watuaileko okuivisa nombili, ahayekepo okuhumba  ovakuatate vae, atee umwe tyina ankho vemunumanesa. Haunene, wali omukuatyili ku Siovaa atee monthiki anyima. (2 Tim. 4:8) Okuti Paulu wetyivilile okula-mbela movipuka ovio aviho kononkhono mbae muene? Au. Wetyivilile tupu, omoko-nda ankho uyumba onthumbi mu Siovaa.

15. Oityi onthue tuhanda, iya oñgeni matutyilingi?

¹⁵ Okuti ove upenyua? Umoneswa ono-nkhumbi na vakuenyi ulongeswa navo kosikola, na ava uundapa navo? Okuti uhole okupenyua no wenyi uhelilongesa? Okuti nthiki imwe walingilwe-ale onya nomukuatate umwe? Ine walingilwe-ale ovipuka ovio, linga ngetyi tyalingile Daviti na Paulu. Tualako okufinda otyivi notyiwa. (Loma 12:21) Uhevevete nemanya monombamba ngetyi tyalingile Daviti. Etyi tuhanda, okupaka Ondaka ya Huku momitima viavo. Oñgeni matutyilingi? Tete, kumbulula omapulo avo no Mbimbiliya. Vali, velinga onthilo, na tyina vekulinga omukuele. Tatu, linga nawa ovanthu aveho, na vana vehekuhande. — Mat. 5:44; 1 Pet. 3:15-17.

16-17. Oityi Paulu ahalimbuile?

¹⁶ Etyi Paulu ehenekale Omukilisitau, ankho una onya Novakilisitau. (Ovil. 7:58; 1 Tim. 1:13) Nthiki imwe Sesusi emumonekela mondyila, apopi nae, emukalesa omumphoki. Okutuka opo, Paulu ahamonesa-monesa vali ononkhumbi Ova-kilisitau. Mahi pahe oñgeni omaiho ae maapatuka? Ankho mesukisa okukuatesuako novanthu amonesile ononkhumbi. Otyo ankho tyesukisa okuliola omutima. Ngatyo umwe alinga, etavela okupatulwa omaiho na Ananiya. — Ovil. 9:3-9, 17, 18.

¹⁷ Paulu akala Omukilisitau wiiwe unene novakuatate. Mahi nii vala katutu kalimbuile-ko etyi Sesusi emulongesile mondyila yoku-enda no ko Damasiku. Atualako nomutima weliola iya ankho utavela okukuatesuako novakuatate. Wapopia okuti ovakuatate ankho ‘vemupameka.’ — Kolo. 4:10, 11, okatoi.

18. Omokonda yatyi pamwe tuhetavelela okukuatesuako na vakuetu?

¹⁸ Oityi tutalela ku Paulu? Etyi tuahimbika  okulilongesa Ombimbiliya hamwe ankho tutavela umwe tyina vakuetu vetukuatesako, mokonda ankho nkhele tuna ovipuka ovinyingi tuhei. (1 Kol. 3:1, 2) Okuti na hono tutavela? Hamwe mokonda pahe tuakala ehi-mbwe motyili iya tuanoñgonoka ovipuka ovinyingi, katutavela vali tyina vakuetu vetukuatesako. Pamwe otyitateka, omokonda onthue tuakala vali ehimbwe motyili tyipona ou uhanda okutukuatesako. Mahi tuhina-ngelei okuti Siovaa apeho utuma ovakuatate vetu na vetupameke. (Loma 1:11, 12) Ngotyo, inkha tuhanda Siovaa etuavele ononkhono, tuesukisa okutavela okukuatesuako novakuatate vetu.

19. Omokonda yatyi Paulu etyivilile okulinga ovipuka ali-ngile?

¹⁹ Paulu walingile ovipuka ovinyingi etyi akala Omukilisitau. Omokonda yatyi? Ankho utyii okuti metyivili vala okuumbila nawa Siovaa inkha uliola omutima, emuyumbu onthumbi. Ankho ketei kononkhono mbae muene, netyi alongeswa kosikola, novipuka ena-vyo, na apa ekulila. Oñgeni onthue tupondola okumuhetekela? (1) Tyina tuyumba onthumbi mu Siovaa; (2) tyina tulilongesila kovanthu vapopiwa mo Mbimbiliya; (3) tyina tutavela vakuetu vetukuateseko. Ine tu-linga ovipuka ovio vitatu, Siovaa metuavela ononkhono.