1. Me yẹ ọnyikọ Paul ọ ta kpahen omayen?

ỌNYIKỌ PAUL ọ tare taghene ọye ọ vwiẹlẹ ọkezẹko. Ọye ọ tare taghene ugboma ye ọ “ghwọghọ” fughwẹ, ọye ọ damoma ro no ruẹ oborẹ ọ gbare, habaye Jehova ọ vwọ kpahanrhọ ẹrhomo ọnẹyen izede rọ guọlọre-e. (2 Cor. 4:16; 12:7-9; Rom. 7:21-23) Paul ọ ji ta taghene era kparahasuiẹ e nie jerẹ ọvwiẹlẹ. * Ọrẹn, ọ ha uphẹn rẹn iroro esọsọ awọrọ i vwo kpahiẹn yanghene ovwiẹlẹme ọnẹyen lẹrhiẹ ha ukẹro sakamu ni omaye-en.—2 Cor. 10:10-12, 17, 18.

2. Lele oborẹ ọ ha uvuẹn 2 Corinthians 12:9, 10, uyono ọghoghanren ọgo yi Paul o yonorin?

² Paul o yono uyono ọghoghanren taghene ohworho ọnọ sabu gbanhon ọke ro roro taghene ọye ọ vwiẹlẹre. (Se 2 Corinthians 12:9, 10.) Jehova ọ ta rẹn i Paul taghene o ruẹ omẹgbanhon Ọnẹyen “gba uvuẹn erhirhiẹ ovwiẹlẹme,” nọyẹ omẹgbanhon i Jehova ọnọ ha userhumu rẹn i Paul uvuẹn erhirhiẹ rọ havwọ. Ọrukaro, jene yono kpahen oborẹ ọsoriẹ o vwo fo nẹ ẹhẹn ọwan o kpokpo ọwan, ọke evwreghrẹn ọwan a ha ọwan djechẹẹ.

3. Mesoriẹ ana ghọghọ uvuẹn erhirhiẹ ekan?

³ O vwo ohworho rọ guọlọre ne fie eka-an. Ọrẹn, orhianẹ evwreghrẹn ọwan i fi rẹ ọwan ekan rọ da rẹ ọwan  omamọ, ọnọ sabu lẹrhẹ ẹhẹn ọwan seriotọre. (Prov. 24:10) Omarana, ukẹro ọgo yo fori na ha ni ekan evwreghrẹn ọwan e fi ọwan? Jerẹ i Paul, ana sabu “ghọghọ. . . uvuẹn ekan.” (2 Cor. 12:10) Mesoriẹ? Fọkime ekan ọrhẹ ẹkparehaso, eka ri djephia taghene ọwan idibo i Jesu. (1 Pet. 4:14) Jesu ọ tare taghene ana kparehaso idibo yi. (John 15:18-20) Ọnana o rugba uvuẹn ọke inyikọ na. Ọke ọrana ihworho rẹ irueruo itu Greek ọ hobọte, ne ni Ilele Kristi jerẹ ihworho ri vwe riẹ isukuru ọrhẹ evwiẹlẹ. Habaye, itu i Jew na ezẹko, e ni Ilele Kristi jerẹ ihworho “ri vwe riẹ isukuru ọrhẹ ehworhare kpekpa,” usuẹn aye yẹ ọnyikọ Peter ọrhẹ John. (Acts 4:13) Ilele Kristi i họhọ ihworho ri vwiẹlẹre; aye e vwo omẹgbanhon usun oseghe ọrhẹ uvweri-i, ihworho a ji ha ukẹro sakamu ni aye.

4. Me yẹ Ilele Kristi erukaro na i ruru ọke evwreghrẹn aye a ta erharhere ẹmro kpahen aye?

⁴ Ilele Kristi erukaro na i ha uphẹn rẹn erharhere ẹmro nọ dobọ aye ji? Ẹjo. Jerẹ udje, ọnyikọ Peter ọrhẹ John i ni rien rhẹ emru ọghọ ra kparehaso aye fọkime aye i nyalele Jesu, ji yono awọrọ kpahiẹn. (Acts 4:18-21; 5:27-29, 40-42) Ofa ọ ruẹ idibo na-a. Itiọrurhomẹmro, Ilele Kristi erukaro i ha userhumu rẹn ihworho buebun ghwẹ evwreghrẹn aye. Jerẹ udje, ẹbe i Baibol sansan rẹ Ilele Kristi ezẹko i yare, ọ lẹrhẹ iduduru ihworho vwo ifiẹrorhọ. Habaye, Uvie na rẹ aye e ghwoghwo kpahan na o suẹn obẹ odjuwu ne, ono ji suẹn ọsoso ituakpọ. (Matt. 24:14) Ọrẹ ovẹnẹ, usun i Rome ọke ahwanren rọ kparehaso Ilele Kristi na o seri jijiri ne, ọrẹn Ilele Kristi ri sẹrorẹ atamwu aye i rhiẹ irodje obẹ odjuwu ne. Ọrẹn, evwreghrẹn aye i hwu ne; orhianẹ ana tobọ rhọmọ aye, aye ni ne rhiẹ usuẹn ihworho rẹ Ilele Kristi rẹ aye i kparehaso ine usuon.

5. Jerẹ oborẹ ọ ha John 15:19, mesoriẹ ihworho e ni idibo i Jehova sakamu?

⁵ Inyenana, re rhiẹ ihworho i Jehova na, ihworho buebun e ni ọwan sakamu, aye a ha ọwan djechẹẹ taghene ọwan ihworho ri vwe riẹ isukuru ọrhẹ evwiẹlẹ. Mesoriẹ? Fọkime ọwan i vwa hẹrokele uruemru aye-e. Ọwan a damoma re ne vwo omeriotọre, uruemru dẹndẹn ọrhẹ uruemru ra huvwele. Ọrẹ ovẹnẹ, akpọ na o vwo uruemru omẹkpare, omẹyan ọrhẹ uruemru ẹkparehaso. Habaye, e vwe vwobọrhọ usun oseghe yanghene kwomakugbe isodja ẹkwotọre re rhirhiẹ-ẹ. E vwe ruẹ jerẹ ituakpọ na-a, omarana ne ni ọwan sakamu.—Se John 15:19; Rom. 12:2.

6. Me yi Jehova o ruẹ nyoma ihworho yi?

⁶ Udabọ ukẹro ituakpọ na a ha ni ọwan, Jehova ọ nyoma ọwan ruẹ ekwakwa igbevwunu. Owian aghwoghwo na o kerabọ uvuẹn otọrakpọ na vrẹn ọke bi ne. Idibo yi inyenana a rhian ẹbe ji ghalẹ aye lele ọsoso akpọ na, aye a ji ha i Baibol na ha userhumu rẹn ihworho buebun, neneyo akpenyerẹn aye ọ sabu rhomurhọ. O fori ne jiri Jehova fọkiẹ ọdo ọnana, fọkime ọ ha ihworho re nẹ sakamu wian ewian igbevwunu. Ọrẹn marhẹ o ru ha owuowọnwan ruiruo? Jehova ọnọ sabu ha userhumu rẹn ọwan vwo omẹgbanhon? Orhiomaran, me ye ne ruo na sabu mẹrẹn userhumu ọnẹyen? Jene yono kpahen ekwakwa esa kirighwo ra na sabu yono nẹ udje ọnyikọ Paul.

7. Me yẹ uyono owu ra na sabu yono nẹ udje ọnyikọ Paul?

⁷ Uyono owu ra na sabu yono nẹ udje  ọnyikọ Paul yẹ: Wu vwa hẹroso omẹgbanhon ọrhẹ ena wu vwori uvuẹn ogame i Jehova-a. Harẹn ituakpọ, Paul o vwo ekwakwa buebun ri na lẹrhiẹ kparoma bi. Ọ ghwanranren uvuẹn Tarsus, ro rhiẹ esiri amwa ẹkwotọre i Rome. Tarsus ekete ro titiri omamọ, ana ji sabu yono ekwakwa buebun avwaye. Paul o riẹ isukuru kodo, ohworho ro yonirien re se i Gamaliel onyẹ i Jew ra họghọ riẹn omamọ ọke ọrana. (Acts 5:34; 22:3) Uvuẹn erhirhiẹ owu, Paul ọ tobọ vwo ibiẹ omẹgbanhon uvuẹn emwa itu i Jew ezẹko. Nọ tare: Mie “ruẹ riaro uvuẹn ogame itu i Jew vrẹn otuẹdẹre mẹ ri ha uvuẹn agbamwa na.” (Gal. 1:13, 14; Acts 26:4) Ọrẹn, Paul ọ hẹroso omaye-en.

8. Lele oborẹ ọ ha Philippians 3:8 ọrhẹ ekete ra djokarhọ, ukẹro ọgo yi Paul ọ ha ni ekwakwa rọ kpariroro vrẹn, mesoriẹ ọ “ghọghọ uvuẹn ovwiẹlẹme”?

⁸ Oma ọ merhen i Paul rọ nọ kpariroro vrẹn ekwakwa ri lẹrheriẹ rhiẹ ohworho ọduado uvuẹn akpọ na. Itiọrurhomẹmro, no ni uphẹn ro vwori bi jerẹ “ikwekwu.” (Se Philippians 3:8 ọrhẹ ekete ra djokarhọ) Paul o rhiẹromẹrẹn ebẹnbẹn buebun fọkime ọye ọ nyalele i Kristi. Ihworho agbamwa ye i vwo utuoma kpahiẹn. (Acts 23:12-14) Itu i Rome i ji kpe yi ọgbọ buebun, jeghwai mwuie rhẹ ekanron. (Acts 16:19-24, 37) Habaye, Paul ọ ji mẹrẹnvwrurhe taghene ijẹgba ọ vwọ lẹrhiẹ ruẹ oborẹ ọgbare ọkezẹko-o. (Rom. 7:21-25) Ọrẹn, ukperẹ ọnọ ha uphẹn rẹn evwreghrẹn yen yanghene ovwiẹlẹme ọnẹyen no kpe ẹhẹn yen riotọre, nọ “ghọghọ uvuẹn ovwiẹlẹme” ọnẹyen. Mesoriẹ? Fọkime, ọke rọ vwiẹlẹ yọ mẹrẹn oborẹ Osolobrugwẹ o ru ha userhumu riẹn.—2 Cor. 4:7; 12:10.

9. Ukẹro ọgo yo fori na ha ni ovwiẹlẹme re vwori?

⁹ Orhianẹ a guọlọre ni Jehova ọ yẹ ọwan omẹgbanhon, o fo ne roro taghene omẹgbanhon re vwori, irherhe ọwan, ekete re nurhe, yanghene ekwakwa ugboma re vwori yọ nọ lẹrhẹ ọwan ghanren uvuẹn ukẹro i Jehova-a. Rhẹ ekwakwa enana yi na lẹrhẹ i Jehova ha ọwan  ruiruo-o. Itiọrurhomẹmro, orhiẹ ihworho Osolobrugwẹ buebun yi “ghwanranren uvuẹn izede ugboma-a, orhiẹ ihworho buebun yi gbanhonma-a, orhiẹ aye ephian yi nẹ uvwioghwa ri titiri rhe-e.” Ukpomaran, Jehova o brorhiẹn ne taghene ọnọ “djẹ ekwakwa ri vwiẹlẹre ọrẹ akpọ na.” (1 Cor. 1:26, 27) Omarana, wu na ji sabu ga i Jehova orhianẹ wa dẹrughwaroghwẹ ebẹnbẹn. Ni aye taghene aye uphẹn ri Jehova ọnọ ha owẹwẹ wian. Jerẹ udje, orhianẹ ofẹn o mwuo wu na chochọn oborẹ wu vwo imwẹro kpahen, nẹrhomo ni Jehova ọ yọ ohinmi wu na ha chochọn esegburhomẹmro ọnọ. (Eph. 6:19, 20) Orhianẹ wa dẹrughwaroghwẹ emiamo ọgbogbanhon, rẹ i Jehova nọ ha omẹgbanhon wẹn neneyo wu sabu fiomarhọ ogame ye. Wu rha mẹrẹnvwrurhe taghene Jehova ọ ha userhumu wẹn ọke ephian, esegburhomẹmro ọnọ nọ nọ rhọ gbanhanrhọ.

10. Mesoriẹ o fo ne yono kpahen idje ihworho ra hunute uvuẹn i Baibol na, jerẹ era hunute uvuẹn Hebrews 11:32-34?

¹⁰ Paul ọ dabu yono Eyaya Ọfuanfon na. O yono kpahen irhomẹmro buebun, o ji yono nẹ idje ihworho ra hunute iyẹnrẹn aye uvuẹn i Baibol na. Ọke i Paul ọ ya vwe Ilele Kristi ra djẹ edjadjẹ i Hebrew, nọ ta rẹn aye nẹ aye i roro kpahen idje rẹ idibo i Jehova ọke ahwanren i dje rhotọre. (Se Hebrews 11:32-34.) Roro kpahen odibo na owu, nọyẹ Orodje David. Ọ mẹrẹn ẹkparehaso nẹ abọ evwreghrẹn ọnẹyen ọrhẹ ihworho ezẹko ri rhiẹ igbehian yen uvwre ọke owu. Ọke re roro kpahen udje i David, ene rhe omẹgbanhon i Paul o vwori ọke ro roro kodo kpahen akpenyerẹn i David ọrhẹ oborẹ ene ru hẹrokele i Paul.

11. Mesoriẹ David ọ họhọ ohworho rọ vwiẹlẹre? (Ni ifoto obaro ọbe na.)

¹¹ Ọgba uvweri re se Goliath o ni David rhiẹ ohworho rọ vwiẹlẹre. Ọke i Goliath ọ mẹrẹn i David, no “nirien sakamu.” Goliath ọ doro omamọ, o vwo ekwakwa uvweri, o ji vwo ona uvweri. Ọrẹn, David ọmọvwerhe ro vwo rhe emru owuorowu kpahen oborẹ e fiuvweri. David ọ dẹrẹ erhirhiẹ ovwiẹlẹme rọ havwọ rhiẹ omẹgbanhon. Ọ hẹroso i Jehova nọ yẹ ye omẹgbanhon, no ji fi ọvwreghrẹn yen kparobọ.—1 Sam. 17:41-45, 50.

12. Obẹnbẹn ọrọrọ ọgo yi David o ji din?

¹² David o din obẹnbẹn ọrọrọ rọ nọ sabu lẹrhiẹ họhọ ohworho rọ vwiẹlẹre, ro vwo vwo omẹgbanhon. David o vwo atamwu wian rẹn ohworho ri Jehova ọ ha mwu no rhiẹ Orodje Israel, nọyẹ Saul. Ọke ukaro, Orodje Saul ọ họghọ rẹn i David. Ọke oru, omẹkpare nọ lẹrhẹ i Saul rioma kpahen David. Saul no ruẹ i David gbalogbalo, ji tobọ damoma ro no kpe yi hwu.—1 Sam. 18:6-9, 29; 19:9-11.

13. Marhẹ i David ọ kpahenrhọ ye ọke rẹ Orodje Saul o ruie gbalogbalo?

¹³ Udabọ oborẹ Orodje Saul o ruẹ David, ọye ọ ji họghọ rẹn orodje i Jehova ọ ha mwu. (1 Sam. 24:6) David o kperi Jehova fọkiẹ ekwakwa ibiobiomu ri Saul o ruru-u. Ukpomaran, David ọ hẹroso i Jehova nọ yẹ ye omẹgbanhon rọ guọlọre nọ sabu din obẹnbẹn ọnana.—Ps. 18:1, ikerẹmro ri ha oberun.

14. Erhirhiẹ ọgo yẹ ọnyikọ Paul ọ dẹrughwaroghwu rọ họhọ aruẹ ọrẹ i David?

¹⁴ Ọnyikọ Paul ọ dẹrughwaroghwu aruẹ erhirhiẹ rọ họhọ ọrẹ i David. Evwreghrẹn i Paul i vwo omẹgbanhon ghwẹ ye omamọ. Ilori ẹga buebun ri titiri ọke i Paul i vwo utuoma kpahiẹn. Ọgbọ buebun,  aye ni kpe rie, ji fie rhẹ ekanron. Jerẹ David, ihworho ri se oma aye igbehian i Paul, i rurie gbalogbalo. Imizu ezẹko uvuẹn ukoko na i ji kparehasuiẹ. (2 Cor. 12:11; Phil. 3:18) Ọrẹn, Paul o fi ọsoso ihworho ri kparehasuiẹ kparobọ. Izede ọgo? O fiomarhọ owian aghwoghwo na udabọ ẹkparehaso. O vwo atamwu kpahen imizie ri tobọ ruie sọ dede. Ọrọ mai ghanren, o vwo atamwu kpahen Jehova uvuẹn ọsoso akpenyerẹn ye. (2 Tim. 4:8) O fiẹ erhirhiẹ egbogbanhon kparobọ, orhiẹ fọkiẹ omẹgbanhon omobọ ye-e, ọrẹn fọkime ọ hẹroso i Jehova.

15. Me yẹ ẹkẹ ọwan, marhẹ ene ru ruie gba?

¹⁵ We diẹn erhirhiẹ ekan yanghene ẹkparehaso nẹ abọ ihworho wẹwẹ rhẹ aye e riẹ isukuru, eri we lele wian yanghene ihworho ekrun ọnọ ri vwe rhiẹ Iseri Jehova? Omizu uvuẹn ukoko na o ru ruo gbalogbalo dẹ ne? Orhiomaran, karorhọ udje i David ọrhẹ Paul. Wu na sabu rha ha “orhorhomu fi ọkon kparobọ.” (Rom. 12:21) Ihworho i rha kparehaso ọwan, e lele aye wọnrọn jerẹ oborẹ i David o lele Goliath wọnrọ-ọn, ọrẹn, ana sabu yono aye kpahen Jehova ọrhẹ i Baibol na. Wu na sabu ru ọnana nyoma wu ne riẹ i Baibol na ya guọlọ ẹkpahenrhọ rẹn enọ rẹ aye i nọren, nyoma wu ne mwuọghọ ji dje uruemru esiri phia rẹn ihworho ri ru ruo gbalogbalo, ọrhẹ ọrẹ wu ne ruẹ orhorhomu rẹn ihworho ephian, tobọ te evwreghrẹn enọ.—Matt. 5:44; 1 Pet. 3:15-17.

16-17. Me yọ vwọ sẹrẹ i Paul ẹro?

¹⁶ Bọmọke ọnyikọ Paul o ki rhiẹ odibo i Kristi, ọye idama rọ vwọ họghọ rẹn ihworho, rọ ji kparehaso idibo i Jesu. (Acts 7:58; 1 Tim. 1:13) Jesu ọvo yọ dobọ i Paul ji, re rhe rhẹ Saul bi, nọ jọ kparehaso ukoko Ilele Kristi. Jesu nọ tẹmro rẹn Paul nẹ odjuwu rhe, ji tu ikẹruiẹ. Nẹ i Paul ọ sabu rharhumu mẹrẹn ude, nọ yọ guọlọ userhumu mie ihworho rọ kparahasua na. Ọrẹ omeriotọre, nọ rhiabọ dede userhumu odibo owu re se Ananias, ro rhie ukẹro i Paul.—Acts 9:3-9, 17, 18.

 ¹⁷ Ọke oru, Paul no rhiẹ ohworho ro titiri uvuẹn ukoko Ilele Kristi, ọrẹn uyono ri Jesu o yonirien uvuẹn izede ọke ro riẹ Damascus ọ sẹriẹ ẹro dẹ-ẹ. Paul ọ sẹrorẹ omeriotọre ọnẹyen, o ji rhiabọ dede userhumu imizu ukoko na. Ọ mẹrẹnvwrurhe taghene aye “esiri urhebro ọduado” hariẹn.—Col. 4:10, 11.

18. Mesoriẹ ọ bẹn ọkezẹko ra na nekpẹn userhumu mie awọrọ?

¹⁸ Me ya na sabu yono mie Paul? Ọke re kwomakugbe ihworho i Jehova ọke ukaro, e vwo oruru re ne rhiabọ dede userhumu mie awọrọ, fọkime a mẹrẹnvwrurhe taghene o ji vwo ekwakwa buebun re ne yono kpahen. (1 Cor. 3:1, 2) Ọrẹn, vwana vwo? Orhianẹ o jiri ne wa ga i Jehova, ji vwo irherhe buebun ne, ọ phẹrẹ wu ne rhiabọ dede userhumu-u, maido orhianẹ ohworho rọ yọ userhumu na, ohworho ro vwo ji jiri uvuẹn urhomẹmro na. Ọrẹn ọgbọ buebun, Jehova ọ ha imizu uvuẹn ukoko na bọn ọwan gbanhan. (Rom. 1:11, 12) O fori ne rhe urhomẹmro ọrana orhianẹ a guọlọ mẹrẹn erere nẹ omẹgbanhon ri Jehova ọ yẹ ọwan.

19. Mesoriẹ i Paul o fikparobọ?

¹⁹ Paul o ruẹ ekwakwa igbevwunu buebun ọke ro rhiẹ Olele Kristi hin. Mesoriẹ? Fọkime ọ mẹrẹnvwrurhe taghene efikparobọ o sekpahen omẹgbanhon ohworho, isukuru rọ nyaren, efe yi yanghene ekete ro nurhe-e, ọrẹn o sekpahen omeriotọre ọrhẹ ẹruẹhaso kpahen Jehova. Jenẹ ọwan ephian i hẹrokele i Paul (1) nyoma ra na hẹroso i Jehova, (2) nyoma re ne yono nẹ idje i Baibol, ọrhẹ (3) nyoma re ne rhiabọ dede userhumu mie imizu ukoko na. Ọke ọrana, arha tobọ vwiẹlẹ, Jehova ono ruẹ ọwan gbanhon!