Skip to content

Skip to table of contents

KUPU AKO 29

“‘I He‘eku Vaivaí, ‘Oku Ou Toki Mālohi Leva”

“‘I He‘eku Vaivaí, ‘Oku Ou Toki Mālohi Leva”

“‘Oku ou fiefia ‘i hoku ngaahi vaivai‘angá, ‘i hoku ngaahi ta‘etoka‘í, ‘i he ngaahi taimi ‘o e masivá, ‘i he ngaahi fakatangá mo e ngaahi faingata‘á, koe‘uhí pē ma‘a Kalaisi.”—2 KOL. 12:10.

HIVA 23 Sihova, Homau Mālohingá

‘I HE KUPÚ NI *

1. Ko e hā na‘e fakahaa‘i mahino ‘e he ‘apositolo ko Paulá?

NA‘E fakahaa‘i mahino ‘e he ‘apositolo ko Paulá ‘i he taimi ‘e ni‘ihi na‘á ne ongo‘i vaivai. Na‘á ne pehē ko hono sinó na‘e “faka‘a‘au ke mole atu,” na‘e pau ke ne fāinga ke fai ‘a e me‘a na‘e totonú, pea na‘e ‘ikai ke tali ma‘u pē ‘e Sihova ‘ene ngaahi lotú ‘i he founga na‘á ne ‘amanekiná. (2 Kol. 4:16; 12:7-9; Loma 7:21-23) Na‘e fakahaa‘i foki ‘e Paula ko hono kau fakafepakí na‘a nau vakai kiate ia ko ha tokotaha vaivai. * Ka na‘e ‘ikai ke ne faka‘atā ‘a e vakai ‘ikai lelei ‘a e ni‘ihi kehé pe ko hono vaivai‘angá ke ‘ai ia ke ne ongo‘i ‘oku ‘ikai hano ‘aonga.​—2 Kol. 10:10-12, 17, 18.

2. Fakatatau ki he 2 Kolinitō 12:9, 10, ko e hā ‘a e lēsoni mahu‘inga na‘e ako ‘e Paulá?

2 Na‘e ako ‘e Paula ha lēsoni mahu‘inga​—‘e lava ke mālohi ha tokotaha na‘a mo e taimi ‘okú ne ongo‘i vaivai aí. (Lau ‘a e 2 Kolinitō 12:9, 10.) Na‘e tala ange ‘e Sihova kia Paula ko Hono mālohí ‘oku “fakahaohaoa‘i ia [‘i he] hoko ‘o vaivaí,” ‘oku ‘uhinga iá ko e mālohi ‘o Sihová te ne fakaivimālohi‘i ‘a Paula. ‘Uluakí, tau vakai angé ki he ‘uhinga ‘oku ‘ikai totonu ai ke tau hoha‘a ‘i hono ta‘etoka‘i kitautolu ‘e hotau kau fakafepakí.

‘FIEFIA ‘I HE NGAAHI TA‘ETOKA‘Í’

3. Ko e hā ‘e lava ke tau fiefia ai ‘i he ngaahi ta‘etoka‘í?

3 ‘Oku ‘ikai ha taha ‘o kitautolu ‘e sai‘ia ke ta‘etoka‘i. Neongo ia, kapau ‘oku ta‘etoka‘i kitautolu ‘e hotau ngaahi filí pea tau hoha‘a tōtu‘a fekau‘aki mo e me‘a ‘oku nau lea‘akí, ‘e lava ke tau hoko ai ‘o loto-si‘i. (Pal. 24:10) ‘Oku totonu ke fēfē leva ‘etau vakai ki hono ta‘etoka‘i kitautolu ‘e he kau fakafepakí? ‘I he hangē ko Paulá, ‘e lava ke tau ‘fiefia ‘i he ngaahi ta‘etoka‘í.’ (2 Kol. 12:10) Ko e hā hono ‘uhingá? Koe‘uhi ko e ngaahi ta‘etoka‘í mo e fakafepakí ko e faka‘ilonga ia ko e kau ākonga mo‘oni kitautolu ‘a Sīsū. (1 Pita 4:14) Na‘e pehē ‘e Sīsū ko hono kau muimuí ‘e fakatanga‘i. (Sione 15:18-20) Na‘e hoko mo‘oni ia ‘i he ‘uluaki senitulí. ‘I he taimi ko iá, ko e fa‘ahinga na‘e tākiekina ‘e he anga fakafonua faka-Kalisí na‘a nau vakai ki he kau Kalisitiané na‘e ‘ikai ke nau poto pea vaivai. Pea ‘i he ha‘oha‘onga ‘o e kau Siú, na‘e vakai ki he kau Kalisitiané na‘a nau “ta‘eako mo lāuvale,” hangē ko e ‘apositolo ko Pita mo Sioné. (Ngā. 4:13) Na‘e hā ngali na‘e vaivai ‘a e kau Kalisitiané; na‘e ‘ikai ke ‘i ai hanau mafai fakapolitikale pe mālohi fakakautau, pea na‘e li‘ekina kinautolu ‘i he sōsaietí.

4. Na‘e anga-fēfē fakafeangai ‘a e mu‘aki kau Kalisitiané ki he vakai ‘ikai lelei honau kau fakafepakí?

4 Na‘e faka‘atā ‘e he mu‘aki kau Kalisitiane ko iá ‘a e vakai ‘ikai lelei honau kau fakafepakí ke ne ta‘ofi kinautolu? ‘Ikai. Ko e fakatātaá, ko e ‘apositolo ko Pita mo Sioné, na‘á na vakai ko ha monū ia ke fakatanga‘i koe‘uhi ko e muimui kia Sīsū pea vahevahe atu ‘ene ngaahi akonakí. (Ngā. 4:18-21; 5:27-29, 40-42) Na‘e ‘ikai ha ‘uhinga ki he kau ākongá ke nau ongo‘i mā. ‘I he lele lōloá, ko e mu‘aki kau Kalisitiane anga-fakatōkilalo ko iá na‘a nau fai ‘a e me‘a lelei lahi ange ma‘á e fa‘ahinga ‘o e tangatá ‘i he me‘a na‘e fai ‘e honau kau fakafepakí. Ko e fakatātaá, ko e ngaahi tohi fakamānava‘i na‘e hiki ‘e he ni‘ihi ‘o e kau Kalisitiane ko iá ‘oku hokohoko atu ‘ene ‘oatu ‘a e tokoni mo e ‘amanaki ki he kakai ‘e laui miliona. Pea ko e Pule‘anga na‘a nau poupou ki aí kuo kamata pule he taimí ni pea kuo vavé ni ke ne pule mai ki he kotoa ‘o e fa‘ahinga ‘o e tangatá. (Māt. 24:14) ‘I hono kehé, ko e mafai fakapolitikale na‘á ne fakatanga‘i ‘a e kau Kalisitiané kuo ‘ikai ke toe ‘i ai, ka ko e kau ākonga mateaki ko iá kuo nau hoko he taimí ni ko e ngaahi tu‘i ‘i hēvani. Kae kehe, ko honau kau fakafepakí kuo nau mate; pea kapau ‘e faifai ange ‘o nau toetu‘u te nau ‘i he malumalu ‘o e Pule‘anga na‘e pouaki ‘e he kau Kalisitiane na‘a nau fehi‘a aí.​—Fkh. 5:10.

5. Fakatatau ki he Sione 15:19, ko e hā ‘oku siolalo ai ‘a e kakaí ki he kakai ‘a Sihová?

5 ‘I he ‘ahó ni, ‘i he tu‘unga ko e kakai ‘a Sihová, ‘oku fa‘a siolalo mai ‘a e kakaí pea manuki‘i kitautolu ‘oku ‘ikai ke tau poto pea ‘oku tau vaivai. Ko e hā hono ‘uhingá? Koe‘uhi ‘oku ‘ikai ke tau fakakaukau tatau mo e fa‘ahinga takatakai ‘iate kitautolú. ‘Oku tau feinga ke anga-fakatōkilalo, anga-vaivai mo talangofua. ‘I he tafa‘aki ‘e tahá, ko e māmaní ‘oku nau sai‘ia ‘i he pōlepolé, hīkisiá mo e angatu‘ú. Pehē foki, ‘oku ‘ikai ke tau kau ‘i he ngaahi me‘a fakapolitikalé mo e ngāue fakakautau ‘i ha fa‘ahinga fonua pē. ‘Oku ‘ikai ke tau faka‘atā kitautolu ke fakafuo ‘e he māmaní, ko ia ‘oku nau vakai mai ‘oku tau mā‘ulalo ange ‘i he ni‘ihi kehé.​—Lau ‘a e Sione 15:19; Loma 12:2.

6. Ko e hā ‘a e ngāue lahi ‘oku tokoni‘i ‘e Sihova ‘ene kakaí ke nau fakahokó?

6 Neongo ‘a e vakai ‘ikai lelei mai ‘a e māmaní, ‘oku ngāue‘aki kitautolu ‘e Sihova ke fakahoko ‘a e ngaahi me‘a lahi. ‘Okú ne fakahoko ‘a e ngāue fakamalanga lahi taha ‘i he hisitōlia ‘o e tangatá. Ko ‘ene kau sevāniti ‘i he ‘aho ní ‘oku nau fa‘u ‘a e makasini kuo liliu mo tufaki lahi taha ‘i he māmaní pea ‘oku nau ngāue‘aki ‘a e Tohi Tapú ke tokoni‘i ‘a e laui miliona ke fakalelei‘i ‘enau mo‘uí. Ko e lāngilangi kotoa ki he ngaahi lavame‘a fakaofo ko ení ‘oku ‘ave ia kia Sihova, ‘a ia ‘okú ne ngāue‘aki ‘a e kakai hā ngali vaivai ke fakahoko ‘a e ngāue fakaofo ko ení. Kae fēfē kitautolu taki taha? ‘E lava ke tokoni‘i kitautolu ‘e Sihova ke tau hoko ‘o mālohi? Kapau ko ia, ko e hā kuo pau ke tau fai ke ma‘u ‘ene tokoní? Tau lāulea angé ki he me‘a pau ‘e tolu ‘e lava ke tau ako mei he fa‘ifa‘itaki‘anga ‘a e ‘apositolo ko Paulá.

‘OUA ‘E FALALA KI HO MĀLOHÍ

7. Ko e hā ‘a e lēsoni ‘e taha ‘oku tau ako mei he fa‘ifa‘itaki‘anga ‘a Paulá?

7 Ko e lēsoni eni ‘e taha ‘oku tau ako mei he fa‘ifa‘itaki‘anga ‘a Paulá: ‘Oua ‘e falala ki ho mālohí pe malavá ‘i he tauhi kia Sihová. ‘I he vakai fakaetangatá, na‘e ma‘u ‘e Paula ha ‘uhinga ke pōlepole mo falala kia kita. Na‘á ne tupu hake ‘i Tāsusi, ko e kolomu‘a ‘o ha vahefonua Loma. Ko Tāsusí ko ha kolo lakalakaimonū pea ‘iloa ‘i he akó. Na‘e ako lelei ‘a Paula​—na‘e ako‘i ia ‘e he taha ‘i he kau taki Siu na‘e faka‘apa‘apa‘i lahi taha ‘i hono taimí, ko ha tangata ko Kāmelieli. (Ngā. 5:34; 22:3) Pea ‘i he taimi ‘e taha, na‘e hoko ‘a Paula ko ha tokotaha mahu‘inga ‘i he komiunitī Siú. Na‘á ne pehē: “Na‘á ku fai ‘a e fakalakalaka ‘i he lotu faka-Siú ‘o lahi ange ia ‘i he tokolahi ‘o hoku to‘ume‘a ‘i hoku fonuá.” (Kal. 1:13, 14; Ngā. 26:4) Ka na‘e ‘ikai ke falala ‘a Paula kiate ia.

Na‘e vakai ‘a Paula ki he ngaahi me‘a hā ngali lelei ‘i he māmaní “ko e fu‘u koto veve” ‘i hono fakahoa ki he monū ‘o e muimui kia Kalaisí (Sio ki he palakalafi 8) *

8. Fakatatau ki he Filipai 3:8 mo e fakamatala ‘i lalo, na‘e anga-fēfē vakai ‘a Paula ki he ngaahi me‘a na‘á ne tuku angé, pea ko e hā na‘á ne ‘fiefia ai ‘i hono ngaahi vaivai‘angá’?

8 Na‘e fiefia ‘a Paula ke tuku ange ‘a e ngaahi me‘a na‘á ne ‘ai ia ke mālohi ‘i he ngaahi tu‘unga ‘a e māmaní. Ko hono mo‘oní, na‘á ne vakai ki he ngaahi me‘a hā ngali lelei na‘á ne ma‘u ki mu‘á “ko e fu‘u koto veve.” (Lau ‘a e Filipai 3:8 mo e fakamatala ‘i lalo.) Na‘e hokosia ‘e Paula ‘a e ngaahi faingata‘a ‘i he‘ene hoko ko ha muimui ‘o Kalaisí. Na‘e fehi‘anekina‘i ia ‘e hono fonuá tonu. (Ngā. 23:12-14) Pea na‘e tā mo tuku pilīsone ia ‘e hono kaungā-tangata‘ifonuá, ‘a e kau Lomá. (Ngā. 16:19-24, 37) Pehē foki, na‘e ‘ilo‘i lelei ‘e Paula hono ngaahi fakangatangatá. (Loma 7:21-25) Ka ‘i he ‘ikai ke faka‘atā hono kau fakafepakí pe ko ‘ene ngaahi tōnounoú ke lōmekina iá, na‘á ne ‘fiefia ‘i hono ngaahi vaivai‘angá.’ Ko e hā hono ‘uhingá? Koe‘uhi ‘i he‘ene vaivaí na‘á ne sio ai ki he ngāue ‘a e mālohi ‘o e ‘Otuá ‘i he‘ene mo‘uí.​—2 Kol. 4:7; 12:10.

9. ‘Oku totonu ke fēfē ‘etau vakai ki he ngaahi me‘a ‘oku hā ngali ‘ikai leleí?

9 Kapau ‘oku tau loto ke ma‘u ha mālohi meia Sihova, kuo pau ke ‘oua te tau fakakaukau ko hotau mahu‘ingá ‘oku fakatu‘unga ia ‘i he mālohi fakaesinó, akó, anga fakafonuá pe ko e koloa fakamatelié. ‘Oku ‘ikai ke ‘ai kitautolu ‘e he ngaahi me‘á ni ke tau ‘aonga kia Sihova. Ko hono mo‘oní, ko e tokolahi ‘i he kakai ‘a e ‘Otuá ‘oku ‘ikai ko ha “fa‘ahinga ‘oku poto ‘i he tu‘unga fakaekakanó, ‘oku ‘ikai tokolahi ‘a e fa‘ahinga ‘oku mālohí, ‘oku ‘ikai tokolahi ‘a e fa‘ahinga ‘oku tupu‘i-‘eikí.” ‘I hono kehé, kuo fili ‘e Sihova ke ngāue‘aki “‘a e ngaahi me‘a ‘o e māmaní ‘oku hā vaivaí.” (1 Kol. 1:26, 27) Ko ia ‘oua ‘e vakai ki he ngaahi me‘a hā ngali ‘ikai lelei ko iá, ko ha fakafaingata‘a‘ia‘anga ki he tauhi kia Sihová. ‘I hono kehé, vakai ki ai ko ha faingamālie ke vakai ki he ngāue ‘a e mālohi ‘o Sihová ‘iate koé. Ko e fakatātaá, kapau ‘okú ke ilifia ‘i he fa‘ahinga ‘oku nau feinga ke ‘ai koe ke veiveiua ‘i ho‘o tuí, lotu kia Sihova ke ‘oatu ‘a e loto-to‘a ‘i ho‘o taukapo‘i ho‘o tuí. (‘Ef. 6:19, 20) Kapau ‘okú ke fāinga mo ha mahaki tauhi, kole kia Sihova ke ‘oatu ‘a e mālohi ‘oku fiema‘u kiate koé ke hanganaki femo‘uekina ‘i he‘ene ngāué. Ko e taimi taki taha ‘okú ke vakai ai ki hono tokoni‘i koe ‘e Sihová, ‘oku tupulaki ai ho‘o tuí pea ‘okú ke hoko ‘o mālohi ange.

AKO MEI HE FA‘IFA‘ITAKI‘ANGA FAKATOHITAPÚ

10. Ko e hā ‘oku totonu ai ke tau ako ‘a e ngaahi fa‘ifa‘itaki‘anga ‘a e fa‘ahinga faitōnunga ‘i he Tohi Tapú, hangē ko ia ‘oku lave ki ai ‘i he Hepelū 11:32-34?

10 Ko Paulá ko ha tokotaha ako fakamātoato ia ‘o e Folofolá. Na‘á ne ako ‘a e ngaahi mo‘oni‘i me‘a lahi, ka na‘á ne toe ako foki mei he fa‘ifa‘itaki‘anga ‘a e kakai ‘a ia ko ‘enau ngaahi hokosiá ‘oku hiki ‘i he Folofola ‘a e ‘Otuá. ‘I he tohi ‘a Paula ki he kau Kalisitiane ‘i Hepeluú, na‘á ne kole ange ke nau fakakaukau ki he ngaahi fa‘ifa‘itaki‘anga na‘e fokotu‘u mai ‘e he kau sevāniti faitōnunga tokolahi ‘a Sihová. (Lau ‘a e Hepelū 11:32-34.) Fakakaukau ki he taha ‘o e kau sevāniti ko ení, ko Tu‘i Tēvita. Na‘e pau ke ne fekuki mo e fakafepaki ‘o ‘ikai mei hono ngaahi filí pē kae pehē foki ki he ni‘ihi na‘a nau hoko ko hono ngaahi kaume‘á. ‘I he‘etau vakai ki he fa‘ifa‘itaki‘anga ‘a Tēvitá, te tau sio ai ki he mālohi na‘e ma‘u nai ‘e Paula mei he‘ene fakalaulauloto ki he mo‘ui ‘a Tēvitá pea mo e founga ‘e lava ke tau fa‘ifa‘itaki ai kia Paulá.

‘I he fehangahangai ‘a Tēvita mo e pole ‘a Kolaiaté, na‘á ne vakai ki he me‘a hā ngali vaivai ko iá ko ha faingamālie ke sio ai ki he ngāue ‘a e mālohi ‘o e ‘Otuá (Sio ki he palakalafi 11)

11. Ko e hā na‘e hā ngali vaivai ai ‘a Tēvitá? (Sio ki he tā ‘i he takafí.)

11 Na‘e vakai ‘a e to‘a mālohi ko Kolaiaté kia Tēvita ko ha tokotaha na‘e vaivai. ‘I he sio ‘a Kolaiate kia Tēvitá, na‘á ne “manumanuki‘i ia.” He ko ē, na‘e kaukaua ange ‘a Kolaiate, teunga tau kakato pea kuo teu‘i ki he taú. ‘I he tafa‘aki ‘e tahá, ko Tēvita, ko ha ki‘i tamasi‘i ta‘etaukei pē ‘a ia na‘e hā ngali na‘e ‘ikai ‘i ai hano teunga tau. Ka na‘e liliu ‘e Tēvita ‘a e tu‘unga na‘e hā ngali vaivaí ke mālohi. Na‘á ne falala ki he mālohi ‘o Sihová, peá ne ikuna‘i hono filí.​—1 Sām. 17:41-45, 50.

12. Ko e hā ‘a e pole ‘e taha na‘e fekuki mo Tēvitá?

12 Na‘e pau ke fekuki ‘a Tēvita mo ha pole ‘e taha ‘a ia na‘á ne ‘ai nai ia ke ne ongo‘i vaivai mo ‘ikai hano mālohi. Na‘e ngāue mateaki ‘a Tēvita ki he toko taha na‘e fakanofo ‘e Sihova ko e tu‘i ‘o ‘Isilelí, ‘a Saula. ‘I he kamatá na‘e faka‘apa‘apa‘i ‘e Tu‘i Saula ‘a Tēvita. Ki mui ai, na‘e ‘ai ‘e he pōlepolé ‘a Saula ke ne meheka kia Tēvita. Na‘e fakafeangai kovi ‘a Saula kia Tēvita, ‘o a‘u ‘o ne feinga ke tāmate‘i ia.​—1 Sām. 18:6-9, 29; 19:9-11.

13. Na‘e anga-fēfē tali ‘a Tēvita ki he fakafeangai ta‘etotonu ange ‘a Tu‘i Saulá?

13 Neongo ‘a e fakafeangai ta‘etotonu ‘a Tu‘i Saula kia Tēvitá, na‘á ne hokohoko atu ke fakahāhā ‘a e faka‘apa‘apa ki he tu‘i fakanofo ‘a Sihová. (1 Sām. 24:6) Na‘e ‘ikai ke tukuaki‘i ‘e Tēvita ‘a Sihova ki he ngaahi me‘a kovi na‘e fai ange ‘e Saulá. ‘I hono kehé, na‘e falala ‘a Tēvita kia Sihova ke ne ‘oange ‘a e mālohi na‘e fiema‘ú ke kātekina‘aki ‘a e ‘ahi‘ahi faingata‘a ko ení.​—Saame 18:1, fakamatala talateu.

14. Ko e hā ‘a e tu‘unga na‘e fehangahangai mo e ‘apositolo ko Paulá ‘a ia na‘e meimei tatau mo Tēvita?

14 Na‘e fehangahangai ‘a e ‘apositolo ko Paulá mo ha tu‘unga meimei tatau mo Tēvita. Na‘e fu‘u mālohi lahi ange ‘a e ngaahi fili ‘o Paulá ‘iate ia. Ko e tokolahi ‘o e kau taki tu‘u-ki-mu‘a ‘i hono taimí na‘a nau fehi‘a ‘iate ia. Na‘e fa‘a haha ia pea tuku pilīsone. Hangē ko Tēvitá, ko Paula na‘e fakafeangai kovi kiate ia ‘a e kakai na‘e totonu ke nau hoko ko hono ngaahi kaume‘á. Na‘e a‘u ‘o fakafepaki‘i ia ‘e he ni‘ihi ‘i he fakataha‘anga Kalisitiané. (2 Kol. 12:11; Fil. 3:18) Ka na‘e ikuna‘i kotoa ‘e Paula ‘a e fa‘ahinga na‘a nau fakafepaki‘i iá. Anga-fēfē? Na‘á ne hokohoko atu ke malanga neongo ‘a e fakafepakí. Na‘á ne nofo‘aki mateaki ki hono fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné na‘a mo e taimi na‘a nau fakalotomamahi‘i ai iá. Hiliō he me‘a kotoa, na‘á ne faitōnunga ki he ‘Otuá ‘o a‘u ki he ngata‘anga ‘ene mo‘uí. (2 Tīm. 4:8) Na‘á ne iku‘i ‘a e ngaahi faingata‘a lahi, ‘o ‘ikai koe‘uhí ko hono mālohi fakaesinó, ka koe‘uhí na‘á ne falala kia Sihova.

Anga-faka‘apa‘apa mo anga-lelei ‘i ho‘o feinga ke faka‘uhinga mo e fa‘ahinga ‘oku nau fakafepaki‘i ho‘o tui faka-Kalisitiané (Sio ki he palakalafi 15) *

15. Ko e hā ‘etau taumu‘á, pea ‘e lava fēfē ke tau a‘usia ia?

15 ‘Okú ke fekuki nai mo e ngaahi ta‘etoka‘i pe fakatanga mei he kaungāakó, kaungāngāué pe kāinga ‘ikai Fakamo‘oní? Kuo fakafeangai kovi atu ha taha ‘i he fakataha‘angá kiate koe? Kapau ‘oku pehē, manatu‘i ‘a e fa‘ifa‘itaki‘anga ‘a Tēvita mo Paulá. ‘E lava ke ke “hanganaki ikuna‘i ‘a e koví ‘aki ‘a e leleí.” (Loma 12:21) Ko ho‘o taumu‘á ke ‘ai ‘a e Folofola ‘a e ‘Otuá ke a‘u ki he ‘atamai mo e loto ‘o e fa‘ahinga fie fanongó, ‘o hangē ko Tēvitá, kae ‘ikai ko hono makataa‘i ha maka ke ngalo ‘i he la‘e ‘o ha taha. ‘E lava ke ke a‘usia ‘a e taumu‘a ko iá ‘aki ‘a e falala ki he Tohi Tapú ke ne tali ‘a e fehu‘i ‘a e kakaí, hoko ‘o faka‘apa‘apa mo anga-lelei ki he fa‘ahinga ‘oku nau fakafeangai kovi atú, pea failelei ki he tokotaha kotoa, na‘a mo ho ngaahi filí.​—Māt. 5:44; 1 Pita 3:15-17.

TALI ‘A E TOKONI MEI HE NI‘IHI KEHÉ

16-17. Ko e hā na‘e ‘ikai ‘aupito ke ngalo ‘ia Paulá?

16 Ki mu‘a ke hoko ‘a e ‘apositolo ko Paulá ko ha ākonga ‘a Kalaisí, ko ha ki‘i talavou anga-ta‘etoka‘i ia na‘á ne fakatanga‘i ‘a e kau muimui ‘o Sīsuú. (Ngā. 7:58; 1 Tīm. 1:13) Ko Sīsū tonu na‘á ne ta‘ofi ‘a Paula, ‘a ia na‘e ‘iloa he taimi ko iá ko Saula, mei he‘ene fakamamahi‘i ‘a e fakataha‘anga Kalisitiané. Na‘e lea hifo ‘a Sīsū mei hēvani kia Paula pea ‘ai ia ke ne kui. Ka ke toe lava ‘a Paula ‘o sió, na‘e fiema‘u ke ne kumi tokoni ki he kakai ko ia na‘á ne fakatanga‘í. Na‘á ne tali anga-fakatōkilalo ‘a e tokoni mei ha ākonga ko ‘Ananaia ‘a ia na‘á ne toe faka‘ā ‘a e mata ‘o Paulá.​—Ngā. 9:3-9, 17, 18.

17 Ki mui ai, na‘e hoko ‘a Paula ko ha mēmipa tu‘u-ki-mu‘a ‘o e fakataha‘anga Kalisitiané, ka na‘e ‘ikai ‘aupito ke ngalo ‘iate ia ‘a e lēsoni na‘e ako‘i ange ‘e Sīsū ‘i he hala ki Tāmasikusí. Na‘e hanganaki anga-fakatōkilalo ‘a Paula, pea na‘á ne loto-lelei ke tali ‘a e tokoni mei hono fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné. Na‘á ne fakahaa‘i na‘a nau hoko “ko ha tokoni fakaivimālohi” kiate ia.​—Kol. 4:10, 11, fkm. ‘i lalo.

18. Ko e hā te tau toumoua nai ai ke tali ‘a e tokoni mei he ni‘ihi kehé?

18 Ko e hā ‘e lava ke tau ako meia Paulá? ‘I he‘etau fuofua feohi mo e kakai ‘a Sihová, na‘a tau vēkeveke nai ke tali ‘a e tokoni mei he ni‘ihi kehé, ‘o ‘ilo‘i na‘a tau kei valevale fakalaumālie pea lahi mo e me‘a ke tau ako. (1 Kol. 3:1, 2) Kae fēfē taimí ni? Kapau kuo tau tauhi kia Sihova ‘i he laui ta‘u pea ma‘u ‘a e taukei lahi, he‘ikai nai ke tau loto-lelei ke tali ‘a e tokoní, tautefito kapau ‘oku ‘omai ia ‘e ha taha na‘e toki ha‘u ki he mo‘oní. Kae kehe, ‘oku fa‘a ngāue‘aki ‘e Sihova hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné ke fakaivimālohi‘i kitautolu. (Loma 1:11, 12) Kuo pau ke tau lāu‘ilo ki he mo‘oni‘i me‘a ko iá kapau ‘oku tau fiema‘u ‘a e mālohi ‘oku tokonaki mai ‘e Sihová.

19. Ko e hā na‘e lavame‘a ai ‘a Paulá?

19 Na‘e fakahoko ‘e Paula ‘a e ngaahi me‘a fakaofo ‘e ni‘ihi hili ‘ene hoko ko ha Kalisitiané. Ko e hā hono ‘uhingá? Koe‘uhi na‘á ne ‘ilo‘i ko e lavame‘á ‘oku ‘ikai makatu‘unga ia ‘i he mālohi fakaesino, ako, koloa pe puipuitu‘a fakasōsiale ‘o ha taha, ka ‘i he anga-fakatōkilalo mo e falala kia Sihová. ‘Ofa ke tau fa‘ifa‘itaki kotoa kia Paula (1) ‘aki ‘a e falala kia Sihova, (2) ‘aki ‘a e ako mei he ngaahi fa‘ifa‘itaki‘anga Fakatohitapú pea (3) ‘aki hono tali ‘a e tokoni mei he kaungātuí. Pea tatau ai pē pe te tau ongo‘i vaivai nai, ‘e ‘ai kitautolu ‘e Sihova ke tau mālohi!

HIVA 17 Laka ki Mu‘a, Kimoutolu Kau Fakamo‘oní!

^ pal. 5 ‘I he kupu ko ení, te tau sivisivi‘i ‘a e fa‘ifa‘itaki‘anga ‘a Paulá. Te tau vakai ai kapau ‘oku tau anga-fakatōkilalo, ‘e ‘omai ‘e Sihova ‘a e mālohi ‘oku fiema‘u kiate kitautolu ke kātekina ‘a e manukí pea iku‘i hotau ngaahi vaivai‘angá.

^ pal. 1 LEA MO HONO ‘UHINGA: Te tau ongo‘i vaivai nai koe‘uhi ko e ngaahi ‘uhinga kehekehe, ko e fakatātaá, ‘oku tau ta‘ehaohaoa, masiva, puke pe na‘e ‘ikai ke tau ako lelei. ‘Ikai ngata aí, ‘oku feinga hotau ngaahi filí ke ‘ai kitautolu ke ongo‘i vaivai ‘i he‘enau fakatanga‘i kitautolu ‘aki ‘enau leá pe tō‘ongá.

^ pal. 57 FAKAMATALA ‘O E FAKATĀTĀ: ‘I he malanga ‘a Paula fekau‘aki mo Kalaisí, na‘á ne li‘aki ‘a e ngaahi me‘a na‘e kau ki he‘ene mo‘ui ki mu‘a ko ha Fālesí. Na‘e kau nai heni ‘a e ngaahi takainga tohi fakamāmani mo ha me‘a-ha‘i fa‘o‘anga konga tohi.

^ pal. 61 FAKAMATALA ‘O E FAKATĀTĀ: Feinga ‘a e ngaahi kaungāngāué ke tenge ha tokoua ke kau ‘i ha paati fai‘aho.