Zende koyikaramo

Zende koyikaramo

SIRONGWA SELIRONGO 30

Twikira kukwama usili

Twikira kukwama usili

“Kutupu hena ehafo eli lya pitakana pweli lyokuzuvha asi vana vange tava kwama usili.”—3 JOH. 4.

RUSUMO 54 “Nzira zezi”

ETWAROMO *

1. Kuliza na-3 Johanesa 3, 4, yininke musinke ayi tu hafesa?

GAZARA tupu omu ga lizuvhire mupositoli Johanesa apa ga zuvhire asi vantu ava ga vaterere va lironge usili, kuna kutwikira kukarera Jehova noulimburukwi. Vakriste owo kwa ligwanekerere nomaudigu gomanzi, ntani Johanesa kwa kondjere yipo a nkondopeke epuro lyawo morwa age kwa va tere ngwendi vana vendi. Mokulifana, ayo kutuhafesa apa atu mono vana vetu ndi vantu ava atu rongo Bibeli kuna kuligava kwaJehova nokutwikira kumukarera.—Resa 3 Johanesa 3, 4.

2. Morwasinke Johanesa ga tjangerere nombilive dendi?

2 Koyiha yomvhura 98, Johanesa nampo kwa tungire mositata saEfeso ndi pepi nositata oso. Age nampo kwa dirukilire mositata oso konyima zapa ga tundire modorongo posirudi saPatimosa. Mpepo zokupongoka kwa mu gendesere a tjange nombilive ntatu posiruwo oso. Johanesa kwa tjenge nombilive odo, yipo a korangede Vakriste wovalimburukwi va nkondopeke epuro lyawo nokutwikira kukara mousili.

3. Mapuro musinke natu ka zogera?

3 Johanesa yige gelike mupositoli ga hupire po posiruwo oso ntani age kwa kere nosinka omu varongi woyimpempa vana kupukisa vapuli vakwawo monombungakriste. * (1 Joh. 2:18, 19, 26) Varwanesi owo ngava tanta asi awo va diva Karunga nye awo kapi ngava limburukwa nompango daJehova. Mosirongwa esi natu ka zogera mapukururo aga ga geve mupositoli Johanesa ntani natu ka limburura mapuro gatatu aga gana kukwama ko: Yisinke ayi tanta kukwama usili? Yisinke nayi vhura kutuninkisa tu hageke kukwama usili? Ntani ngapi omu natu vatera vakwetu yipo va twikire kukara mousili?

YISINKE AYI TANTA KUKWAMA USILI?

4. Kuliza na-1 Johanesa 2:3-6 ntani 2 Johanesa 4, 6, yisinke twa hepa kurugana yipo tu kwame usili?

4 Mokuninka asi tu kwame usili, pomuhowo twa hepa kudiva usili ou wa kara moNonkango daKarunga. Ntani twa hepa ‘kusikisa mo yipango yendi’ ndi kulimburukwa nompango daKarunga. (Resa 1 Johanesa 2:3-6; 2 Johanesa 4, 6.) Jesus kwa tu tulira po sihonena omu natu limburukwa Jehova. Yipo nye, nsene tu honena Jesus nokurugana moomu nga rugana age, ose ngatu limburukwa Jehova.—Joh. 8:29; 1 Pet. 2:21.

5. Yisinke twa hepa kupura nawa-nawa?

5 Mokutwikira kukwama usili, twa hepa kuyipura nawa-nawa asi nkenye eyi a tu tantere Jehova kuna kara usili. Yipo nye, nayinye eyi ya kara moNonkango dendi Bibeli kuna kara usili. Ntani twa hepa hena kuyipura asi Jesus kuna kara Mesiyasa getumbwidiro. Sinzi sovantu naina kapi va yi pura asi Jesus kuna kara Hompa goUhompa waKarunga. Johanesa kwa rondwere asi ngapa kara “vapukisi wovanzi” ava ngava pukisa ava va dira kupura nawa-nawa usili. (2 Joh. 7-11) Age kwa tjenge asi: “Ndi munayimpempa yilye, amesi googu a patana asi Jesus kapisi yige Kristusa?” (1 Joh. 2:22) Nkedi zimwe tupu omu natu nyokera po kutupukisa, kuna kara pokulironga Nonkango daKarunga. Nsene tu yi rugana, ose ngatu diva Jehova naJesus. (Joh. 17:3) Ano eyi ngayi tu vatera tu yi pure nawa-nawa asi ose twa kara nousili.

YISINKE NAYI VHURA KUTUNINKISA TU HAGEKE KUKWAMA USILI?

6. Yisinke ayi ninkisa vadinkatu woVakriste va hageke kukwama usili?

6 Vakriste navenye va hepa kutakamesa yipo ga dire kuvapukisa marongo govantu. (1 Joh. 2:26) Vadinkantu woVakriste va hepa kutakamesa yipo siraha esi si dire kuvapukisa. Munazinyetu gomukadi Alexia, * gomoFransa gonomvhura 25 kwa tanta asi: “Apa na kere kosure, ame kwa lirongere kuhamena elisinto ntani nomarongo gamwe govantu aga ga ninkisire nge ni kare nomasinganyeko kuhamena usili. Poyiruwo yimwe, marongo ogo kwa monekere ngwendi usili. Nye ame kwa litanterere nyamwange asi, ‘Ayo epuko kuncenuna eyi azi rongo Bibeli nokupurakena eyi vana kuronga nge kosure.’” Alexia kwa tamekere kulironga buke Life—How Did It Get Here? By Evolution or by Creation? Ano konyima zoyivike yongandi, age kapi ga kere hena nomasinganyeko. Alexia kwa tanta asi: “Ame na ya yi pulire nawa-nawa asi eyi azi uyunga Bibeli kuna kara usili. Ntani na ya dimbwilire hena asi nsene ni kwama eyi azi rongo Bibeli, ame ngani kara nombili noruhafo.”

7. Yininke musinke twa hepa kunyokera po?

7 Vakriste navenye va hepa kutakamesa yipo va dire kurugana yininke yoyidona nokulininkisa asi awo kuna kukarera Jehova. Johanesa kwa tente asi kapi tatu vhuru kukwama usili ntani nokulihameka hena moruhonda. (1 Joh. 1:6) Nsene tuna hara kuhafesa Jehova, twa hepa kudiworoka asi age kumona nkenye eyi tuna kurugana. Nampili vantu va dire kumona eyi tuna kurugana mokahore-hore, Jehova kumona nayinye eyi atu rugana.—Heb. 4:13.

8. Yisinke twa hepa kunyokera po?

8 Twa hepa kunyokera po mutaro ogu va kara nago vantu womouzuni kuhamena nonzo. Mupositoli Johanesa kwa tente asi: “Ntene tu tanta asi ose kutupu nonzo, tatu likumbagere nyamwetu.” (1 Joh. 1:8) Momazuva gomupositoli Johanesa, varwanesi usili ngava tanta asi muntu kuvhura a kare kaume kaKarunga nampili ngomu a rugana yininke eyi ayi dili kuhafesa Karunga. Naina ose kuna kuparuka kumwe novantu ava nawo ava gazara ngoso. Sinzi sovantu owo kutanta asi awo va pura mwaKarunga, nye awo kapi ava tara nonzo monkedi omu adi tara Karunga. Pasihonena, awo kapi ava tambura monkedi omu Jehova a tara eligwanekero panyama. Mevango lyokunyokera po yininke eyi a tara Jehova asi epuko, awo kutanta asi kapisi epuko nsene muntu a tokora kurugana eyi ga hara.

Vadinkantu, ruganeni ko yuma yipo mu dive asi morwasinke Jehova a uyungire asi yininke yimwe yiwa ano yimwe epuko. Nsene mu yi rugana, ayo ngayi mu rerupira mokufatwilira vakweni eyi omu dilire kuyirugana (Tara paragarafu 9) *

9. Uwa musinke ava gwanene mo vadinkantu apa ava kwama mavyukiso gomoBibeli?

9 Kuvhura yi digopere vadinkantu woVakriste mokukwama eyi azi uyunga Bibeli kuhamena eligwanekero panyama, morwa vantu ava ava kara nawo kosure ndi koyirugana kuvhura vava sininike va tjindje magano gawo. Eyi yiyo ya horokerere Aleksandar. Age kwa tanta asi: “Vakadona vamwe wokosure kwa sininikire nge asi ni ligwanekere nawo panyama. Awo kwa tente asi ame mofi morwa kapi na kara nomukadona.” Nampo nove kuna kuligwanekera noukaro wokulifana. Nsene yimo, ya wapa kudiworoka asi nsene o kwama eyi azi uyunga Bibeli, ove ngo lizuvha nawa, ngo popera ukanguki woge, ngo nyokera po maudigu ntani ngo popera elikwatakano lyoge naJehova. Ngomu ono kunyokera po maheteko, ayo ngayi kurerupira kurugana youhunga. Diworoka asi mutaro ogu va kara nago vantu mouzuni kuhamena eligwanekero panyama, kwa tundilira kwaSatana. Yipo nye, nsene o dira kugazara ngwendi vantu owo, ove ngo “funda mudona.”—1 Joh. 2:14.

10. Ngapi omu etjangwa lya-1 Johanesa 1:9 ali tu vatere tu karere Jehova nezwi lyewa lyokomutjima?

10 Ose twa yi diva asi Jehova yige ga wapera kututantera eyi natu nyokera po. Ntani ose kukondja paapa twa hulira yipo tu dire kutura nzo. Nye nsene tuna tura nzo, ya wapa kukanderera kwaJehova yipo a tu gusire po. (Resa 1 Johanesa 1:9.) Ntani nsene tuna tura nzo zonene, twa hepa kuza kovakuronambunga yipo va tu vatere. Jehova kwa horowora vagara owo yipo va tu vatere. (Jak. 5:14-16) Nampili ngoso, ayo kapi ya wapa tu lizuvhe unzoni komapuko getu ganare. Morwa Jehova age Guhya geharo ntani age ga gava nzambo zosizoweseso yipo a dongonone po nonzo detu. Apa Jehova a tanta asi age nga tu gusira po nonzo detu nsene tu litezurura, age kapi a tu kumbagere. Jehova kwa tura po ewapaiko yipo yi tu tompoke mokumukarera nezwi lyewa lyokomutjima.—1 Joh. 2:1, 2, 12; 3:19, 20.

11. Yisinke natu rugana yipo tu lipopere nyamwetu komarongo aga naga vhura kutupukisa?

11 Twa hepa kunyokera po yininke eyi ava uyunga varwanesi usili. Kutunda tupu apa va tulisire po mbungakriste mosiruwo sovapositoli, Satana kwa ruganesa varwanesi usili yipo a ninkise vakareli vaJehova wovalimburukwi va kare nomasinganyeko. Yipo nye, ayo ya kara nomulyo tu dive elisigo eli lya kara pokatji koyininke yousili neyi yoyimpempa. * Nonkore detu kuvhura di ruganese intaneta ntani noyininke yimwe, yipo va tu ninkise tu dire kuhuguvara Jehova novanavazinyetu. Wa ha pura yimpempa oyo morwa ayo kutunda kwaSatana!—1 Joh. 4:1, 6; Ehor. 12:9.

12. Morwasinke natu ruganena ko yuma yipo tu pure nawa-nawa yininke eyi twa lironga?

12 Nsene tuna hara kufunda Satana, twa hepa kuhuguvara Jesus nomu a mu ruganesa Jehova yipo a sikise mo sitambo sendi. Twa hepa hena kuhuguvara mbunga ezi a ruganesa Jehova naina. (Mat. 24:45-47) Ayo ngayi tu tompoka, nsene tu lironga Nonkango daKarunga. Nsene tu yi rugana, epuro lyetu ngali pama ngwendi sitji esi sa kara nonondandani edi da simbama mevhu. Paurusa kwa tumbwire sitwa sokulifana apa ga tjangerere mbungakriste zoVakorosi. Age kwa tente asi: “Ano moomu mwa tambura Jesus Kristusa, a kare Hompa gweni, omu likwatakane nendi. Simbameni, one hena mu litungire mwendi. Nkondopeni mepuro.” (Koros. 2:6, 7) Nsene tu kondja unene yipo tu nkondopeke epuro lyetu, Satana nava ava mu kwatesa ko kapi ngayi va tompoka mokutuhagekesa kukwama usili.—2 Joh. 8, 9.

13. Yisinke twa hepa kundindira ntani morwasinke ayi horokere?

13 Twa hepa kuyindindira asi vantu ngava tu nyenga mouzuni ou. (1 Joh. 3:13) Johanesa kwa tente asi: “Uzuni mudima kwa kara mepangero lyoMuzonaguli.” (1 Joh. 5:19) Ehandu lyaSatana kuna kuligwederera unene ngomu uzuni una kuhedera kehagero. (Ehor. 12:12) Age kapi tupu a ruganesa yininke ngwendi ruhonda ntani noyimpempa mokutupukisa. Nye age kutuhomokera nonyanya kupitira moyininke ngwendi mahepeko. Satana ga yi diva asi siruwo esi sina mu hupire ko mokuhagekesa sirugana setu sokuzuvhisa nokutupukisa sisupi. Eyi yiyo sirugana setu va si hagekesera moyirongo yimwe. Nye nampili ngoso, vanavazinyetu womoyirongo oyo kuna kutwikira kukarera Jehova nelididimiko. Yipo nye, kwato eyi nga vhura kurugana Satana eyi ngayi tu ninkisa tu hageke kukarera Jehova.

VATERA VAKWENI VA TWIKIRE KUKARA MOUSILI

14. Yisinke natu rugana yipo tu vatere vapuli vakwetu va kare mousili?

14 Nsene tuna hara vanavazinyetu va twikire kukara mousili, twa hepa kuvalikida eharo. (1 Joh. 3:10, 11, 16-18) Kapisi tu likide tupu eharo kovapuli vakwetu nsene yininke kuna kuvagenda po nawa. Nye twa hepa kuvalikida eharo nampili kuna kuligwanekera nomaudigu. Pasihonena, wa diva ko munazinyetu gumwe ogu ana hepa ehengagwido morwa ga fisa gumwe gekoro ndi ana hepa evatero lyapeke ndi? Wa zuvha kuhamena vanavazinyetu ava va ligwanekera nosimpagwa ava vana hepa evatero yipo va dike Sinyanga sawo ndi mambo gawo ndi? Ose kulikida asi twa hara vapuli vakwetu kupitira mononkango detu ntani unene po moyirugana yetu.

15. Kuliza na-1 Johanesa 4:7, 8, yisinke twa hepa kurugana?

15 Apa atu likida eharo kovakwetu, ose kuhonena Guhyetu gemeguru. (Resa 1 Johanesa 4:7, 8.) Nkedi zimwe omu natu likida eharo kovapuli vakwetu kuna kara pokuligusa-gusira po. Pasihonena, munazinyetu gumwe kuvhura a tu handukise ano konyima ta hundire egusiro po. Nsene tu gusira po munazinyetu ogo nokudivara eyi ga tu rugana, ose ngatu likida eharo. (Koros. 3:13) Munazinyetu gedina Aldo kwa mu handukisire apa munazinyetu gomugara ogu ga fumadeka, ga uyungire yininke yoyidona kuhamena ntundiliro zendi. Aldo kwa tanta asi: “Ame kwa kanderere kwaJehova yipo a vatere nge ni dire kukara nonkoko kwamunazinyetu ogo.” Munazinyetu Aldo kwa rugene ko hena yuma. Age kwa tulire po ewapaiko yipo a rugane kumwe namunazinyetu ogo mokuzuvhisa. Ngomu va rugene kumwe mokuzuvhisa, Aldo kwa tanterere munazinyetu ogo omu da mu kundamene nonkango edi ga uyungire. Aldo kwa tanta asi: “Apa munazinyetu ogo ga zuvhire omu da kundamene nge nonkango edi ga uyungire, age kwa hundilire egusiro po. Monkedi omu ga uyungire kwa likidire nge asi age kwa liverere kweyi ga uyungire. Konyima ose kwa ya kere hena vakaume.”

16-17. Yisinke tuna tokomene kurugana?

16 Mupositoli Johanesa kwa here unene vapuli vakwawo ntani age kwa here va kare nepuro lyokupama. Eyi kuyimonenena momapukururo aga ga tjenge monombilive dendi ntatu. Ayo kutuhafesa pokudiva asi vagara novakadi ava ngava ka pangera naJesus nawo kwa kara neharo ntani nosinka ngwendi Johanesa!—1 Joh. 2:27.

17 Mapukururo aga tuna zogere, ngano tu ga tureni pasirugana. Tokomena kukwama usili nokulimburukwa Jehova mwankenye eyi ono kurugana. Lironga Nonkango daKarunga nokudihuguvara ntani nokupura mwaJesus. Nyokera po magano govantu ntani neyi ava uyunga varwanesi usili. Nyokera po kurugana yininke yoyidona nokulininkisa asi ove kuna kukarera Jehova. Wa ha purakena kovantu ava vana hara o rugane yininke yoyidona. Limburukwa nompango daJehova. Tokomena kuvatera vapuli vakweni va kare mousili pokugusira po ava vana kuhandukisa ntani nokuvatera ava vana hepa evatero. Nsene tu rugana yininke eyi, ose ngatu twikira kukwama usili yikare asi yisinke ngatu ligwanekera nayo meparu.

RUSUMO 49 Hafesa mutjima gwaJehova

^ para. 5 Ose kuna kuparuka mouzuni ou a pangere Satana guhya yimpempa. Yipo nye, ayo kutudigopera mokukwama usili. Vakriste wokuhova nawo kwa ligwanekerere noudigu wokulifana. Jehova kwa pitisilire mupositoli Johanesa a tjange nombilive ntatu yipo di vatere Vakriste owo ntani yipo di tu vatere nose. Nombilive odo kutuvatera tu dimburure eyi ayi karere udigu kukwama usili ntani neyi natu rugana yipo tu funde po maudigu ogo.

^ para. 6 Madina gamwe kwa ga rundumuna.

^ para. 11 Tara sirongwa selirongo sosiparatjangwa “Wa diva mauzera nagenye ndi?” moRuhungu rwaSiwogedi 2018.

^ para. 59 EFANO Epenuno 22-23: Munazinyetu gomukadona ogu ana kara kosure kuna kuzuvha nkenye apa magano gokuhamena vantu wokulikwara mugara nomugara ndi mukadi nomukadi. (Moyirongo yimwe, vantu kuruganesa maruvara gekongoro mokulikida vantu owo.) Konyima, munazinyetu ogo kuna kurugana epaparo yipo a dive asi yininke eyi ga lironga kuna kara usili. Eyi kuna kumuvatera yipo a ture po etokoro lyewa.