Kanganaya emyatsi eyirimo

Kanganaya emyatsi eyirimo

OMWATSI W’ERIGHA 30

Mulole embere erikwama ndeke ekwenene

Mulole embere erikwama ndeke ekwenene

“Sihali ekikanyitsemesaya ngʼeriowa ngoko abana baghe bakakwama ndeke . . . ekwenene.”​3 YOANE 4.

OLWIMBO 54 “Enzira y’eyi”

EBIKENDIKANIBWAKO *

1. Ngoko kisakire omo 3 Yoane 3, 4, ni kyahi kyo kikatuletera obutseme?

TERILENGEKANIA obutseme obo Yoane abya nabo omughulu owa ngoko abandu abawatikaya eriminya ekwenene banemulola embere erikolera Yehova butaleghula! Babya n’amaligho mangyi, kandi Yoane abya akakola kutsibu eriwatya obwikirirya bw’aBakristo bataleghula abo, ababya ng’abana biwe b’obunya-kirimu. Netu kutya, tukatsema omughulu abana betu, abo tubutire kutse ab’obunya-kirimu, bakayiherera oko Yehova n’erilola embere erimukolera.​—Soma 3 Yoane 3, 4.

2. Ekyaleka Yoane inyahandika esyobaruha siwe niki?

2 Omo mwaka 98 M.W., alinga Yoane abya ikere omo muyi we Efeso kutse omo ndambi-ndambi yagho. Alinga mwahumirayo abilua omo ngomo omo kitsira kye Patmos. Erilolera oko mughulu oyo, ekirimu kibuyirire kya Yehova mukyawatikya Yoane erihandika esyobaruha isatu. Mwahandika esyobaruha esyo busana n’erihira omo Bakristo bataleghula m’omuhwa w’erilola embere eribya n’obwikirirya oko Yesu, n’erilola embere erikwama ndeke ekwenene.

3. Tukendisubirya oko mabulyo wahi?

3 Oko mughulu oyo, Yoane yo wabya mukwenda oyukisiya, neryo abya akahangya-hangya busana n’abakangirirya b’amabehi ababya bakasonda eritsandya endeko. * (1 Yoa. 2:18, 19, 26) Abakayisamambula okw’ikirirya abo ibakabugha bati banasi Yehova, aliwe isibalisikaya ebihano biwe. Tulangire amahano agho Yoane ahandika akasondolwa n’ekirimu kibuyirire. Tukendikania oko mahano ayo omo mwatsi ono, n’erisubirya oko mabulyo asatu ano: Erikwama ndeke ekwenene ni bughambuki? Ni myatsi yahi yo yikaleka ikyatukalako erikwama ndeke ekwenene? Kandi twangawatikania tuti erisighala omo kwenene?

ERIKWAMA NDEKE EKWENENE NI BUGHAMBUKI?

4. Ngoko kiri omo 1 Yoane 2:3-6; 2 Yoane 4, 6, twamanza erikwama ndeke ekwenene litolere itwaminya mwatsi wahi, kandi litolere itwakolaki?

4 Twamanza erikwama ndeke ekwenene, litolere itwaminya ekwenene eyiri omo Biblia, eKinywa ky’oMungu. Kandi litolere “itwakenga ebihano biwe [Yehova],” ni bughambu, litolere itwasikyabyo. (Soma 1 Yoane 2:3-6; 2 Yoane 4, 6.) Yesu abya ky’erileberyako ekitolere eky’erisikya ebihano bya Yehova. Okw’ekyo, enzira nguma eyo tukakanganirayamo ko tukowa Yehova ry’erikwama ndeke olughobe lwa Yesu.​—Yoa. 8:29; 1 Pet. 2:21.

5. Litolete itwikirirya omwatsi wahi?

5 Erilola embere erikwama ndeke ekwenene, litolere itwikirirya ngoko Yehova yo Mungu w’ekwenene, kandi ngoko ebyosi eby’akatubwira omo Kinywa kiwe, Biblia, ni kwenene. Kandi litolere itwikirirya ngoko Yesu yo Masiya oyo walaghawa. Munabwire abandu bangyi bakatika-tika ngoko Yesu abiribya Mwami w’oBwami b’oMungu. Yoane mwabugha ati hasyabya “abatebya bangyi,” abakasyaheraya abatawite obwikirirya obuwatire oko Yehova na Yesu. (2 Yoa. 7-11) Yoane mwahandika ati: “Omubehi nindi kwehi? Yo nʼoyukaghana Yesu kwʼali Kristo.” (1 Yoa. 2:22) Enzira nguma nyisa eyangatuwatikya eritenditebibwa ry’erigha Ekinywa ky’oMungu. Twamakola tutya itukendiminya ndeke Yehova na Yesu. (Yoa. 17:3) Kandi itukendikirirya ndeke-ndeke ngoko twabiribana ekwenene.

NI MYATSI YAHI YO YANGALEKA IKYATUKALAKO ERIKWAMA NDEKE EKWENENE?

6. Ni mwatsi wahi owangaleka ikyakala oko balwana erikwana ndeke ekwenene?

6 ABakristo batolere ibayiteya isibatebibawa n’amakangirirya w’abandu kutse efilozofia. (1 Yoa. 2:26) Kutsibu-tsibu aBakristo abakine balere batolere ibayiteya oko kitegho ekyo. Alexia, * mwali wetu Mufaranza owe myaka 25, akabugha ati: “Omughulu nabya ng’usuka, amenge w’abandu, ng’amakangirirya awakabugha ati omundu ayibutukira, n’awandi okw’aho, mwaleka inatsuka eritika-tikira ekwenene. Habere halaba biro, munatsuka eritsemera amakangirirya ayo. Aliwe, munalangira ngoko bwangabya bukiru erighana amakangirya w’eBiblia neryo inaligha ekyosi-kyosi ekyo abaghalima baghe bakambwira.” Alexia mwasoma ekitabu La vie—comment est-elle apparue? Évolution ou création? Omo mayenga malebe masa, eritika-tika liwe mulyahwa. Alexia akabugha ati: “Munikirirya ngoko eBiblia yirimo ekwenene. Kandi munalangira ngoko namakwama ebirimo ingendibya n’obutseme n’obuholo.”

7. Litolere itwayiteya oko mwatsi wahi, kandi busanaki?

7 ABakristo bosi, abalwana n’abandu bakulu, litolere ibayiteya eritendibya bakakolera Yehova kandi ibanemukola eyindi myatsi eyituwene. Yoane mwabugha ati sitwangakwama ekwenene yo ndeke itunemukola ebibi. (1 Yoa. 1:6) Twamanza eritsemesya Yehova lino n’omo biro ebikasa, litolere itwaminya ngoko anemulangira ebyosi ebyo tukakola. Neryo sihali ekibisamire oko Yehova, kundi ebyosi ebyo tukakola bisanzukere kandi biri ndumbu embere siwe.​—Ebr. 4:13.

8. Litolere itwayihighula okuki?

8 Litolere itwayihighula oko malengekania w’ekihugho oko kibi. Omukwenda Yoane mwahandika ati: “Twamabugha tuti ‘situwite kibi,’ tukayiteba, nʼomwatsi wʼekwenene siali netu.” (1 Yoa. 1:8) Omo biro bya Yoane, abakayisamambula okw’ikirirya ibakabugha bati omundu anganabya mwira w’oMungu kandi inyanemukola ebibi. Na munabwire abandu bangyi bane n’amalengekania ng’ayo. Abandu bangyi bakabugha bati ban’ikirirye oMungu, aliwe bakaghana amalengekania wiwe oko kibi, kangyi-kangyi emyati eyilebirye obusingiri. Emyatsi milebe eyilebirye obusingiri Yehova akabugha ati ni mibi, aliwe abandu b’ekihugho bakabugha bati si kibi erikola emyatsi eyo yamabikwanzisya.

Balwana n’abambesa, muyikase eriminya ndeke ekikaleka Yehova inyabugha ati ekindu kilebe ni kibi kutse ni kibuya, mutoke erilwira oko bwikirirya bwenyu (Lebaya enungu 9) *

9. Busanaki kyuwene oko balwana erikwama ebyo eBiblia yikabugha oko myatsi y’obusingiri?

9 Kyanganakala kutsibu oko balwana Bakristo eribya n’amalengekania awatolere oko myatsi y’obusingiri omughulu abo bakabya nabo ekalasi kutse oko mubírí sibalighire ebyo eBiblia yikabugha oko myatsi y’obusingiri. Ekyo kyo kyahikira Aleksandar. Ak’ibuka ati: “Ekalasi, abambesa balebe babya bakanihatikana bati nighotsere nabo. Mubabya bakabugha bati kundi siniwite omusika oyo ngapatana, alinga ngapatana abalume ng’ingye.” Omwatsi owali ng’oyo anganakuhikira. Aliwe wamabikola ebyo eBiblia yikabugha yiti byo byuwene, isiwendiherya olukengerwa lwaghu, ighukenditeya omubiri waghu oko makoni, kandi ighukenditekana omo mutima n’eribya n’obwira obuwene na Yehova. Kandi omughulu ukakinda erilengwako rilebe, kikakw’olobera erikola ebyuwene. Kandi, w’ibuke ngoko, amalengekania awahengemire aw’ekihugho oko busingiri, akalua oko Sitani. Okw’ekyo, wamaghana amalengekania w’ekihugho, ‘ighukendikinda Omubi oyo.’​—1 Yoa. 2:14.

10. Erisako lye 1 Yoane 1:9 likatuwatikaya liti erikolera Yehova n’obunya-mutima obuwene?

10 Tulighire ngoko Yehova yuli n’ehamuli y’eribugha erilolo nga ry’eryahi. Kandi tukayikasa kutsibu eritendikola erilolo. Aliwe, omughulu twamakola erilolo, tukakanganayalyo Yehova omo musabe. (Soma 1 Yoane 1:9.) Kandi, twamabikola erilolo erikalire kutsibu, tukarondaya obuwatikya oko basyakulu b’endeko, abo Yehova abirihiraho busana n’erituwatikya. (Yak. 5:14-16) Aliwe, sikitolere itwabya tukayitsweba busana n’amalolo agho twakola kera. Busanaki? Kusangwa Tata wetu w’olwanzo mwateghekania embanulo n’eriherera Mughala wiwe, amalalo wetu atoke erighanyirwa. Yehova akabya abugha ati akaghanyira abakoli b’amalolo abakabindula omutima, kwenene akaghanyirabo. Okw’ekyo wanganakolera Yehova n’obunya-mutima obuwene​—1 Yoa. 2:1, 2, 12; 3:19, 20.

11. Twangateya tuti amalengekania wetu oko makangirirya awangatsandya obwikirirya bwetu?

11 Tuyihighule oko makangirirya w’abakayisamambula okw’ikirirya. Eritsuka oko Bakristo b’erimbere, Sitani anemukolesya abatebya bangyi erihira eritika-tika omo malengekania w’abaghombe bataleghula b’oMungu. Okw’ekyo, litolere itwatoka eriminya ekwenene nga ye yahi n’amabehi nga ni wahi. * Esyonzighu syetu sikalalaghanaya amabehi okw’itwe erilabira esyoradiyo, esyotelevizio ne Enternete sikasonda eryolobererya obwikiriya bwetu oko Yehova n’olwanzo lwetu oko baghala n’abali betu. Isiwikiraya amabehi ayo kundi akalua oko Sitani!​—1 Yoa. 4:1, 6; Erib. 12:9.

12. Twangawatya tuti obwikirirya bwetu oko kwenene eyo twabirigha?

12 Twamanza tuti Sitani syolobereraye obwikirirya bwetu, litolere itwabya n’obwikirirya obuwatire oko Yesu n’eriminya omubírí wiwe omo risonda ly’oMungu. Kandi litolere itwaligha enzira nguma nyisa eyo Yehova akakolesaya munabwire erisondola abandu biwe. (Mat. 24:45-47) Omughulu tukasoma butumbya Ekinywa ky’oMungu, tukabya itukawataya obwikirirya bwetu. Neryo obwikirirya bwetu ibukendibya ng’omuti owawite emirihi eyingire kutsibu omo kitaka. Paulo mwabugha omwatsi owali ng’oyo omughulu ahandikira endeko y’Ekolosai. Mwabugha ati: “Neryo, kusangwa mwabiriangirira Kristo Yesu mo Mukama, mumukwame nʼerimatikana naye. Muhande emirihi yenyu omwisi wuwe. Musikaye erikirirya lyenyu.” (Kol. 2:6, 7) Twamayikasa eriwatya kutsibu obwikirirya bwetu, Sitani kutse abandu biwe isibangatoka eritulusya omo kwenene.​—2 Yoa. 8, 9.

13. Litolere itwaminya mwatsi wahi, kandi busanaki?

13 Litolere itwaminya ngoko ekihugho kikasyatupona. (1 Yoa. 3:13) Yoane akatwibukaya ngoko “ekihugho kyosi kiri omo butoki bwʼOmubi.” (1 Yoa. 5:19) Ngoko ekihugho kinemuseghera hakuhi n’enduli yakyo, obuyighu bwa Sitani bukalola embere erikanyirira. (Erib. 12:12) Syalikolesaya ebitegho by’obubiso-biso bisa, ng’ekitegho ky’obusingiri n’amabehi w’abandu abakayisamambula okw’ikirirya. Aliwe kandi, akakolesaya n’ebitegho ebilangirikire ng’eryendereribwa. Sitani anasi ngoko akisiya n’akatambi kake, neryo anemulola embere erisonda erimania omubírí wetu w’eritulira n’eritsandya obwikirirya bwetu. Neryo si kyeswekaya erilangira omubírí wetu akakakiribwa kutse erighanisibwa omo bihugho bingyi. N’omo bine bitya, abaghala n’abali betu ab’omo bihugho ebyo banemuyiyinia. Neryo, n’omo Sitani angaleta ebitsibu byahi oko bandu ba Yehova, twanganasighala bataleghula!

TUWATIKANAYE ERISIGHALA OMO KWENENE

14. Ni nzira yahi eyo twangawatikyamo abaghala n’abali betu erisighala omo kwenene?

14 Eriwatikya abaghala n’abali betu erisighala omo kwenene, litolere itwabya tukabakwira obulighe. (1 Yoa. 3:10, 11, 16-18) Litolere itwanzana butsira omughulu emyatsi yuwene lisa, aliwe nibya n’omughulu hamabya esyombanza. Eky’erileberyako, wanganaminya omundu mulebe oyulyaholerawa oyulaghire erisubibwa mutima omonda n’eriwatikibwa? Kutse wanganaminya abalikyetu abakaghalawa kutsibu busana n’obuhanya bulebe neryo balaghire oko buwatikya bw’eritasyahimba Ekisenge kyabo ky’oBwami kutse esyonyumba syabo? Tukakanganaya ngoko tubanzire kutsibu n’eribakwira obulighe, butsira omo binywa bisa aliwe n’omo mikolere.

15. Ngoko kiri omo 1 Yoane 4:7, 8, litolere itwakolaki?

15 Omughulu tukakwirana obulighe, tukabya itukigha Tata wetu w’elubula ow’olwanzo. (Soma 1 Yoane 4:7, 8.) Enzira ngulu eyo tukakanganayamo olwanzo ry’eribya tukaghanyirana. Eky’erileberyako, omundu mulebe anganatukosera neryo inyatusaba obughanyiri. Tukakanganaya olwanzo omwimughanyira n’eribirirwa ekibi ekyo alyatukolera. (Kol. 3:13) Mughala wetu oyukahulawamo Aldo mwayilangirira omwatsi oyo omughulu mughala wetu mughuma oyo abya asikirye kutsibu abugha muhanda oko bandu b’ewabo. Aldo akabugha ati: “Munasaba Yehova ngendo nyingyi aniwatikaye eritendibya n’amalengekania awatuwene oko mughala wetu oyo.” Aliwe Aldo mwakola n’ekindi okw’aho. Mwasaba mughala wetu oyo ati bayatulire haghuma. Babere bakatulira, aldo mwabwira mughala wetu oyo ngoko ebyo abugha mubyamuhitania. Aldo akatomekako ati: “Mughala wetu abere aminya ngoko ebyo abugha mubyanihitania, mwasaba obughanyiri. Omulenge wiwe mwakangania ngoko amayikubya b’omo busana n’ebyo abugha. Mutwalua aho itwabiritasyabya bira.”

16-17. Litolere itwayisogha kundu erikolaki?

16 Omukwenda Yoane abya anzire abaghala n’abali babo bo kutsibu, neryo mwanza ati ibabya n’obwikirirya obuwatire. Ekyo kikalangirika omo mahano awahabo omo syobaruha siwe isatu. Kikatsemesaya eriminya ngoko abalume n’abakali abakendisyatabala haghuma na Yesu omo lubula nabo bawite olwanzo kandi batsomene abandi nga Yoane!​—1 Yoa. 2:27.

17 Litolere itwakolesya amahano agho twamabikaniako. Tuyisoghe kundu erikwama ndeke ekwenene, ni bughambu eryowa Yehova omo myatsi yosi. Wighe Ekinywa kiwe, kandi wikiriraye ngoko ni ky’ekwenene. Ubye n’obwikirirya obuwatire oko Yesu. Uyihighule oko malengekania w’abandu n’oko makangirirya w’abakayisamambula okw’ikirirya. Isiwakolera Yehova kandi iwunemukola ebibi, kandi isiwanatakwama abakakuhatikana erikola ebituwene. Ukolesaye esyokanuni sya Yehova esilebirye emighendere omo ngebe yaghu yosi. Kandi tuwatikaye abaghala n’abali betu eribya n’obwikirirya obuwatire omwibya tukaghanyira abakatukosera n’eriwatikya abalaghire oko buwatikya. Neryo, n’omo twangabana ebitsibu ebiri biti, itukendikwama ndeke ekwenene.

OLWIMBO 49 Eritsemesya omutima wa Yehova

^ par. 5 Tuli omo kihugho ekikatabalawa n’ise wʼababehi, ye Sitani. Busana n’ekyo, kikatukalako erikwama ndeke ekwenene. Ko byanabya bitya oko Bakristo oko nduli y’ekarne y’erimbere. Eribawatikya, n’etu kutya, Yehova mwasondola omukwenda Yoana erihandika esyobaruha isatu. Ebiri omo syobaruha esyo, bikendituwatikya eriminya emyatsi eyikaleka ikyatukalako erikwama ndeke ekwenene, kandi bikendituwatikya eriminya ngoko twangakinda emyatsi eyo.

^ par. 6 Amena malebe mwakabindulawa.

^ par. 11 Lebaya omwatsi w’erigha “Unajua Ukweli wa Mambo?” omo Munara wa Mulinzi w’oko Mwisi 8, 2018.

^ par. 59 ERIKANIA OKO SYOPITSA: Oko kalasi mwali wetu akowa kangyi-kangyi abandi bakolo bakabugha bati si kibi abandu b’olubuto lughuma erikolanako emyatsi y’obusingiri. (Omo bihugho bilebe, erangyi y’ekima yikasosekanaya omutsye w’abandu b’olubuto lughuma erikolanako emyatsi y’obusingiri). Enyuma syaho, anemukwesa-kwesa emyatsi omo Biblia atoke erikirirya ndeke-ndeke ngoko ebyo Yehova akabugha oko mwatsi oyo ni kwenene. Ekyo kyamamuwatikya eriyisogha ndeke.