1. Ngetyi tyipopia 3 Suau 3, 4, oityi tyipondola okutuhambukiswa?

NKHELE soka kehambu apositolu Suau akalele nalio etyi eiva okuti vana alongesile otyili, vatualako okuumbila Siovaa noukuatyili. Suau ankho uvetala ngatyina ovana vae. Pahe etyi eiva okuti vena ovitateka ovinyingi, aovola onkhalelo yokuvepameka. No onthue tuhambukwa nga Suau tyina tumona okuti ovana vetu, novalongwa vetu, velipakula ku Siovaa iya vatualako okuendela motyili. — Tanga 3 Suau 3, 4.

2. Oityi Suau ahonekela omikanda vina vitatu?

² Menima 98, tyafwa ankho Suau, inkha kakala mo Efesu, ankho ukala popepi nepunda-umbo olio. Tyafwa oko apita nako, etyi atunda mokaleya pokalongo kakala pokati komeva katiwa Patamu. Menima olio, Siovaa wemuavelele ononkhono mbae, opo ahoneke omikanda vitatu. Omokonda yatyi ahonekelele omikanda ovio? Ankho uhanda okulunda ovakuatate vae vatualeko nekolelo mu Sesusi, nokutualako okuendela motyili.

3. Omapulo patyi matukumbulula?

³ Pomuvo opo, Suau ankho oe vala wahupapo pono apositolu. Ankho walinga otyiho mokonda momawaneno ankho muna ovanthu vekahi nokulongesa omatutu. * (1 Suau 2:18, 19, 26) Ovanthu ovo, ankho vapopia okuti vei nawa Huku, otyo vehetavela ovitumino viae. Pahe matulilongesa onondongwa Suau aavele, atukumbulula omapulo aa etatu: Oityi tyihangununa okuendela motyili? Ovipuka patyi vipondola okututyika  okuendela motyili? Oñgeni tupondola okukuatesako vakuetu okutualako okuendela motyili?

4. Ngetyi tyipopia 1 Suau 2:3-6, na 2 Suau 4, 6, oityi tuesukisa okulinga opo tuendele motyili?

⁴ Opo tuendele motyili, tuesukisa okuno-ñgonoka otyili Tyondaka ya Huku, Ombimbiliya. Tyina tuamanoñgonoka otyili, tuna “okutavela ovitumino” vya Siovaa. (Tanga 1 Suau 2:3-6; 2 Suau 4, 6.) Sesusi wetuhila ongeleka ongwa yokutavela ku Siovaa. Ngotyo, opo tutyivile okutavela ku Siovaa, tuesukisa okuhetekela nawa Sesusi. — Suau 8:29; 1 Pet. 2:21.

5. Onthumbi patyi tuna okukala nayo?

⁵ Opo tutualeko okuendela motyili, tuna okukala nonthumbi yokuti Siovaa o Huku upopia otyili iya atyiho tyikahi Mondaka yae Ombimbiliya, otyili. Tupu tuna okukala nonthumbi yokuti Sesusi o Mesiya. Ovanthu ovanyingi hono, kavetavela okuti Sesusi Ohamba Youhamba wa Huku. Suau wapopile okuti “ovayondyi ovanyingi,” ankho mavayondyo vana vehetyivili okuamena otyili konthele ya Siovaa na Sesusi. (2 Suau 7-11) Suau wapula okuti: ‘Olie onkhembi tyihe una waanya okuti Sesusi o Kilisitu?’ (1 Suau 2:22) Opo tuhayondyue, tuesukisa okulilo-ngesa nawa Ondaka ya Huku. Otyo vala matyitukuatesako okunoñgonoka nawa Siovaa na Sesusi, atukala nonthumbi yokuti tuli motyili. — Suau 17:3.

6. Otyipi otyipuka tyo tete tyipondola okutyilika ovaku-endye okuendela motyili?

⁶ Atuho tuesukisa okulunguka opo tuhayondyue nomalongeso ovanthu. (1 Suau 2:26) Mahi haunene ovakuendye novahikuena. Omuhikuena umwe ukala ko França una omanima 25 utiwa o Alexia, * wati: “Puetyi ankho ndyimututu ankho ndyihole etyi tulongeswa kosikola. Ankho nangwangwana! Kosikola tulongeswa okuti ovipuka vieya-ko vala avike. Mahi ngwe etyi Ombimbiliya ipopia tyityityatyo. Katutu-katutu andyihimbika okutavela ku etyi tulongeswa kosikola. Andyilipopila okuti hipondola vala okutavela komalongeso oo, anehelilongesa nawa-nawa etyi Ombimbiliya ipopia konthele yotyo.” Alexia elilongesa  omukanda wokuati: Omuenyo — Opi Watuka? Okuti Weyako Vala Awike Ine Watungwa? (A Vida —  Qual a Sua Origem? A Evolução ou a Criação?) Apakala vala katutu, ahangwangwana vali. Wati: “Etyi nelilongesa ngotyo, andyimono okuti etyi Ombimbiliya ipopia, otyili. Namona okuti opo ndyikale nehambu, ndyina okutavela ovitumino vya Huku.”

7. Oityi tuhapondola okulinga iya omokonda yatyi?

⁷ Atuho, tyilinge ovakulu tyilinge ovaku-endye, katupondola okuenda mphai mo-ndyila mphai mohika. Suau wapopia otyipuka tyipondola okuelekwa nomunthu uhanda okukandela ononthane onombali: Okuhanda okuendela motyili, oku otyo tulinga ovipuka ovivi. (1 Suau 1:6) Inkha tuhanda okupandwa na Siovaa pahetyino no komutwe wandyila, tuesukisa okuhinangela okuti Siovaa weete ovipuka aviho tulinga. Petupu-ale onkhali yaholama, mokonda ku Siovaa ovipuka aviho vili poluhandya. — Heb. 4:13.

8. Oityi tuhapondola okutavela?

⁸ Onthue katupondola okutala onkhali ngetyi ovanthu vo mouye veitala. Apositolu Suau wapopia okuti: “Inkha tupopia okuti: ‘Tutupu onkhali,’ tukahi nokulikemba onthue muene.” (1 Suau 1:8) Pononthiki mba Suau, ovanthu vokulongesa omatutu momawaneno, ankho vapopia okuti omunthu upondola okukala epanga lya Huku, otyo alinga ovipuka eyele. Hono, no onthue tukala pokati kova-nthu vasoka ngotyo. Ovanyingi vapopia okuti vehole Huku, mahi kavatale onkhali ngetyi Huku eitala. Haunene kavetavela etyi Huku apopia konthele yotyinepo tyopoula. Vapopia okuti omunthu una okulinga etyi ahanda okulinga olutu lwae.

9. Omokonda yatyi ovakuendye novahikuena vesukisila okutavela onondongwa mbo Mbimbiliya?

⁹ Haunene ovakuendye novahikuena tyipondola okuvepuiya okuhatale onkhali ngetyi ovanthu valongeswa navo na ava vaundapa navo veitala. Otyo tyamonekele nomukue-ndye  umwe utiwa Aleksandar. Wati: “Ovahi-kuena tulongeswa navo ankho vanthyongiliya okulala navo. Ankho vamphopia okuti mokonda ndyitupu omuhikuena, opo naina ndyihole okulala novakuendye vakuetu.” Inkha no ove ukahi nokuhongiliyua nga Aleksandar, hinangela okuti okutavela onondongwa mbo Mbimbiliya opala ouwa wove. Kumakalela vala okulivela onombei, moyakulila ekongoko liove, noupanga wove na Siovaa, iya mokala nomuenyo omuwa. Apeho tyina waanya okulinga otyipuka otyivi, matyikupepukila vali okulinga etyi tyaviuka. Hinangela okuti onkhalelo ovanthu vo mouye vatala otyinepo tyopoula, yahindwa na Satanasi. Otyo tyilekesa okuti tyina wanya okulinga ovipuka ovanthu vo mouye valinga, ngotyo ukahi nokufinda ondingavivi. — 1 Suau 2:14.

10. Oityi tyipopia 1 Suau 1:9, tyitukuatesako okufenda Siovaa nomutima upumphi nawa?

¹⁰ Onthue tutavela okuti o Siovaa vala una okutupopila okuti etyi tyilingwa etyi katyilingwa. Tupu tuliyunga opo tuhalinge onkhali. Mahi inkha tulinga onkhali, oityi matulingi? Tuna okutyipopila Siovaa melikuambelo. (Tanga 1 Suau 1:9.) Mahi inkha tualinga onkhali onene? Tuna okuita kovakulu vewaneno vetukuateseko. Ovo Siovaa aholovona na vetunthite. (Tia. 5:14-16) Iya inkha tukalela vala okusoka ku etyi tualingile kohale? Tuesukisa okuhinangela okuti Siovaa waava otyilikutila tyeyovo opo aevele ononkhali mbetu. Tyina Siovaa apopia okuti maevela vana velivela, wevela umwe. Siovaa wetuavela atyiho tuesukisa opo tumufende nomutima upumphi nawa. — 1 Suau 2:1, 2, 12; 3:19, 20.

11. Oityi matyitukuatesako okuhetavela omatutu apo-ndola okutendesa ekolelo lietu?

¹¹ Tuna okulityilika omalongeso ovanthu vokuatyitukilapo otyili. Tunde apa Ovakilisitau vahimbika, Eliapu lihole okulinga ovipuka ovinyingi opo livengwangwanese. Otyo tuesukisila okulilongesa okupunga otyili,  nomatutu. * Ovanthu vokutuyele vapondola okuyandyanesa omatutu mo internete opo vahanye onthumbi tuna mu Siovaa, noluembia tuna novakuatate vetu. Otyipuka matyitukuatesako okuanya omatutu oo, okuhinangela okuti ahindwa na Satanasi. — 1 Suau 4:1, 6; Ehol. 12:9.

12. Omokonda yatyi tuesukisila okupameka onthumbi yetu muetyi tulilongesa?

¹² Opo Satanasi ehetyivile okutuyapula, tuesukisa okupameka onthumbi yetu mu Sesusi, no movilinga Siovaa emuavela opo afuisepo etyi ahanda. Tupu, tuesukisa okuyumba onthumbi momupika omukuatyili nokualu-nguka. (Mat. 24:45-47) Oñgeni matutyilingi? Oputyina tulilongesa apeho Ondaka ya Huku. Inkha tulinga ngotyo, ekolelo lietu malikala ngomuti una omii viaya kohi. Na Paulu otyo apopile etyi ahonekela ewaneno liova Kolosu. Wati: “Ngetyi muetavela Tatekulu Kilisitu Sesusi, tualeiko okuendela kumwe nae. Ngetyi mualongeswa, ekolelo lienyi mu Kilisitu lina okukala nomii viaya kohi, tyatungwa kwe, nokuapama.” (Kolo. 2:6, 7) Satanasi novanthu vae, nii kavetyivili okuyapula omunthu wapameka nawa ekolelo liae. — 2 Suau 8, 9.

13. Oityi tuna okukevelela, iya omokonda yatyi?

¹³ Onthue katuihumukila okuyalwa nova-nthu vo mouye. (1 Suau 3:13) Suau wetuhinagelesa okuti “ouye auho utuminwa nondingavivi.” (1 Suau 5:19) Tyina onthyulilo youye ifuenako, Satanasi linkhinduka vali. (Ehol. 12:12) Ketutele vala omaliva ahamoneka nawa, ngetyi ovinepo viasila, nomalongeso ovanthu vokuatyitukilapo otyili. Tupu pamwe utuma ovanthu vetumonese ononkhumbi. Mokonda utyii okuti omuvo wae kauhi, uhanda okutalameka ovilinga viokuivisa, nokunyona ekolelo lietu. Otyo, otyo ovilinga vietu viailikilwa movilongo ovinyingi. Movilongo ovikuavo, ovilinga vietu kaviailikilwe mahi pena ovipuka vimwe tuhapondola okulinga. No ngotyo ovakuatate vetu movilongo ovio vatualako okuendela motyili. Vekahi nokulekesa okuti Satanasi upondola okulinga ovipuka ovinyingi, mahi ketyivili okutuyapula ku Siovaa.

14. Oñgeni tupondola okukuatesako ovakuatate vetu okutualako okuendela motyili?

¹⁴ Opo tukuateseko ovakuatate vetu okutualako okuendela motyili, tuesukisa okukala nokankhenda navo. (1 Suau 3:10, 11, 16-18) Tuesukisa okukala apeho novakuatate vetu, tyilinge o momuvo wehambu, tyilinge o wovitateka. Mongeleka, okuti wii omukuatate umwe wasiwapo? Okuti upondola okukemuungumanesa, nokumukuatesako okulinga ovipuka vimwe esukisa? Okuti weiva okuti eumbo liomukuatate umwe liapia-po ine liaya nomeva? Okuti upondola okukemukuatesako okupindulapo eumbo liae? Katyituuka vala okupopia komulungu okuti tuhole ovakuatate vetu. Tuesukisa okutyilekesa movipuka tuli-nga.

15. Ngetyi tyipopia 1 Suau 4:7, 8, oityi tuesukisa okulinga?

¹⁵ Tyina tulingila vakuetu okankhenda ngotyo tukahi nokuhetekela Tate yetu wolue-mbia, Siovaa. (Tanga 1 Suau 4:7, 8.) Onkhalelo imwe yokulekesa okuti tuna okankhenda na vakuetu, okuvepolela-po oviponyo viavo. Ovakuatate vetu vapondola okutulinga ovipuka vitunumanesa. Opo tulekese okuti tuvehole, tuna okuvekutulula, atulimbwa etyi vetulinga. (Kolo. 3:13) Otyo tyaendele nomukuatate umwe utiwa o Aldo. Wanumanene  unene etyi omukuatate umwe ankho ehole, apopile omapita ovanthu votyilongo tyae. Aldo wapopia okuti apeho ankho ulikuambela ku Siovaa opo emukuateseko okuhemutale omapita. Mahi hatyoko vala alingile. Emuiti vende aveho movilinga viokuivisa. Etyi vaundapa ngotyo, Aldo emupopila oñgeni etyi apopia tyemukalesa. Aldo wati: “Etyi nemutolela okuti etyi apopia hetyihandele, andyiti otyiponyo. Wapopia nondaka ilekesa okuti ankho welivela. Okutuka opo, anehemunumanena vali.”

16-17. Oityi tuna okutokola okulinga?

¹⁶ Ovipuka apositolu Suau ahoneka momikanda viae vitatu, vilekesa okuti ankho uhole ovakuatate vae iya ankho uhanda vatualeko noupanga omuwa na Siovaa. Tyipameka unene okunoñgonoka okuti ovanthu ovo, vehole vakuavo, vekahi nokutumina na Sesusi keulu. — 1 Suau 2:27.

¹⁷ Tuendelei monondongwa tuelilongesa monthele ei. Tutualeiko okuendela motyili, tyilekesa okuti tuna okutavela Siovaa movipuka aviho tulinga momuenyo wetu. Lilo-ngesa Ondaka ya Huku, oyumbu onthumbi muetyi ipopia. Pameka ekolelo liove mu Sesusi. Liyunga komalongeso ovanthu, no ku etyi vana vatyitukilapo otyili vapopia. Apeho hinangela okuti ombwa kaityindi omankhipa evali. Tavela ovitumino vya Siovaa, ohetavela tyina uhongiliyua okulinga onkhali. Linga ovipuka evi vivali opo ukuateseko vakuenyi okutualako okuendela motyili: Okuvekuatesako muetyi vesukisa, nokuvepolela-po oviponyo viavo. Ine tulinga ovipuka ovio aviho, matutualako okuendela motyili namphila pamwe tyihapepukile.