Skip to content

Skip to table of contents

STADI ATIKOL 31

Oi ese “Baine Gini Tutuka-Tutuka Hanuana” be O Nariamu, A?

Oi ese “Baine Gini Tutuka-Tutuka Hanuana” be O Nariamu, A?

“Baine gini tutuka-tutuka hanuana na ia ese e tahuava: iseuna bona ikarana na Dirava.”​—HEB. 11:10.

ANE 16 Dirava Ena Basileia Ba Heau Henia!

INA STADI ANINA *

1. Dirava ena taunimanima ese dahaka ḡau momo vada e dadarai, bona dahaka dainai?

HARI, Dirava ena taunimanima na ḡau momo vada e dadarai. Momo na doini singul. Headava taudia haida e gwaumu natu na hari do basie havaramu. Ruma bese haida na asie uramu moni o kohu momo bae tahu. Idia iboudiai ese disisin unuhetomadia e karamu, badina e uramu Iehova mo sibona bae hesiai henia. Idia na e moalemu bona e dibamu Iehova ese edia ura ḡaudia iboudiai na be henimu. Idia e lalohisihisimu, a? Lasi! Dahaka dainai unu ta haere tomamu? Badina be Iehova ese Abraham​—“abidadama taudia tamadia”​—na e hanamoa.​—Roma 4:11.

2. (a) Ita ese Heberu 11:8-10, 16 ai tame duahia, dahaka dainai Abraham ese Uru e rakatania? (b) Ina stadi ai ededia henanadai baita haerelaimu?

2 Abraham na Uru hanua ena mauri namona ibounai e rakatania. Dahaka dainai? “Badina be baine gini tutuka-tutuka hanuana” e nariava. (Heberu 11:8-10, 16 ba duahi.) Una “hanua” be dahaka? Abraham ese una hanua e nariava lalonai, ia be dahaka hekwakwanai haida e davari? Abraham bona hari ina negai e nohomu taudia edia haheitalai namona be ita ese ede baita tohotohoa toma?

“BAINE GINI TUTUKA-TUTUKA HANUANA” BE DAHAKA?

3. Abraham ese e nariava hanuana be dahaka?

3 Abraham ese e nariava hanuana be, Dirava ena Basileia. Una Basileia ena lohia taudia na, Iesu Keriso bona 144,000 horoa Kristen taudia. Paulo eto una Basileia na “Mauri Diravana ena hanua, guba Ierusalemana.” (Heb. 12:22; Apok. 5:8-10; 14:1) Iesu ese ena hahediba taudia e noidia, bae ḡuriḡuri una Basileia bainema, Dirava ena ura ḡauna tanobada ai baine vara, guba ai e vara na heto.​—Mat. 6:10.

4. Genese 17:1, 2, 6 ai tame duahia, Dirava ese e gwauhamatalaia hanuana o Basileia enai Abraham be dahaka e lalopararalaia?

4 Abraham mai dibana Dirava ena Basileia be ede baine gini toma, a? Lasi. Badina laḡani momo lalodiai, Dirava ese Basileia sivaraina na e huniava. (Efe. 1:8-10; Kol. 1:26, 27) To, Abraham ese e lalopararalaiava ḡauna binai: Iena bese taudia haida na king ai baela. Badina Iehova ese Abraham na unu e gwauhamata henia toma. (Genese 17:1, 2, 6 ba duahi.) Abraham na e abia daeva, Dirava ena gwauhamata iboudiai na bae ḡuḡuru vaitani, itaitana na Horoa Tauna, o Mesia, o Dirava ena Basileia ena King na Abraham ese matana korikori amo e itaiava na heto. Una dainai, Iesu ese ena negai e nohova Iuda taudia e hamaorodia, eto: “Tamamui Abraham na e ura dikadikava lauegu nega baine itaia; bena e itaia mai moalena ida.” (Ioa. 8:56) Una ese ia hahedinaraia ḡoevaḡoevamu, Abraham na dibana, ena bese taudia ese Iehova ena Basileia bae haginia, bona ia na e ura dikadikava Iehova ese gwauhamata iboudiai baine haḡuḡurudia na baine ita.

Edena dalai Abraham e hahedinaraia ia ese Iehova ena gwauhamata iboudiai e abidadama henidiava? (Paragraf 5 ba itaia)

5. Edena dalai ta dibamu Dirava ese baine haginia hanuana na Abraham ese e nariava?

5 Edena dalai Dirava ese baine haginia hanuana, o Basileiana, na Abraham ese e nariava? Ginigunana na, Abraham na tanobada basileiana ta enai se join. Ia na gabu ta gabu ta ai e loaloava, o ia ese ena noho gabuna ta se haginia, o ia ese tanobada ena king ta se durua. Danu, Abraham ese sibona ena basileia ta na se haginia. To, ia ese Iehova e badinaiava bona e ura dikadikava baine nari ela bona Dirava ese gwauhamata iboudiai baine haḡuḡurudia. Momokani, Abraham ese Iehova mo sibona e abidadama heniava. To Abraham ese e davari hekwakwanaidia haida mani aita herevalai, bona baita itaia ena haheitalai ese ede be duruda tomamu.

ABRAHAM ESE E DAVARI HEKWAKWANAIDIA HAIDA BE DAHAKA?

6. Uru be hanua ede hetomana?

6 Uru na hanua namona o safe, to Abraham ese e rakatania. Una hanua na haba badadia bona ranu dobudia ese e koua heḡeḡe. Uru taudia na duahiduahi, toretore, bona namba ihagaudia daladia na mai dibadia namonamo. Reana una na bisnes gabuna badina be expert o archaeologist ese bisnes pepadia momo na una hanua ai e davari. Taunimanima edia ruma na brik amo e kara, bona haba be plaster amo e koudia bona peni kurokurona amo e peni. Unu ruma haida edia daiutu iboudiai na 13 o 14, bona floa be nadi amo e karadia.

7. Dahaka dainai Abraham na e abia daeva, ia bona ena ruma bese na Iehova ese e gimadiava?

7 Abraham e abia daeva, ia bona ena ruma bese na Iehova ese e gimadiava. Dahaka dainai? Mani ina a laloa: Abraham bona Sara ese Uru hanua namona e rakatania, bena ela Kanaan tanona ai, palai rumadia ai e nohova. Anina na, Uru ena haba badadia bona ranu dobudia ese Abraham bona ena ruma bese na basie gimadia diba. Bona idia na una gabu e rakatania dainai, inaidia ese bae hadikadia diba.

8. Nega ta ai, Abraham be dahaka hekwakwanai e davaria?

8 Abraham ese Dirava ena ura e badinaiava, to nega ta ai, aniani na dia heḡereḡere ena ruma bese baine ubua totona. Kanaan ai, Abraham ese hitolo maurina e haheaukalaia. Hitolo bada dainai, Abraham ese ena ruma bese e hakaua lao Egypt ai nega sisina e nohova. To Egypt ai, King Farao na Sara e abia ena ruma e laohaia, baine adavaia totona. Madi, reana Abraham na lalohekwarahi ai e nohova ela bona Iehova ese Farao e panisia, bena Farao ese Sara na Abraham ma e henia lou.​—Gen. 12:10-19.

9. Abraham ena ruma bese lalonai be dahaka hekwakwanai haida e varava danu?

9 Abraham ena ruma bese lalonai hekwakwanai badadia haida e varava danu. Ia adavana lalokauna, Sara, na asi natuna. Una dainai, laḡani momo lalodiai, idia na lalohisihisi ai e nohova. Nega ta ai, Sara ese ena hesiai kekenina, Hagara, na Abraham e henia baine adavaia, unu amo ia ese natuna baine havaradia, bena Abraham bona Sara baine henidia. To, Hagara e rogorogo bona Ismael baine havaraia neganai, ia ese Sara na se matauraiava. Una hekwakwanai e bada e laova dainai, Sara ese Hagara na ruma amo e lulua.​—Gen. 16:1-6.

10. Abraham ese Iehova e abidadama heniava karana be Ismael bona Isaak edia hekwakwanai ese ede e tohoa toma?

10 Gabeai, Sara e rogorogo bena Abraham natuna ta e havaraia, ladana be Isaak. Abraham ese Ismael bona Isaak na e lalokau henidiava. To, Ismael ese Isaak e daḡedaḡe heniava dainai, Abraham ese Ismael bona Hagara na e luludia. (Gen. 21:9-14) Gabeai, Iehova ese Abraham e noia Isaak baine bouboulaia. (Gen. 22:1, 2; Heb. 11:17-19) Unu nega ruaosi ai, Abraham dibana, Iehova ese ena gwauhamata anidia na ia natuna raruosi ediai be hamomokaniamu.

11. Dahaka dainai Abraham e urava baine nari ela bona Iehova ese gwauhamata iboudiai baine haḡuḡurudia?

11 Nega iboudiai, Abraham na e urava baine nari ela bona Iehova ese gwauhamata iboudiai baine haḡuḡurudia. Ia laḡanina 70 neganai, ia bona ena ruma bese na Uru e rakatania. (Gen. 11:31–12:4) Bona laḡani 100 lalodiai, Kanaan tanona ai, Abraham na palai rumadia ai e nohova. Abraham na e mase bona ia laḡanina be 175. (Gen. 25:7) Iehova na ena gwauhamata heḡereḡerena, Abraham ese e rakaia tanona na ena bese e henidia, to Abraham ese una na se itaia. Bona Dirava ese Basileia e haginia neganai, Abraham ese una danu se itaia. To Baibul e gwaumu, Abraham na mai mainona ida e mase, ia na buruka herea. (Gen. 25:8, NWT) Hekwakwanai lalodiai, Abraham ese ena abidadama e hagoadaiava bona e ura dikadikava baine nari ela bona Iehova ese gwauhamata iboudiai baine haḡuḡurudia. Dahaka dainai Abraham e haheauka? Badina Abraham na ena mauri ibounai lalonai, Iehova ese e gimaiava bona turana ai e halaoa.​—Gen. 15:1; Isa. 41:8; Iak. 2:22, 23.

Abraham bona Sara heḡereḡeredia, Dirava ena hesiai taudia ese abidadama bona haheauka be ede e hahedinaraia tomamu? (Paragraf 12 ba itaia) *

12. Ita be dahaka baita naria, bona daidia edia sivarai baita herevalaimu hari?

12 Abraham heḡereḡerena, hanua ta na ita ese ta nariamu. To ita na una hanua baine gini negana basita naria. Badina Dirava ena Basileia na laḡani 1914 ai vada e gini bona guba idoinai vada e lohiaiamu. (Apok. 12:7-10) To, ita ese baita nariamu ḡauna binai: Una Basileia ese tanobada idoinai baine lohiaia. Una nega ta nariamu lalonai, hekwakwanai idauidau baita davarimu, Abraham bona Sara heḡereḡeredia. Hari ina negai, Iehova ena hesiai taudia ese Abraham ena haheitalai na e tohotohoamu. Iseda Gima Kohorona ai e tore sivaraidia amo ta itamu, momo ese Abraham bona Sara edia abidadama bona haheauka karana e tohotohoamu. Unu sivarai haida mani aita herevalai, bona baita itaia ita be ede be duruda tomamu.

ABRAHAM ENA HAHEITALAI E TOHOTOHOA TAUDIA HAIDA

Bill Walden na ḡau momo e dadarai bona Iehova ena hahenamo idauidau e moalelai

13. Tadikaka Walden ena ekspiriens ese ita be dahaka e hadibadamu?

13 Dirava ihamoalena totona ḡau momo ba dadarai. Namona na unu baita kara toma, Abraham baita tohotohoa, unu amo eda mauri lalonai Dirava ena hanua, o Basileia, baita atoa guna. (Mat. 6:33; Mar. 10:28-30) Tadikaka Bill Walden ena haheitalai mani aita laloa. * Laḡani 1942 ai, U.S. university ai, Bill ena gradueisen negana na e kahirakahirava, bona ia na architectural engineering ena degree baine abia​—una nega ai, ia na Iehova ena Witnes ida e stadiva. Bill ena profesa ese dala e karaia gradueisen murinai Bill na moni ḡaukara ta baine karaia, to ia ese una na e dadaraia. Ia ese profesa e hamaoroa ia na vada e gwauhamata moni ḡaukara basine karaia, to Dirava mo sibona baine hesiai henia. Una murinai, gavamani ese Bill e boiria ami ai baine vareai. Ia ese mai hematauraina ida una boiboi e dadaraia dainai, moni badana ($10,000) amo e faini bona laḡani 5 lalodiai dibura ruma ai e noho. Laḡani toi muridiai, ia na dibura amo e lasi. Gabeai, Gilead Skul ela, bena e siaia Africa ai misinari ḡaukara baine karaia. Bill ese Eva e adavaia bona raruosi na Africa ai hesiai ḡaukara e karaiava​—idia ese ḡau momo e dadarai. Laḡani haida muridiai, idia na United States e lou lao, Bill sinana bae naria totona. Bill eto: “Laḡani 70 lalodiai, Iehova ena hahenamo idauidau bona ia ese e ḡaukaralaigu daladia na lalodia loumu neganai, matagu ranudia na e dihomu. Nega momo Dirava na tenkiu heniamu badina ia ese e durugu egu mauri ibounai lalonai ia baina hesiai henia totona.” Oi ese ful-taim hesiai ḡaukara o uramu ba karaia, a?

Eleni bona Aristotelis Apostolidis na Iehova ena hahegoada karana e mamia

14-15. Tadikaka bona Taihu Apostolidis edia ekspiriens ese oi be dahaka e hadibamumu?

14 Emu mauri lalonai hekwakwanai idauidau na be varamu. Abraham amo ta itaiamu, Iehova ena hesiai taudia ese hekwakwanai idauidau na be davarimu. (Iak. 1:2; 1 Pet. 5:9) Tadikaka Aristotelis Apostolidis mani aita laloa. * Laḡani 1946 ai, ia na Greece ai e bapatiso, bona laḡani 1952 ai, ia na taihu Eleni ida e maoheni​—idia raruosi na e urava Iehova ena hesiai ḡaukara bae karaia. To, Eleni na e gorerea, bona kwarana harana ai tiuma ta e davaria. Ena be una tiuma e kokia, to idia e headava bena laḡani haida muridiai, una tiuma ma e vara lou. Doctor ese opereisen e karaia lou murinai, Eleni tauanina kahana ta na e paralyzed, bona madi vada se hereva namonamova. Ena be ia na gorere bona una negai gavamani taudia na e daḡedaḡeva, to ia ese haroro ḡaukara na e goadalaiava.

15 Aristotelis na laḡani 30 lalodiai adavana e naria. Una negai ia na elda tauna ta, rijinol hebouna ena komiti ḡaukarana e karaiava, bona Assembly Hall ihaginina ḡaukarana e duruava. Laḡani 1987 ai, Eleni na e harorova lalonai, accident ta ai e vareai. Ia na coma ai noho o bedi ai mahuta ela bona laḡani toi muridiai madi e mase. Aristotelis eto: “Laḡani momo lalodiai, hekwakwanai maraḡidia, badadia, metaudia, bona aukadia momo na davari. To nega iboudiai, Iehova ese goada e henigumu, unu hekwakwanai baina hanaidia totona.” (Sal. 94:18, 19) Iehova ese ena hesiai taudia iboudiai na e lalokau henidiamu, badina idia ese ia e badinaiamu, herevana dahaka hekwakwanai e davarimu!

Audrey Hyde na hanaihanai vaira dinadia e lalomu

16. Tadikaka Knorr ese edena sisiba namona be adavana e hamaorolaia?

16 Vaira dinadia ba lalo. Abraham na vaira dinadia ai Iehova ese baine henia hahenamodia e lalo, bona una ese e durua hekwakwanai momo e haheaukalai. Taihu Audrey Hyde danu vaira dinadia e lalomu, herevana adavana ginigunana, Nathan H. Knorr, be kensa gorerena amo e mase, bona adavana iharuana, Glenn Hyde, be Alzheimer gorerena e abia. * Taihu na e gwau, Tadikaka Knorr baine mase negana ai e gwaurai herevadia ese ia na e hagoadaia. Taihu eto: “Nathan ese e hamaorogu, eto: ‘Mase murinai, ḡau ta ese eda helaro na basine abia oho dibamu, bona basita hisihisi loumu.’ Bena ia ese lau e hagoadagu, eto: ‘Vairamu dinadia mo ba lalo, badina be ahumu na unuseniai bo abiamu.’ . . . Ia ma eto: ‘Ba bisi hanaihanai​—emu mauri na ba ḡaukaralaia toho ma haida ba durudia totona. Una amo oi na bo moalemu.’” Una sisiba ese ita danu e hagoadadamu ma haida idurudia karadia ai basita hesiku, bona iseda ‘helaro ai baita moale’!​—Roma 12:12.

17. (a) Dahaka badi namodia daidiai vairada dinadia baita lalo be namo? (b) Mika 7:7 ese e gwauraia haheitalaina baita badinaiamu neganai, edena dalai be durudamu vaira dinadiai hahenamo idauidau baita moalelai totona?

17 Hari ina negai, badi namodia momo daidiai vairada dinadia baita lalo be namo. Dahaka dainai? Badina ita na dina ginigabedia lalodiai vada ta nohomu​—e hedinarai ḡoevaḡoevamu, tanobada matamata be varamu negana vada kahirakahira. Dirava ena Basileia​—baine gini tutuka-tutuka hanuana​—ese tanobada idoinai na kahirakahira vada be lohiaiamu. Una Basileia ese tanobada ai hahenamo idauidau be havaramu, heḡereḡere mase taudia be hatoredia isi loumu. Una negai, Iehova ese Abraham na ena abidadama bona haheauka dainai be hanamoamu, anina na Abraham bona ena bese iboudiai na tanobada ai be mauri loumu. Oi be unuseniai idia bo welkam henidiamu, a? Oi na una negai ba noho diba, bema hari Abraham ba tohotohoa, anina na Dirava ena Basileia totona ḡau momo ba dadarai, o bema hari hekwakwanai idauidau lalodiai emu abidadama ba hagoadaia, o bema hari ba nari ela bona Iehova ese gwauhamata iboudiai baine haḡuḡurudia.​—Mika 7:7 ba duahia.

ANE 28 Ane Matamatana

^ par. 5 Gwauhamata ta baine ḡuḡuru negana inarina karana ese iseda abidadama baine tohoa diba. Iehova ena gwauhamata iboudiai bae ḡuḡuru negana ta nariamu lalonai, o laloa Abraham ena sivarai ese ita be ede be duruda tomamu? Bona hari ina negai Iehova ena hesiai taudia haida be dahaka haheitalai namona e hahedinaraiamu?

^ par. 13 Tadikaka Walden ena sivarai na December 1, 2013, The Watchtower, rau 8-10 ai ba duahia.

^ par. 14 Tadikaka Apostolidis ena sivarai na February 1, 2002, The Watchtower, rau 24-28 ai ba duahia.

^ par. 16 Taihu Hyde ena sivarai na July 1, 2004, The Watchtower rau 23-29 ai ba duahia.

^ par. 56 LAULAU: Metau lalodiai, burukadia na dounu Iehova e hesiai heniamu. Idia na Iehova ena gwauhamata iboudiai e lalodia louloumu karana amo edia abidadama e hagoadaiamu.