Kanganaya emyatsi eyirimo

Kanganaya emyatsi eyirimo

OMWATSI W’ERIGHA 31

Unemulindirira omuyi “w’ebibanza ebisikire kwehi”?

Unemulindirira omuyi “w’ebibanza ebisikire kwehi”?

‘Kusangwa Abrahamu abya akalindirira omuyi wʼebibanza ebisikire. Omuyi ogho oMungu akokotaya nʼerihimbago.’​—EBR. 11:10.

OLWIMBO 22 Obwami buneho—bwase!

EBIKENDIKANIBWAKO *

1. Abandu bangyi babiriherera myatsi yahi, kandi bakakola batya busanaki kwehi?

AMAMILIONI w’abaghombe ba Yehova munabwire banamuyiherera. Abaghala n’abali betu bangyi babirisombola eribya basimbi. N’abatahenie bangyi nabo babiriyisogha eritendibya n’abana lino. Ebihanda bingyi babiryolobya engebe yabo. Abosi abo mubakola emyatsi eyo busana n’omwatsi mughuma gho mughaso munene​—kundi banzire erikola bingyi omo mubiri wa Yehova. Batsemire kandi balighire ngoko Yehova akendibaha ebyosi balaghireko. Banemwendisyaluhira busa kwehi? Iyehe! Tukabugha tutya busanaki? Tukabugha tutya kundi Yehova mwatsumula Abrahamu “Tata w’abosi abakikiriraya.”​—Rom. 4:11.

2. (a) Ngoko kiri omo Abaebrania 11:8-10, 16, busanaki Abrahamu mwalua omo muyi we Uri okwanza liwe? (b) Omo mwatsi ono tukendikania okuki?

2 Butsira erikaswa, Abrahamu mwasigha obuteke obwabya omo muyi we Uri. Busanaki? Kusangwa abya akalindirira “omuyi w’ebibanza ebisikire.” (Soma Abaebrania 11:8-10, 16.) “Omuyi” oyo niki? Abrahamu mwahindana n’ebitsibu byahi akalindirira omuyi oyo ahimbawe? Netu twang’igha tuti Abrahamu, n’abandi bandu ba munabwire abak’igha eky’erileberyako kya Abrahamu?

“OMUYI W’EBIBANZA EBISIKIRE” NIKI?

3. “Omuyi” ogho Abrahamu abya akalindirira niki?

3 Omuyi ogho Abrahamu abya akalindirira b’Obwami b’oMungu. Abakolire obutabali obo ni Yesu haghuma n’abandu 144 000 abahirirwe kw’amaghuta. Paulo mwahula obutabali obo mo ‘muyi w’oMungu oyuliho, e Yerusalema y’elubula.’ (Ebr. 12:22; Erib. 5:8-10; 14:1) Yesu mwakangirirya abigha biwe ati babye bakasaba Obwami bughumerera obo, bati bukole erisonda ly’oMungu oko kihugho ngoko liri omo lubula.​—Mat. 6:10.

4. Ngoko kiri omo Enzuko 17:1, 2, 6, Abrahamu abya asi myatsi yahi oko muyi, kutse oBwami obo Mungu alagha?

4 Abrahamu anabyasi emyatsi mingyi oko Bwami obo kwehi? Iyehe. Omo myaka mingyi emyatsi eyilebirye Obwami obo ryiabya “erikumbo ribuyirire.” (Efe. 1:8-10; Kol. 1:26, 27) Abrahamu abya inyanasi ngoko omo lubuto lwiwe mo mukasyalua abami. Yehova mwamulagha ekyo. (Soma Enzuko 17:1, 2, 6.) Abrahamu abya n’obwikirirya obuwatire omo milaghe ya Yehova erihika oko kika k’eribya ng’anemulangira Oyuhirirwe kw’Amaghuta, ye Masiya oyukandisyabya mwami w’omo Bwami b’oMungu. Busana n’ekyo, Yesu mwabwira Abayahudi b’oko mughulu wiwe ati: “Tata wenyu Abrahamu mwatsema erilola oko kiro kyage, kandi mwalola kukyo, mwatsema.” (Yoa. 8:56) Butsira n’eritikatika, Abrahamu abya inyanasi ngoko omo lubuto lwiwe mo mukendisyalua Omwami w’oBwami bwa Yehova, kandi abya akalindirira n’omuhwa Yehova aberereraye omulaghe oyo.

Abrahamu na Sara mubakangania bati ngoko b’ikirirye emilaghe ya Yehova? (Lebaya enungu 5)

5. Ekikatuwatikaya eriminya ngoko Abrahamu abya akalindirira omuyi owakokotibawa n’oMungu niki?

5 Abrahamu mwakangania ati ngoko abya akalindirira omuyi, kutse oBwami obwakokotibawa n’oMungu? Eky’erimbere, Abrahamu mwatabya mwikalani w’omo Bwami bulebe oko kihugho. Abrahamu mwasombola eritend’ikala haghuma kandi mwat’imira obwami bulebe oko kihugho. N’ekindi, mwatasonda eriyira obwami bwiwe-bwiwe. Aliwe, mwalola embere eryowa Yehova n’erilindirira aberereraye emilaghe yiwe. Omwikola atya, Abrahamu mwakangania obwikirirya bunene oko Yehova. Muleke tukanaye oko bitsibu bilebe ebyalolako, kandi tulangire netu nga twanganamwigha tuti.

ABRAHAMU MWALOLA OKO BITSIBU BYAHI?

6. E Uri abya muyi owali ati?

6 Omuyi ogho Abrahamu asigha aby’uwene, inyalimo obuholo, kandi inyaendeleye kutsibu. Omuyi oyo abya atimbireko oluhimbo luli, kandi n’esyombande syagho isatu isitimbireko omughende munene w’amaghetse. Abandu be Uri babya ibasi ndeke erihandika n’emighanzo. Kandi alinga omuyi oyo inyalumire omo myatsi y’ekomerese kundi abakakwesakwesa emyatsi mubabana ebipapuro bingyi eby’emyatsi y’ekomerese bakatakula amatongo w’omuyi oyo. Amanyumba w’abandu abya ahimbire omo syombiriki n’esyombimbo isilungukere ndeke kandi isipakireko ekyoka. Amanyumba malebe inyakabyamo ebyumba 13 kutse 14 n’obutala ibukasesawamo amabwe awalungukere.

7. Ekikakanganaya ngoko Abrahamu abya ayiketere ngoko oMungu akendimuteya haghuma n’ekihanda kiwe niki?

7 Abrahamu mwayiketera obuteya bwa Yehova. Busanaki? Abrahamu mwasigha enyumba yiwe eyuwene eyabya ikeremo mbolere omo muyi we Uri, neryo amay’ikala omo mahema omo bisuki bye Kanana. Iye haghuma n’ekihanda kiwe babya isibakiteyibawa n’oluhimbo luli n’omughende munene. Neryo babya isibakiwite obuteya bosi-bosi n’esyonzighu isyanganahutalyabo bweghu-bweghu.

8. Oko mughulu mulebe, ni kyahi kyo kyahikira Abrahamu, n’omwatsi oyo amakw’ighisyaki?

8 Abrahamu mwakola erisonda ly’oMungu, aliwe oko mughulu mulebe mukyamukalako eribana akalyo erilisya ekihanda kiwe. Omo kihugho ekyo Yehova abugha ati ayemo mumwabya enzala. Enzala eyo muyakala kutsibu neryo Abrahamu mwatwala ekihanda kiwe ky’omo kihugho ky’eMisiri. Aliwe inyane eMisiri, Farao, omutabali w’ekihugho, mwamusaghula omukali wiwe. Terilengekania Abrahamu nga mwahangya-hangya kungahi embere Yehova abwire Farao ati asubuliraye Abrahamu y’omukali wiwe.​—Enz. 12:10-19.

9. Ekihanda kya Abrahamu mukyabyamo esyombanza syahi?

9 Kandi omo kihanda kya Abrahamu mumwabya esindi mbanza. Ye Sara, omukali wiwe mwanzwa abya mughumba. Omwatsi oyo mwahangya-hangyabo omo myaka mingyi. Oko nduli, Sara mwaha Abrahamu y’omughombe wiwe w’obukali, ye Hagari atoke eribabutira abana. Aliwe Hagari abere abibya mukule oko Ismaeli, mwatsuka eryendererya Sara. Omwatsi oyo mwakala kutsibu neryo Sara amahika oko kika ky’erihighita Hagari.​—Enz. 16:1-6.

10. Muhabyaki omo katikati ka Ismaeli na Isaka ekyangalekire Abrahamu inyatikatikira Yehova?

10 Ekiro mukyahika, Sara amaheka obukule n’eributira Abrahamu y’omwana w’obulume oyo babirikira mo Isaka. Abrahamu inyanzire abana biwe bosi ye Ismaeli na Isaka. Aliwe kundi Ismaeli abya akakolera Isaka yo muhanda, Yehova mwabwira Abrahamu ati ahighe Ismaeli na Hagari. (Enz. 21:9-13) Habere halaba emyaka mingyi, Yehova mwabwira Abrahamu ati aherere Isaka. (Enz. 22:1, 2; Ebr. 11:17-19) Omo myatsi yosi eyo, Abrahamu abya inyikirirye ngoko Yehova akendisyaberererya emyatsi eyabirilagha abana ba Abrahamu bosi.

11. Busanaki Abrahamu mwalindirira Yehova butsiriluha?

11 Omo mughulu ghosi oyo Abrahamu abya akalindirira Yehova butsiriluha. Alinga Abrahamu abya awite emyaka 70 omughulu alua omo muyi we Uri. (Enz. 11:31–12:4) Kandi mwikala omo syohema n’eritimba-timba omo kihugho kye Kanana omo myaka hakuhi 100. Abrahamu mwahola inyawite emyaka 175. (Enz. 25:7) Aliwe Abrahamu mwatalangira Yehova akaberererya omulaghe wiwe w’eriha abana biwe b’ekihugho ekyabya akatimba-timbamo. Kandi mwahola isyalyalangira erihirwaho ly’omuyi, ni bughambu, Obwami b’oMungu. Nomo bine bitya, Abrahamu akakanibawako ambu mwahola ini ‘musyakulu oyo wakota biro binene.’ (Enz. 25:8) Nomo Abrahamu analola oko bitsibu bingyi, obwikirirya bwiwe mubwasighala ibunawatire kandi mwalindirira Yehova n’obutseme. Ekyamuwatikaya eriyiyinia niki? Ni busana Yehova mwateya Abrahamu omo ngebe yiwe yosi, kandi abya akamukolera ng’omwira wiwe.​—Enz. 15:1; Isa. 41:8; Yak. 2:22, 23.

Nga Abrahamu na Sara, abaghombe b’oMungu ba munabwire banemukangania bati ngoko bawite obw’ikirirya n’omutima w’eririndirira? (Lebaya enungu 12) *

12. Tukalindiriraki, kandi tukendikania okuki?

12 Nga Abrahamu, netu kutya tunemulindirira omuyi owawite ebibanza ebisikire. Situlirindirira erihimbwa lyagho. Obwami b’oMungu mubwahirwaho omo mwaka 1914 kandi bwabiritabala olubula losi. (Erib. 12:7-10) Aliwe tukalindirirabo eritabala ekihugho kyosi. Tukalindirira Obwami obo butabale ekihugho, hane emyatsi mingyi eyikalire eyo litolere itwalwa nayo eyisosire eyo Abrahamu alolako. Abaghombe ba Yehova ba munabwire banemwigha eky’erileberyako kya Abrahamu kwehi? Emikania ey’abandu abakakanaya oko ngebe syabo eyikasa omo Akaleberyo k’Omuteya yikakanganaya ngoko, nga Abrahamu, munabwire abandu bangyi banawite obwikirirya n’omutima w’erilindirira. Tukanaye oko bandu balebe ba kubo n’erilangira ekyo twang’igha okw’ibo.

WIGHE EKY’ERILEBERYAKO KYA ABRAHAMU

Bill na Eva Walden mubaligha omwanza lyabo eriherera emyatsi milebe neryo mubayilangirira emiyisa ya Yehova

13. Ebyo mughala wetu Walden alolako byamakw’ighisyaki?

13 Ulighe eriherera emyatsi milebe. Twamanza erihira omuyi w’oMungu, ni bughambu, obwami bw’embere omo ngebe yetu, litolere itwabya nga Abrahamu oyo waligha omwanza liwe eriherera emyatsi milebe atoke eritsemesya oMungu. (Mat. 6:33; Mar. 10:28-30) Tukanaye oko mughala wetu oyukahulawa mo Bill Walden. * Omughulu Bill atsuka erigha eBiblia n’Abimiri ba Yehova omo mwaka 1942, abya inyakasonda eribugha akalasi kiwe k’obuenzeniere omo myatsi y’obuhimbe omo kihugho kye Amerika. Omughuma w’oko baghalima biwe abya inyabirisondera Bill y’omubiri w’erikola abibugha akalasi. Aliwe Bill mwaghana. Mwabugha ati abiriyisogha erikolera Yehova yo kutsibu omo mwanya w’erikola omubiri owakaliha syofranga nene. Habere halaba biro bike, abakulu b’obutabali mubabirikira Bill oko mubiri w’obusuda. Bill mwaghana omwatsi oyo, neryo mubabughambu alihe esyodolare 10 000 kandi ambu akendibugha emyaka itano omo ngomo. Abere abughamo emyaka isatu amaboholwa. Enyuma waho mwabirikirwa oko Kalasi ky’Egileadi, neryo mwabya mu misyonere omo Afrika. Bill mwatahya Eva, bamalunga n’eriyakolera haghuma omo Afrika, ekyo mukyabasaba eriyiherera kutsibu. Enyuma w’emyaka mingyi mubasuba omo Amerika bakayatsunga koyo wa Bill. Akakania oko ngebe yiwe omo kikuhi, Bill akabugha ati: “Ngabya n’ibuka emyaka 70 eyo nalabaya omo mubiri wa Yehova, emisonia y’obutseme ikasula omo meso. Ngasima Yehova yo biro byosi eribya imwaniwatikya erimukolera omo ngebe yaghe yosi.” Naghu wanganatoka erikola omuburi w’omughulu wosi omo ngebe yaghu yosi?

Eleni na Aristotelis Apostolidis mubayilangirira ngoko Yehova mwahabo akaghala

14-15. Ekyahikira mughala wetu Apostolidis na mukali wiwe kyamakw’ighisyaki?

14 Isiwalengekanaya uti siwendisyabana ebitsibu omo ngebe yaghu. Eky’erileberyako kya Abrahamu kyamatukangania ngoko abandu abakakolera Yehova omo ngebe yabo yosi nabo bakanabana ebitsibu. (Yak. 1:2; 1 Pet. 5:9) Ekyo mukyahikira Aristotelis Apostolidis. * Mwabatisibwa oko 1946 omo Grèce. Abya Mwimiri wa Yehova oyuwite omuhwa, neryo oko 1952 mwatahya mwali wetu Eleni, oyo naye abya anzire erikolera Yehova. Aliwe, Eleni mwalwala. Omo bongo bw’iwe mumwalasa erikuku. Erikuku ry’omo bongo eryo muryahwaho, aliwe habere halaba emyaka mike babilunga, erikuku eryo muryasyasuba. Mwali wetu Eleni mwasuba omo buparasyo, aliwe ebitsuko bilebe by’omubiri wiwe mubyabasa n’olulimi lwiwe lwamatsuka eribya lukaghoba. Nomo anabya mukoni, kandi n’obutabali bwanabya buk’endererya abaghombe ba Yehova, mwali wetu Eleni mwasighala mutuliri w’omuhwa.

15 Mughala wetu Aristotelis mwatsunga mukali wiwe omo myaka 30. Omo myaka yosi eyo abya musyakulu w’endeko, kandi inyakakola omo katunga akemihindano minene-minene, kandi inyakawatikaya omo buhimbe obw’Ebisenge eby’Emihindano Minene-Minene. Omo 1987, mwali wetu Eleni mwahutala inyane omo mubírí w’eritulira. Mwabugha emyaka isatu inyanalekulire, n’oko nduli mwahola. Mughala wetu Aristotelis akabughirira erikania oko ngebe yiwe, akabugha ati: “Omo myaka yosi eyo, munabya n’ebitsibu bingyi, ebighuma bya kubyo by’abya bikahika kitsumbukirania, ekyo mukyanisaba eriyiyinia n’eritendileka omwatsi wosiwosi anibune mutima. Kwenene, mughulu wosi Yehova mwamba obuwatikya obo nilaghireko nitoke eriyiyinia omo bitsibu byosi ebyo.” (Esy. 94:18, 19) Kikatsemesaya Yehova kundu erilangira abosi abakayikandanga erimukolera nomo bangalaba omo bitsibu ebiri biti!

Erilengekania oko biro bikasa mukyawatikya mwali wetu Audrey Hyde eribya n’amalengekania aw’uwene

16. Ni rihano lwahi eryuwene eryo mughala wetu Knorr abwira mukali wiwe?

16 Ubye ukalengekania oko biro ebikasa. Abrahamu abya akalengekania oko bihembo ebyo Yehova angamuhere omo biro ebikasa, n’ekyo mukyamuwatikya eriyiyinia omo bitsibu ebyamuhikira. Mwali wetu Audrey Hyde mwayikasa eribya n’amalengekania ng’ayo nomo iba wiwe w’erimbere ye Nathan H. Knorr, mwahola omo bukoni obwa kasere, kandi iba wiwe wakabiri ye Glenn Hyde, mwakwa obukoni obo bongo, obukahulawamo Alzheimer. * Mwali wetu Audrey Hyde akabugha ati emyatsi eyo mughala wetu Knorr amubwira amayenga malebe embere ahole muyamuwatikya eriyiyinia. Akabugha ati: “Nathan mwambwira ati: ‘Twabihola, situlisyabya n’amaghali wosiwosi kundi amaha wetu ni w’ekwenene.’ Neryo mwambwira ati: ‘Iwe, samalira embere, kundi yo yiri ebihembo byaghu.’ . . . Mwatomekako ati: ‘Ubye n’ebingyi by’erikola​—ubye ukayikasa erikolera abandi. Ekyo kikendikuwatikya eribya n’obutseme.’” Eribya n’ebingyi by’erikolera abandi, ‘n’eritsema omo maha’ ka nirihano ryuwene nga!​—Rom. 12:12.

17. (a) Busanaki munabwire litolere kutsibu erilengekania oko biro ebikasa? (b) Erilengekania oko rihano eriri omo Mika 7:7 kikendituwakikya kiti erisyatsemera emiyisa ey’omo biro ebikasa?

17 Kulenga eyindi mighulu, munabwire litolere itwalengekania kutsibu oko biro ebikasa. Ebikalaba omo kihugho munabwire bikakanganaya ndeke-ndeke ngoko tuli oko nduli y’enduli y’ekihugho. Hakisiya hake itwaleka erilindirira omuyi owawite ebibanza ebisikire ase atabale ekihugho kyosi. Omo miyisa mingyi eyo twasyatsemera muli erilangira abanzwa betu bakalubuka. Oko mughulu oyo, Yehova akendisyahemba Abrahamu busana n’obwikirirya bw’iwe n’omutima wiwe ow’erilindirira, akamulubukya iye n’ekihanda kiwe erikala oko kihugho. Naghu unemwendisyakokya kubo kwehi? Kyanganatokekana wamabikola nga Abrahamu, iwaligha eriherera emyatsi milebe busana n’Obwami b’oMungu, iwalola embere eribya n’obwikirirya obuwatire nomo wangalaba omo bitsibu, kandi iwalindirira oMungu butaluha.​—Soma Mika 7:7.

OLWIMBO 74 Mwase twimbe olwimbo lw’Obwami!

^ par. 5 Tukalindirira esyondaghane sy’oMungu, twanganaluha kutse nibya itwaherya n’obwikirirya. Twang’igha esyosomo syahi oko Abrahamu, esyangatuwatikya eriwatya obwikirirya bwetu tukalindirira eribererera ry’emilaghe ya Yehova? Kandi ni ky’erileberyako kyahi kibuya ekyo baghombe ba Yehova ba munabwire bakatukanganaya?

^ par. 56 ERIKANIA OKO SYOPITSA: Omulume n’omukali abakekeluhire banemukolera Yehova nomo banemulaba omo maligho. Banemulola embere eriwatya obwikirirya bwabo bakalengekania oko milaghe ya Yehova ey’ebiro ebikasa.