Okutauluka omutete

Okutauluka omutete wononthele

ONTHELE YOKULILONGESWA 31

Okuti Ukahi Nokukevelela “Epunda-umbo Liomalisesu Otyotyili”?

Okuti Ukahi Nokukevelela “Epunda-umbo Liomalisesu Otyotyili”?

“[Ambalaiau] ankho ukevela epunda-umbo liomalisesu otyotyili liapangwa na Huku, iya muene elitungu.” — HEB. 11:10.

OTYIIMBO 22 Ouhamba Ukahi Nokutumina — Uye!

ETYI MATULILONGESA *

1. Ovipuka patyi vamwe vahalingi iya omokonda yatyi?

OVAKUATATE ovanyingi vaholovona okuhanepe. Ovalinepi vamwe vaholovona okuhakala novana. Nkhele onombunga mbumwe mbaholovona okuheliovolela ovipuka ovinyingi. Aveho valinga ngotyo mokonda vahanda okuundapa vali unene movilinga vya Siovaa. Vekahi nawa, vetyii okuti Siovaa meveavela ovipuka aviho vesukisa. Nii vala kamavelivele omatokolo valinga. Omokonda yatyi tupopila ngotyo? Tyimwe, omokonda kohale Siovaa waavelele Ambalaiau, “he ya aveho vokuna ekolelo”, ovipuka ankho esukisa. — Loma 4:11.

2. (a) Ngetyi tyipopia Ova Hebeleu 11:8-10, 16, omokonda yatyi Ambalaiau asililepo epunda-umbo lyo Ur? (b) Oityi matulilongesa monthele ei?

2 Ambalaiau wasilepo omuenyo omuwa ankho ena-o mepunda-mbo lyo Ur. Omokonda yatyi? Omokonda ankho ukevelela “epunda-umbo liomalisesu otyotyili.” (Tanga Ova Hebeleu 11:8-10, 16.) “Epunda-umbo” patyi? Ovitateka patyi Ambalaiau akalele navio pokukevelela epunda-umbo olio litungwe? Oñgeni tupondola okuhetekela Ambalaiau, na vana vemuhetekelele?

“EPUNDA-UMBO LIOMALISESU OTYOTYILI” OITYI?

3. “Epunda-umbo” patyi Ambalaiau ankho akevela?

3 Epunda-umbo Ambalaiau ankho akevela, Ouhamba wa Huku. Ohamba yatyo, o Sesusi Kilisitu, makatumina novo 144.000. Paulu wapopia Ouhamba oo okuti, ‘epunda-umbo lya Huku wokuna omuenyo, ko Selusalei yo keulu.’ (Heb. 12:22; Ehol. 5:8-10; 14:1) Na Sesusi walongesile ovalongwa vae okuita Ouhamba oo uye okutumina pano pohi, ngetyi ukahi nokutumina keulu. — Mat. 6:10.

4. Ngetyi tyipopia Gênesis 17:1, 2, 6, ovipuka patyi Ambalaiau ankho ei konthele Youhamba Huku emupopilile?

4 Okuti Ambalaiau ankho wii atyiho konthele Youhamba wa Huku? Au, mokonda ovipuka ovio viakalele omanima omanyingi tyaholekwa. (Efe. 1:8-10; Kolo. 1:26, 27) Mahi Ambalaiau ankho utyii okuti vamwe povana vae mavakala onohamba, mokonda otyo Siovaa emupopilile. (Tanga Gênesis 17:1, 2, 6.) Onondaka ombo, embuyumbu onthumbi, akala ngatyina eete Mesiya, una ankho makala Ohamba Youhamba wa Huku. Otyo Sesusi apopilile ova Sundeu okuti: ‘Ambalaiau tate yenyi wakalele nehambu enene, liokukevela onthiki yange, eimono ahambukwa.’ (Suau 8:56) Ambalaiau ankho utyii nawa okuti movana vae mamutundu onohamba mambukatumina Mouhamba wa Huku. Ankho ukevelela vala omuvo Siovaa meya okulinga otyipuka otyo.

Oityi Ambalaiau alingile tyilekesa okuti ankho wayumba onthumbi mu Siovaa? (Tala opalagrafu 5)

5. Oñgeni Ambalaiau alekesile okuti ankho ukahi nokukevelela “epunda-umbo” liapangwa na Huku?

5 Oñgeni Ambalaiau alekesile okuti ankho ukahi nokukevelela “epunda-umbo” liapangwa na Huku? Otyipuka tyo tete ahalingile, okukuatesako onohamba mbo pomuvo wae. Ankho ukalela vala okuilauka opo ovanthu vehetyivile okumuvalulila potyilongo tyike. Tya vali, kahindile ouhamba wae. Ankho ukevelela omuwo Siovaa malingi etyi emupopila, otyo etavela etyi emutuma. Otyo Ombimbiliya ipopila okuti Ambalaiau ankho una ekolelo liapama. Pahe matulilongesa ovitateka vimwe akalele navio, atutale oñgeni tupondola okumuhetekela.

AMBALAIAU WALAMBELELE MOVITATEKA PATYI?

6. Oñgeni epunda-umbo lyo Ur ankho likahi?

6 O Ur ankho epunda-umbo limwe liatunga, liokuapama. Ankho liahondyua novimato, tupu ankho likahi pokati komaande. Ovanthu vakalamo ankho vatanga. Apa ankho pena epunda-umbo olio, ovanongo vavasa-po omikanda vilekesa okuti ovanthu ankho valingila-mo ononiñgoso. Onondyuo mbatyo ankho mbatungwa nomatisolu, mbahotwa nawa, tupu ankho mbalombwa nawa notinda onthuelu. Pomapata atyo ankho patungwa nawa nomamanya. Onondyuo mbumwe ankho mbuna onokualutu 13, mbumwe 14.

7. Omokonda yatyi Ambalaiau ankho esukisile okuyumba onthumbi Siovaa, okuti meveamena?

7 Ambalaiau ankho una okuyumba onthumbi Siovaa, okuti meveamena. Omokonda yatyi? Omokonda vatunda mo Ur, epunda-umbo ankho likahi nawa, liahondyua novimato, avakakala kotyilongo tyo Kanaa. Pahe ankho vakala vala momakaka, momaluhandya. Ankho vapondola okuutukilwa nomakombanda, ankho etei vala oola ameya.

8. Oityi tyamonekelele Ambalaiau?

8 Ambalaiau walingile umwe etyi Siovaa emutumine, mahi nae wakalele novitateka. Kotyilongo tyina Siovaa emutumine, akuya ondyala. Atyimupuiya unene okutekula ombunga yae, avakahupila ko Isitu. Etyi vehika oko, Falao afeve omukai wae, emupake meumbo liae. Siovaa aetela omauvela Falao novanthu aveho vo meumbo liae, opo akondole Sala komulume wae. Pahe soka oñgeni Ambalaiau akalele etyi Falao emupola omukai wae! — Gên. 12:10-19.

9. Ovitateka patyi Ambalaiau ankho ena-vyo mombunga yae?

9 Ombunga ya Ambalaiau nayo ankho ina ovitateka. Mongeleka, omukai wae wakala omanima omanyingi tyahaveleka. Oñgeni otyo ankho tyivekalesa? Ankho tyivesoyesa. Sala atokota ombungo, apopila omuundapi wae Angale etavele Ambalaiau ende poula wae. Ankho uhanda Angale akale neimo, omona watyo alingi wae. Etyi Angale akala omulemi, ahimbika okupenyenyeka Sala. Sala anumana, emutaata meumbo liae. — Gên. 16:1-6.

10. Ovipuka patyi viaendele na Isimayeli na Isake ankho vipondola okutepulula onthumbi ya Ambalaiau mu Siovaa?

10 Sala akala nomona, emuluku okuti o Isake. Ambalaiau ankho uhole unene ovana vae vevali, Isimayeli na Isake. Mahi mokonda Isimayeli ankho ulinga onya Isake, Ambalaiau evetaatela kumwe na me yae Angale. (Gên. 21:9-14) Etyi Isake ekula, Siovaa apopila Ambalaiau emulinge otyilikutila. (Gên. 22:1, 2; Heb. 11:17-19) Tyilinge etyi ataata Isimayeli, tyilinge etyi atumwa okuava Isake, Ambalaiau ankho una okukala nonthumbi yokuti Siovaa mafuisapo etyi emupopilile okuti, movana vae mamutundu ovanthu ovanyingi-nyingi.

11. Omokonda yatyi Ambalaiau esukisile okukevelela noumphua-lundo?

11 Movipuka ovio aviho alambelele, Ambalaiau ankho una okupwa-elundo liokukevelela ku Siovaa. Etyi vatunda ko Ur, Ambalaiau tyafwa ankho una omanima 75. (Gên. 11:31 – 12:4) Akala omanima 100, otyo eli vala momakaka omo nokuilauka-ilauka. Ankhi etyi avetesa omanima 175. (Gên. 25:7) Mahi kamuene etyi Siovaa atuala ovana vae motyilongo tyo Kanaa. Nii vala kamuene etyi Siovaa atunga epunda-umbo, Ouhamba wa Huku. No ngotyo, Ombimbiliya ipopia okuti Ambalaiau wankhia “tyakowa.” (Gên. 25:8) Ambalaiau wakalele novitateka ovinyingi, mahi watuaileko nekolelo liapama, akevelela noumphua-lundo Siovaa alinge etyi apopia. Wetyivilile okulinga ovipuka ovio vivali mokonda Siovaa wemuamenene omuenyo wae auho, emutekula nawa. Ambalaiau ankho epanga lya Siovaa! — Gên. 15:1; Isa. 41:8; Tia. 2:22, 23.

Oñgeni ovaumbili va Siovaa valekesa okuti vena ekolelo liapama iya vapwa-elundo nga Ambalaiau na Sala? (Tala opalagrafu 12) *

12. Oityi tukahi nokukevelela, iya oityi matulilongesa?

12 No onthue tuna nokukevelela epunda-umbo liomalisesu otyotyili. Mahi katuna nokukevelela litungwe, mokonda tutyii okuti Ouhamba wa Huku wavialekwa-ale mo 1914, ukahi-ale nokutumina keulu. (Ehol. 12:7-10) Tukahi vala nokukevelela uye okutumina pano pohi. Mahi mokukevelela, pamwe matukala novitateka vimwe, ngetyi tyaendele na Ambalaiau na Sala. Okuti ovaumbili va Siovaa hono, navo vekahi nokuhetekela Ambalaiau? Yoo. Omahipululo omuenyo, ehole okuya Momutala Womulavi, alekesa nawa okuti ovakuatate ovanyingi hono, vekahi nga Ambalaiau na Sala. Navo vena ekolelo liapama, vapwa-elundo. Pahe tutalei etyi tyaendele na vamwe povakuatate ovo, atutale etyi tupondola okulilongesilako.

OVAKUATATE VAHETEKELELE AMBALAIAU

Bill Walden wayekelepo ovipuka vimwe opo etyivile okuundapela nawa Siovaa. Siovaa emuavela etyi ankho esukisa

13. Oityi ulilongesila kongeleka ya Bill Walden?

13 Yekapo ovipuka vimwe opo uundapele nawa Huku. Ine tuhanda okupaka Ouhamba wa Huku pomphangu yo tete momuenyo, tuesukisa okuyekapo ovipuka vimwe opo tulinge etyi Siovaa ahanda, ngetyi tyalingile Ambalaiau. (Mat. 6:33; Malu. 10:28-30) Otyo omukuatate umwe utiwa Bill Walden * alingile. Bill ankho ulongeswa okunthinda onondyuo mosikola onene. Mo 1942, etyi ankho ena nokumanuhula okulongesiwa, ahimbika okulilongesa Ombimbiliya Nonombangi mba Siovaa. Omulongesi wae, emupopila okuti memutaindyila ovilinga vifeta onombongo ononyingi. Bill ehetavela. Wapopia okuti ketavelele tupu, omokonda ankho uhanda okuundapela nawa Siovaa. Pakala vala katutu, ovatumini avemukuate akale efualali, ehetavela. Avemuiti onombongo ononyingi, apakwa mokaleya. Mokaleya, ankho opala akale-mo omanima etano, mahi akala-mo vala etatu. Etyi ayovoka mokaleya, akongwa kosikola yo Gileade. Etyi osikola yapwa, atumwa okukaivisa ko Afrika. Bill anepe Eva, avatualako novilinga viavo namphila tyihapepukile okuundapa mo Afrika. Apakala-apakala, Bill nomukai wae, avakondoka ko Estados Unidos ku me yae wavela. Bill wapopia okuti uhambukwa unene tyina asoka komanima alamba po 70 aundapela Siovaa. Upandula Siovaa etyi emukuatesako okumuundapela movilinga viomuvo auho. Okuti no ove upondola okuyekapo ovipuka vimwe opo uundape movilinga viomuvo auho?

Eleni na Aristotelis Apostolidis vapamekelwe na Siovaa

14-15. Oityi welilongesila kongeleka yomukuatate Aristotelis nomukai wae?

14 Wahasoke okuti kumakala novitateka. Ongeleka ya Ambalaiau itulongesa okuti atee umwe tyina tuhanda okuumbila Siovaa omuenyo wetu auho, matukala novitateka. (Tia. 1:2; 1 Pet. 5:9) Otyo tyaendele nomukuatate umwe ankho ukala ko Grecia utiwa Aristotelis Apostolidis. * Aristotelis wambatisalwa mo 1946. Mo 1952 avahimbika okulihanda na Eleni. Aveho ankho vahanda ovilinga viomuvo auho. Mahi Eleni ahimbika okuvela mowongo. Atandwa, etyi akala nawa, avelinepe. Avakala vala omanima etatu tyelinepa, ouvela oo aukondoka vali. Atandwa vali, pahe akala otyilema, netyi apopia ankho katyiivala. No ngotyo Eleni ankho uundapa unene movilinga viokuivisa, ngwe ovatumini pomuvo opo ankho vailika ovilinga vietu.

15 Aristotelis akalela omukai wae meumbo omanima 30. Namphila ankho ena omuvei, ankho omukulu wewaneno, ankho ukuatesako okuonganeka ovionge, akuatesako okutunga Ondyuo imwe Yovionge. Mo 1987, omukai Eleni, atoko omapita etyi ankho eli movilinga viokuivisa, akala moula omanima etatu tyihapopi, anyimi. Aristotelis wapopia etyi tyaendele momuenyo wae. Wati: “Momanima oo aeho, tuakalele novitateka ovinyingi, vimwe ankho vituuhulukila vala. Ankho ndyityii okuti ndyina okulikuatesila opo nahasoye. Mahi ndyipandula Siovaa uhole okumpha ononkhono nesukisa na ndyikoleleye movitateka ovio.” (Sal. 94:18, 19) Siovaa uhole unene ovaumbili vae velikuatesila tyina vena ovitateka!

Audrey Hyde wapopia okuti okusoka komutwe, tyemukuatesako okuhasoyo

16. Oityi omukuatate Nathan Knorr apopila omukai wae?

16 Soka komutwe. Ambalaiau ankho usoka kovipuka Siovaa apopia okuti mekemuavela-vyo komutwe wandyila. Otyo tyemukuatesileko okuhasoyo movitateka. Omphange Audrey Hyde * nae otyo alingile ngotyo. Omulume wae Nathan Knorr, wavela, anyimi. Anepwa vali nomukuatate umwe utiwa o Glenn Hyde, nae avele anyimi. Wapopia okuti otyipuka tyimwe tyemukuatesileko, okuhinangela onondaka mbomulume wae wo tete, etyi ehungi kokunyima. Omphange Audrey wati: ‘Nathan wanthyinangelesa okuti tupondola okunkhia, mahi Huku meketuavela ovipuka oviwa komutwe wandyila, atuhaihamenwa-ihamenwa vali. Amphopila ndyitualeko okusoka komutwe, kovipuka matukapewa. Apopi vali okuti ndyina okulingila-ko vakuetu ovipuka oviwa opo ndyikale nehambu.’ Etyi omukuatate Nathan Knorr apopila omukai wae otyili. Tyina tulingila-ko vakuetu ovipuka vikahi nawa, ‘tuhambukilwa ekevelelo’ lietu. — Loma 12:12.

17. (a) Ovipuka patyi vitukuatesako okusoka komutwe? (b) Oñgeni Miquéias 7:7 itukuatesako okusoka komutwe?

17 Hono, onthue tuna vali ovipuka ovinyingi vitukuatesako okusoka komutwe. Ovipuka vikahi nokumoneka mouye, vilekesa nawa okuti tukahi konthyulilo. Apa katutu, kamatusukisa vali okukevelela epunda-umbo liomalisesu otyotyili. Ouhamba wa Huku mauya okutumina ohi aiho. Otyipuka tyimwe otyiwa matukamona, o vetu mavatutiliswa. Ambalaiau nombunga yae, navo mavakatutiliswa. Okuti mokakala-ko uveliepese? Mokakala-ko vala, ine ulinga ovipuka evi vitatu: (1) Yekapo ovipuka vimwe opo upake Ouhamba wa Huku pomphangu yo tete. (2) Tualako nekolelo liapama, na tyina una ovitateka. (3) Kevelela noumphua-lundo omuvo Siovaa mafuisapo etyi etupopila. — Tanga Miquéias 7:7.

OTYIIMBO 74 Tuimbei Otyiimbo Tyouhamba!

^ pal. 5 Pamwe katyapepukile okukevelela Siovaa afuiswepo etyi apopia. Opo tuhasoye tuesukisa okukala nekolelo, nokupwa-elundo. Oityi tulilongesila ku Ambalaiau matyitukuatesako okukevela noumphua-lundo omuvo Siovaa meya okufuisapo etyi etulaa? Oityi ovaumbili va Siovaa hono vehole okulinga tyilekesa okuti vena ekolelo iya vapwa-elundo?

^ pal. 13 Ehipululo liomuenyo wae, lili Momutala Womulavi 1 ya Dezembro yo 2013, pefo 8-10.

^ pal. 14 Ehipululo liomuenyo wa Aristotelis Apostolidis, lili Momutala Womulavi 1 ya Fevereiro yo 2002, pefo 24-28.

^ pal. 16 Ehipululo liomuenyo wa Audrey Hyde, lili Momutala Womulavi 1 ya Julho yo 2004 pefo 23-29.

^ pal. 56 ONONDAKA MBOKUHANGUNUNA OLUTALATU: Ovalinepi vatualako okuumbila Siovaa noukuatyili namphila vakulupa unene. Opo vatualeko nekolelo liapama, velilongesa ovipuka Siovaa meketulingila komutwe wandyila.