1. Izobo ego yẹ ihworho buebun i ze ne, mesoriẹ aye e ruie?

IDUDURU ihworho ri rhiẹ idibo i Jehova i ze izobo buebun ne. Imizu ehworhare ọrhẹ emẹse buebun i djẹ odjẹ aye ina ja rọnmọ. Eri rọnmọ ne i brorhiẹn aye ine je vwiẹ emọ vwana. Ekrun buebun i ru akpenyerẹn aye lọhọ ne. Imizu enana ephian i brorhiẹn na fọkime aye i guọlọ ga i Jehova vuọnvuọn. Aye i vwo ẹhẹn otemẹ, ji hẹroso i Jehova taghene ọnọ hẹrote edamẹ aye. Aye ina vioja? Ẹjo! Mesoriẹ e vwo imwẹro taghene aye i vioja-a? Fọkime Jehova ọ ha ebrurhọ rẹn Abraham ro rhiẹ “ọsẹ rẹn ọsoso ihworho ri vwo esegburhomẹmro.”—Rom. 4:11.

2. (a) Sekpahen Hebrews 11:8-10, 16, mesoriẹ Abraham o vwo omwemẹ ro no nẹ amwa re se Ur? (b) Me ye ne yono kpahen uvuẹn urhomu-ẹmro ọnana?

² Abraham o vwo omwemẹ rọ nọ nyaji akpenyerẹn ro vwo omefuon rọ ha uvuẹn amwa re se Ur vwo. Mesoriẹ? Fọkime ọye ọ hẹrhẹ “amwa ro vwo omamọ usimo” na. (Se Hebrews 11:8-10, 16.) Me yẹ “amwa” ọrana? Ebẹnbẹn ego yẹ Abraham ọ dẹrughwaroghwu ọke rọ hẹrhẹ amwa ọrana ra na bọn? Marhẹ ene ru họhọ Abraham ọrhẹ ihworho ri hẹrokele udje yi inyenana?

3. Me yẹ amwa rẹ Abraham ọ hẹrhẹre na?

³ Amwa ọrana rẹ Abraham ọ hẹrhẹ na yẹ Uvie Osolobrugwẹ. Jesu ọrhẹ Ilele Kristi awan 144,000 yi ne suon uvuẹn Uvie na. Paul o se Uvie na ‘amwa Osolobrugwẹ ro nyerẹn na, Jerusalem rọ ha odjuwu na.’ (Heb. 12:22; Rev. 5:8-10; 14:1) Jesu o yono idibo yi nẹ aye i nẹrhomo kpahen Uvie  ọnana, ọ ta rẹn aye taghene aye i nẹrhomo nọ rhe nẹ ọhọre Osolobrugwẹ o rugba uvuẹn otọrakpọ na, jerẹ oborẹ ọ havwọ obẹ odjuwu.—Matt. 6:10.

4. Lele oborẹ ọ ha uvuẹn Genesis 17:1, 2, 6, me yẹ Abraham o rhe kpahen amwa yanghene Uvie rẹ Osolobrugwẹ o vive kpahen na?

⁴ Abraham o rhe kpahen oborẹ ana bọn Uvie Osolobrugwẹ lele? Ẹjo. Uvwre ẹgbukpe buebun, iyẹnrẹn enana i ha erhirhiẹ “odjahen ọfuanfon.” (Eph. 1:8-10; Col. 1:26, 27) Ọrẹn, Abraham o rheri taghene emọyen ezẹko ine rhiẹ irodje. Jehova ọvo yo vive ọrana riẹn. (Se Genesis 17:1, 2, 6.) Abraham o vwo esegburhomẹmro ọgbogbanhon kpahen ive Osolobrugwẹ, te erhirhiẹ rọ họhọ taghene ọye ọ mẹrẹn Ọrẹ a Djẹha na yanghene Messiah na, ro no rhiẹ Orodje Uvie Osolobrugwẹ. Fọkiẹ ọnana yi Jesu ọ ta rẹn itu i Jew na uvuẹn ẹdẹ ọnẹyen: “Abraham ọsẹ are ọ ghọghọren omamọ, fọkime o fiẹrorhọ taghene ọnọ mẹrẹn ẹdẹ mẹ, nọ mẹrenriẹn, nọ jeghwai ghọghọ.” (John 8:56) Itiọrurhomẹmro, Abraham o rheri taghene emọyen ine rhiẹ usuẹn Uvie ri Jehova ọ ha mwu na, no ji vwo omwemẹ rọ nọ hẹrhẹ i Jehova nọ ha ive yi te orugba.

5. Marhẹ e ru rhe taghene Abraham ọ hẹrhẹ amwa rẹ Osolobrugwẹ o mwuegbe yi?

⁵ Marhẹ Abraham o ru djephia taghene ọye ọ hẹrhẹ amwa yanghene Uvie ri Jehova o mwuegbe yi? Ọrukaro, Abraham ọ homaba Uvie owuorowu uvuẹn otọrakpọ na-a. Ọye ohworho ro vwo kwe rhirhiẹ ekete owu nọ hobọtua orodje owu ro suẹn. Habaye, Abraham ọ ha uvie ọnẹyen mwu-u. Ukpomaran, ọye nọ huvwele Jehova ji hẹrhẹ ọke rọ nọ ha ive Enẹyen te orugba. Nyoma ọnana, Abraham no dje esegburhomẹmro oghẹnrensan ro vwo kpahen Jehova phia. Jene yono kpahen ebẹnbẹn ezẹko rọ dẹrughwaroghwu ọrhẹ oborẹ ana sabu yono mie yi.

6. Marhẹ akpenyerẹn ọ havwọ uvuẹn amwa re se Ur?

⁶ Amwa Abraham ọ nyajovwo o vwo ibiẹ ufuoma, efe ọrhẹ omefuon. Ọ dabu vwo ogba eduado ọrhẹ ame ro kodori rọ zẹ kinhariẹ ye. Ihworho re rhirhiẹ amwa na i rhe  oborẹ e se ọrhẹ oborẹ a ya. Amwa na jẹ esiri eyẹsuọ; a mẹrẹn ẹbe eyẹsuọ buebun uvuẹn amwa ọnana ne. A dabu ha ibriki bọn eghwa rẹ ihworho e rhirhiẹ; ji ha ọda ọfuanfon darẹ ugbomoghwa na. Egodo ezẹko i vwo ibuvun 13 yanghene 14 uvuien, ọrhẹ otọroghwa ra ha itita ru.

7. Mesoriẹ o fo nẹ Abraham ọ hẹroso i Jehova taghene ọnọ hẹrote yi ọrhẹ ekrun ọnẹyen?

⁷ O fori nẹ Abraham ọ hẹroso i Jehova taghene ọnọ hẹrote yi ọrhẹ ekrun ọnẹyen. Mesoriẹ? Karorhọ taghene Abraham ọrhẹ Sarah i nyajẹ oghwa rọ dabu vwo omefuon vwo uvuẹn Ur, ye rhirhiẹ eghwọgbọ uvuẹn ẹkwotọre i Canaan. Ọke ọnana, orho vwo ugbomoghwa ọrhẹ ame ikokodo ra sẹroriẹ ọrhẹ ekrun ọnẹyen ghwomara-an. Ukpomaran, ọ ha ekete rẹ evwreghrẹn ye ina sabu kparehasuiẹ.

8. Me yọ phia rẹn Abraham uvwre ọke owu?

⁸ Abraham o ruẹ ọhọre i Jehova, ọrẹn ọ bẹn riẹn rọ nọ ghẹrẹ ekrun ọnẹyen uvwre ọke owu. Ọ dẹrughwaroghwu erhirhiẹ ọkanronmẹ ọgbogbanhon rọ ha ẹkwotọre ọrana ri Jehova o djerie nya na. Ọkanronmẹ ọrana ọ gbanhonron omamọ te erhirhiẹ Abraham o brorhiẹn ro no riẹ Egypt ibiọke. Ọrẹn, ọke rọ ha Egypt, Pharaoh ro rhiẹ ohworho ro suẹn ẹkwotọre na nọ ha aniẹ mie yi. Roro kpahen ọfiamu ro no gbere Abraham, bọmọke i Jehova ọ ki ta rẹn Pharaoh nọ ha Sarah ghwẹrioma bru Abraham.—Gen. 12:10-19.

9. Ebẹnbẹn ego yẹ Abraham ọ mẹrẹnren uvuẹn ekrun ọnẹyen?

⁹ O vwo ebẹnbẹn egbogbanhon uvuẹn ekrun Abraham. Aniẹ ro vwo ẹguọlọ kpahen omamọ re se Sarah ọ vwọ sabu vwiẹ-ẹ. Uvwre ẹgbukpe buebun, ẹhẹn aye o seriotọre fọkiẹ obẹnbẹn ọrana. Ọke oru, Sarah nọ ha odibo yi ọgbọtọ re se Hagar rẹn Abraham, neneyo ọ sabu vwiẹ emọ rẹn Abraham ọrhẹ ọye. Ọrẹn, ọke i Hagar ọ mẹrenvwan Ishmael, no hinmaro kpahen i Sarah. Ẹmro na ọ gbanhon te erhirhiẹ Sarah o le Hagar nẹ oghwa.—Gen. 16:1-6.

10. Me yọ phiare uvwre Ishmael ọrhẹ Isaac rọ nọ sabu damu ẹruẹhaso Abraham kpahen Jehova ni?

¹⁰ Obẹtaye, Sarah nọ mẹrenvwan ji vwiẹ ọmọ ọhworhare re se Isaac rẹn Abraham. Abraham o vwo ẹguọlọ kpahen emọyen ehworhare awanva na Ishmael ọrhẹ Isaac. Ọrẹn, fọkiẹ emru obiobiomu rẹ Ishmael o ruẹ Isaac, Abraham no le Ishmael ọrhẹ Hagar nẹ oghwa ye. (Gen. 21:9-14) Ọke oru, Jehova nọ ta rẹn Abraham nọ ha Isaac ze izobo. (Gen. 22:1, 2; Heb. 11:17-19) Uvuẹn erhirhiẹ eva na, o fori nẹ Abraham ọ hẹroso i Jehova taghene ọnọ ha ive yi te orugba sekpahen emọyen awanva na.

11. Mesoriẹ o fo nẹ Abraham o vwo erhionrin hẹrhẹ i Jehova?

¹¹ Uvwre ọke ọnana, Abraham o vwo erhionrin hẹrhẹ i Jehova. Ọkezẹko, Abraham ọ vrẹn ẹgbukpe 70 ne ọke ọye ọrhẹ ekrun ọnẹyen e nẹ Ur. (Gen. 11:31–12:4) O rhirhiẹ uvuẹn eghwọgbọ emrẹ ẹgbukpe uzusionrin, rọ nya nẹ ekete owu riẹ ọrọrọ uvuẹn otọre i Canaan. Abraham o hwuru ọke rọ ha ẹgbukpe 175. (Gen. 25:7) Ọrẹn, o rhiẹromẹrẹn ọke i Jehova ọ ha ive yi kpahen otọre rọ nọ harẹn emọyen te orugba-a. O ji nyerẹn mẹrẹn amwa na, nọyẹ Uvie Osolobrugwẹ ra ha mwu-u. Udabọ ọrana, e djerie taghene Abraham ọ “dabu ho yẹghẹyẹghẹ.” (Gen. 25:8) Udabọ ebẹnbẹn Abraham o rhiẹromẹrẹn, ọ sẹrorẹ esegburhomẹmro ji vwo ẹhẹn otemẹ hẹrhẹ i Jehova. Mesoriẹ ọ sabu din? Fọkime uvuẹn ọsoso akpenyerẹn Abraham, Jehova o simirien, ji haye rhiẹ ugbehian yen.—Gen. 15:1; Isa. 41:8; Jas. 2:22, 23.

12. Me yẹ ọwan a hẹrhẹ, me ye ne yono kpahen?

 ¹² Jerẹ Abraham, ọwan a hẹrhẹ amwa ro vwo omamọ usimo na. Ọrẹn, ọwan i vwa hẹrhẹ ọke ra na bọn ye-en. A ha Uvie Osolobrugwẹ mwu uvuẹn ẹgbukpe 1914, o ji suẹn ọsoso idjuwu na ne. (Rev. 12:7-10) Ọrẹn, ọwan a hẹrhiẹ no mo suẹn otọrakpọ na. Ọke ra hẹrhiẹ no mo suon na, o vwo erhirhiẹ buebun ra na dẹrughwaroghwu ri na họhọ erẹ Abraham ọrhẹ Sarah. Idibo i Jehova inyenana i sabu hẹrokele udje Abraham? Ikuegbe akpenyerẹn re fomu rhẹ uvuẹn Oghwa Odẹrẹ na, i djerie phia taghene ihworho buebun i vwo esegburhomẹmro ọrhẹ erhionrin jerẹ Abraham ọrhẹ Sarah. Jene yono kpahen idje ezẹko ọrhẹ oborẹ ana sabu yono mie aye.

13. Me wu yono nẹ udje Omizu ọhworhare re se Walden?

¹³ Vwo omwemẹ wu ne ze izobo. Orhianẹ ọwan i guọlọ ha Uvie Osolobrugwẹ karo uvuẹn akpenyerẹn ọwan, ana vi họhọ Abraham ro ze izobo, ji lẹrhẹ oma merhẹn Osolobrugwẹ. (Matt. 6:33; Mark 10:28-30) Djokarhọ udje Omizu ọhworhare owu re se Bill Walden. * Uvuẹn ẹgbukpe 1942, ọke i Bill ọ guọlọ ruotọre nẹ isukuru ọduado owu uvuẹn U.S., ekete ro yono kpahen oborẹ e sin oghwa lele, nọ tuẹn uyono i Baibol rhọ rhẹ Iseri Jehova. Oyono i Bill o mwuegbe iruo rhotọre riẹn ro no ruo ogege ọrhọ ruotọre, ọrẹn Bill nọ ten riẹn. Bill nọ ta riẹn taghene ọye o brorhiẹn ro no tiobọnu iruo na, neneyo ọ sabu ga Osolobrugwẹ vuọnvuọn. O jiri-i, igọmẹti nọ ha odẹ i Bill ba ihworho ri ne ruẹ iruo isodja. Ọrẹn, ọye nọ ten riẹn izede ọghọ, omarana, na ta riẹn taghene ọnọ kwa $10,000, ji riẹ ekanron emrẹ ẹgbukpe isionrin. E tiobọnie ọke ẹgbukpe esa a vrẹn hin. Ọke oru, na ha use riẹn nọ rhiẹ Isukuru i Gilead, ne ji dje yi nọ ga ẹrhẹ imishọnari uvuẹn Africa. Bill nọ rọnmọ Eva, aye awanva i wian kugbe uvuẹn Africa, ji ze izobo buebun. Obẹtaye, aye ni rharhumu riẹ United States ya  hẹrote izu i Bill. Ọke i Bill ọ zẹ ikuegbe akpenyerẹn ọnẹyen koko, nọ tare: “Ọke mie roro kpahen uphẹn ẹga mi vwori mia ga i Jehova uvuẹn ẹgbukpe rọ vrẹn 70 ne, amioviẹ no suẹn nẹ ikẹro mẹ. Mia kpẹmẹ i Jehova ọke ephian ro sun mẹ ne mi ha akpenyerẹn mẹ ga ye.” Wu na sabu ha akpenyerẹn ọnọ wian owian Uvie na vuọnvuọn?

14-15. Me wu yono nẹ udje Omizu re se Apostolidis ọrhẹ aniẹ?

¹⁴ Wu vwe fiẹrorhọ taghene wu mẹrẹn ebẹnbẹn owuorowu uvuẹn akpenyerẹn ọnọ-ọ. Udje Abraham o djephia taghene ihworho ri ha ọsoso akpenyerẹn aye ga i Jehova, ina ji dẹrughwaroghwu ebẹnbẹn. (Jas. 1:2; 1 Pet. 5:9) Ọnana yẹ oborẹ ọ phia rẹn Aristotelis Apostolidis. * O bromarhame uvuẹn ẹgbukpe 1946 uvuẹn ẹkwotọre Greece, uvuẹn ẹgbukpe 1952 nọ san omizu ọmase owu re se Eleni rhotọre, ro ji vwo oruru rọ nọ ga jerẹ ọye. Ọrẹn, Eleni no kpomu emiamo aphẹrhiẹn. Ọrẹn ne simirien, uvwre ẹgbukpe ezẹko aye a rọnmọ hin, emiamo na nọ rharhumu rhe. Idọkitọ ni rharhumu simie, ọrẹn ọnana nọ hobọte Eleni, ọ vwọ rhọ sabu tẹmro gba-a. Ọ sẹrorẹ oruru ro vwori kpahen owian aghwoghwo na udabọ emiamo na ọrhẹ ẹkparehaso ro nẹ abọ igọmẹti rhe ọke ọrana.

¹⁵ Emrẹ ẹgbukpe 30 yẹ Aristotelis ọ hẹrote aniẹ. Uvuẹn ọke ọnana, ọ gare ẹrhẹ ọkpako ukoko, ọ ha usuẹn umẹ ra hẹrote Aghwẹlẹ Omẹvwa, ọ ji ha userhumu phia uvuẹn ebanbọn Aghwẹlẹ Omẹvwa. Ọke oru, uvuẹn ẹgbukpe 1987, uvuẹn aghwoghwo, ighwe iteru owu nọ ghwiẹ Eleni jeghwai kuiẹn gbangbanhon. Ọnana nọ lẹrheriẹ ha erhirhiẹ edegbuhwu emrẹ ẹgbukpe esa o ki hwu. Aristotelis nọ zẹ ikuegbe akpenyerẹn ye koko izede omana: “Uvwre ẹgbukpe buebun rhe na, erhirhiẹ egbogbanhon, ebẹnbẹn ọrhẹ ekwakwa re vwe fiẹrorhọ re phiare, i lẹrhere mẹ vwo uduefigbere ọrhẹ erhionrin. Udabọ erhirhiẹ enana, Jehova ọ yẹrẹ mẹ omẹgbanhon mi guọlọre ne mi sabu fi ebẹnbẹn enana kparobọ.” (Ps. 94:18, 19)  Jehova o vwo ẹguọlọ kpahen ihworho re ruẹ ekete omẹgbanhon aye o teri udabọ edamuni!

16. Omamọ urhebro ọgo yẹ Omizu Knorr ọ yẹ aniẹ?

¹⁶ Tẹnrovi obaro na. Abraham ọ tẹnrovi ebrurhọ ri Jehova ono tiobọnu riẹn obaro na, ọnana nọ ha userhumu riẹn fi ebẹnbẹn ro vwori kparobọ. Omizu ọmase owu re se Audrey ọ damoma rọ nọ tẹnrovi obaro na, dedevwo emiamo ikansa o kpe esa ye ọrukaro, re se Nathan H. Knorr, esa ye ọreva re se Glenn Hyde no vwo emiamo re se Alzheimer. * Omizu Audrey nọ tare taghene oborẹ Omizu Knorr ọ ta riẹn ikprughwre ezẹko o ki hwu, ọ ha userhumu riẹn. Audrey nọ tare: “Nathan ọ ta mẹ: ‘Erhe hwu ne, ifiẹrorhọ ọwan ọ mwuẹro, erhe rhiẹromẹrẹn omiamiamo ghwomara-an.’ Nọ habaye: ‘Tẹnrovi obaro na, fọkime avwaye yẹ ebrurhọ ọnọ ọ havwọ.’ . . . Nọ ji ta: ‘Rha wian ọke ephian, damoma ha akpenyerẹn ọnọ ruẹ emru rẹn awọrọ. Ọnana ọnọ ha userhumu wẹn mẹrẹn aghọghọ.’” Ọnana obọdẹn urhebro rẹn ọwan na rha ha userhumu rẹn awọrọ, ji rha “ghọghọ fọkiẹ ifiẹrorhọ” re vwori!—Rom. 12:12.

17. (a) Mesoriẹ e vwo omamọ iroro ra na tẹnrovi obaro na? (b) Marhẹ udje rọ ha Micah 7:7 ono ru ha userhumu rẹn ọwan riamerhen ebrurhọ ra sa obaro na?

¹⁷ Inyenana, e vwo iroro buebun ri na lẹrhẹ ọwan tẹnrovi obaro na. Irueruo ra homaphia uvuẹn akpọ na, i djephia taghene ọwan e nyerẹn uvuẹn oba ẹdẹ ri koba na. Phẹrẹkpẹ, arha hẹrhẹ amwa ro vwo omamọ usimo na no sun ọsoso akpọ na ghwomara-an. Usuẹn ebrurhọ re ne rhiẹromẹrẹn ọke ọrana yẹ, ẹrhọmọnuhwu ihworho re vwo ẹguọlọ kpahen. Uvwre ọke ọrana, Jehova ọnọ ha ebrurhọ rẹn Abraham fọkiẹ esegburhomẹmro ọrhẹ erhionrin ro vwori, nyoma rọ nọ rhọmiẹ ọrhẹ ekrun ọnẹyen rhiẹ akpọ ọkpokpọ uvuẹn otọrakpọ na. Wu ne rhirhiẹ ye ọke ọrana ne wu sabu dede aye? Wu na sabu dede aye orhianẹ wu hẹrokele Abraham ze izobo fọkiẹ Uvie Osolobrugwẹ, jeghwai sẹrorẹ esegburhomẹmro ọnọ udabọ ebẹnbẹn, ji vwo uruemru re vwo erhionrin hẹrhẹ i Jehova.—Se Micah 7:7.