Ir al contenido

Ir al índice

KʼUTUNEM 31

¿La tajin kqeyej ri «tinamit ri e kʼo kowilaj taq utakʼalibʼal»?

¿La tajin kqeyej ri «tinamit ri e kʼo kowilaj taq utakʼalibʼal»?

«Ri Abrahán reyem kʼu jun tinamit ri e kʼo kowilaj taq utakʼalibʼal, ri ubʼanom ri Dios rukʼ ri uchomanik xuqujeʼ yakom rumal ri areʼ» (HEB. 11:10).

BʼIXONEM 22 Chpet ri Ajawbʼal che Dios ukojom chik

RI KQETAʼMAJ NA *

1. ¿Jas kichaʼom e jujun qachalal xuqujeʼ jasche?

KIMIK, e millones qachalal kichaʼom ubʼanik jujun jastaq rumal che kkaj kkipatanij más ri Jehová. E kʼi kichomam che kekʼuliʼ ta na. E jujun kʼulaj kichomam che kkʼojiʼ ta na kalkʼwal. Xuqujeʼ e kʼi familias kichaʼom jun kʼaslemal rukʼ kebʼ oxibʼ jastaq. Konojel e areʼ kekikotik y kkikubʼsaj kikʼuʼx che ri Jehová kuya ronojel ri kajwataj chke xuqujeʼ che areʼ keʼuya ta kanoq. ¿Jasche qas qetaʼm wariʼ? Rumal che ojer, ri Dios xeʼuchajij ri upatanelabʼ. Jun kʼutbʼal, xutewchij ri Abrahán, ri «kimam konojel ri kekojonik» (Rom. 4:11).

2. a) Junam rukʼ ri kubʼij Hebreos 11:8-10, 16, ¿jasche Abrahán xraj xuya kan ri tinamit Ur? b) ¿Jas kqil na pa wajun kʼutunem riʼ?

2 Abrahán qas xraj xuya kan ri utzalaj kʼaslemal che kʼo pa ri tinamit Ur. ¿Jasche? Rumal che reyem ri «tinamit ri e kʼo kowilaj taq utakʼalibʼal» (chasikʼij uwach Hebreos 11:8-10, 16). ¿Jas riʼ ri «tinamit» riʼ? ¿Jas e kʼax xuchʼij ri Abrahán are chiʼ xreyej ri uyakik wajun tinamit riʼ? Xuqujeʼ ¿jas kqabʼan che resaxik uwach ri Abrahán y jachin kiterenem ri ukʼutbʼal pa ri qaqʼij? Pa wajun kʼutunem riʼ kqil na ri respuestas.

¿JAS RIʼ RI «TINAMIT RI E KʼO KOWILAJ TAQ UTAKʼALIBʼAL»?

3. ¿Jas riʼ ri «tinamit ri e kʼo kowilaj taq utakʼalibʼal»?

3 Ri tinamit che xreyej ri Abrahán are ri uQʼatbʼal tzij ri Dios, che are ri Jesucristo xuqujeʼ ri 144.000 e chaʼom kkiqʼat tzij. Pablo kubʼij che wajun Qʼatbʼal tzij riʼ are «ri utinamit ri kʼaslik Dios, ri Jerusalén ajchikaj» (Heb. 12:22; Apoc. 5:8-10; 14:1). Jesús xukʼut chkiwach ri utijoxelabʼ che kkitaʼ wajun Qʼatbʼal tzij riʼ pa kichʼawem rech ri Dios kubʼan ri urayibʼal «cho ri uwach Ulew, jachaʼ ri kbʼan chikaj» (Mat. 6:10).

4. Junam rukʼ ri kubʼij Génesis 17:1, 2, 6, ¿jas retaʼm ri Abrahán chrij ri tinamit o ri Qʼatbʼal tzij che utzujum ri Dios?

4 Abrahán qas ta retaʼm jas ubʼanik ri uQʼatbʼal tzij ri Dios. Rumal che «man etaʼmatal ta kan nabʼe» (Efes. 1:8-10; Col. 1:26, 27). Are kʼu retaʼm che jujun chke ri e rijaʼlil keʼux na e qʼatal tzij, rumal che Jehová xutzujuj che (chasikʼij uwach Génesis 17:1, 2, 6). Sibʼalaj nim ri ukojonik chrij ri utzujunik ri Dios che jetaneʼ tajin kril ri Chaʼom o Mesías che kux na ri Qʼatal tzij. Rumal laʼ, Jesús xubʼij wariʼ chke ri judíos: «Ri Abrahán ri imam sibʼalaj xkikotik chiʼ kril na ri nuqʼij. Xril kʼut, xkikotik» (Juan 8:56). Wariʼ kukʼutu che Abrahán qas retaʼm che ri rijaʼlil ketobʼan na pa ri uQʼatbʼal tzij ri Dios xuqujeʼ che qas kraj kreyej na che ktzʼaqat ri utzujum ri Jehová.

¿Jas xubʼan Abrahán che ukʼutik che kʼo ukojonik chrij ri utzujum ri Jehová? (Chawilaʼ ri párrafo 5).

5. ¿Jasche qetaʼm che Abrahán reyem «ri tinamit» bʼanom rumal ri Dios?

5 ¿Jas xubʼan Abrahán che ukʼutik che reyem «ri tinamit» —o Qʼatbʼal tzij— bʼanom rumal ri Dios? Nabʼe, xaq xiw ta pa jun lugar xkʼojiʼ wi, xutoʼ ta uwiʼ jun qʼatbʼal tzij aj uwach Ulew. Xuqujeʼ, xubʼan ta jun uqʼatbʼal tzij areʼ. Xaneʼ, amaqʼel xunimaj ri Jehová y xreyej che areʼ kubʼan na ri xutzujuj. Jeriʼ xukʼut ri nimalaj ukojonik chrij ri Dios. Chqilaʼ jujun kʼax che xuriqo y jas kqetaʼmaj chrij ri ukʼutbʼal.

¿JAS TAQ KʼAX XURIQ RI ABRAHÁN?

6. ¿Jas ubʼanik ri tinamit Ur?

6 Ri tinamit che xuya kan ri Abrahán sibʼalaj utz, kʼo ta itzelal, kʼo qʼinomal xuqujeʼ kʼax ta ri kʼaslemal chupam. Ri tinamit sutim rij rumal jun nimalaj tapya xuqujeʼ jaʼ che kuchajij ri oxibʼ lugar re ri tinamit. Ri e winaq re Ur kʼo nim ketaʼmabʼal chrij ri tzʼibʼanik xuqujeʼ chrij ri número. Wariʼ kukʼutu che pa ri tinamit kbʼan nimaʼq taq kʼayij, rumal che ri arqueólogos kiriqom wuj re taq kʼayij. Ri e ja e bʼanom che ladrillo xuqujeʼ sibʼalaj jeʼl kepetik. E jujun ja kʼo 13 o 14 cuartos chupam xuqujeʼ ri uwo ja kojom jeʼl taq abʼaj che.

7. ¿Jasche rajawaxik che Abrahán kukubʼsaj ukʼuʼx che Jehová keʼuchajij?

7 Rajawaxik che Abrahán kukubʼsaj ukʼuʼx che Jehová keʼuchajij. ¿Jasche? Chnaʼtaj chqe che areʼ xuqujeʼ ri rixoqil, Sara xkiya kan ri tinamit che kʼo ta itzelal chupam xuqujeʼ jeʼlik, are kʼu pa Canaán xa cho uwo saq xekʼojiʼ wi y ri kachoch xa re atzʼyaq. Xuqujeʼ kʼo ta chi tapya y jaʼ chrij ri lugar jawiʼ e kʼo wi rech kkiriq ta kʼax. Kʼo ta chi ketoʼw chkiwach ri kikʼulel.

8. ¿Jas e kʼax xuriq ri Abrahán?

8 Paneʼ ri Abrahán xupatanij ri Dios, are kʼu jumul kʼax xubʼan che uriqik ri kajwataj chke ri ufamilia. Xkichʼij numik rumal che kʼo wiʼjal pa ri lugar jawiʼ o jachiʼ xetaq wi bʼi rumal ri Jehová. Sibʼalaj nim ri wiʼjal rumal laʼ xukʼam bʼi jun tiempo ri ufamilia pa Egipto. Are kʼu, are chiʼ e kʼo pa Egipto, ri qʼatal tzij faraón, xraj xubʼan rixoqil che ri Sara. ¿La kojkunik kqachʼobʼ ri bʼis xunaʼ ri Abrahán kʼa chiʼ Jehová xubʼano che faraón xutzelej ri rixoqil? (Gén. 12:10-19).

9. ¿Jas kʼax xkʼulmataj chuxoʼl ri ufamilia ri Abrahán?

9 Ri ufamilia ri Abrahán xuriq kʼi kʼax. Ri loqʼalaj rixoqil, Sara, kkun taj kkʼojiʼ ral. Kʼi taq junabʼ xkichʼij wariʼ. Chiʼ xqʼax ri tiempo, ri Sara xuya ri rajikʼ Agar che rixoqil ri Abrahán. Rukʼ wariʼ Agar xuya jun kalkʼwal ri Sara y Abrahán. Are kʼu, chiʼ Agar xux yawabʼ ixoq chrij ri Ismael, itzel xril ri Sara. Sibʼalaj xnimar ri kʼax rumal laʼ Sara xresaj bʼi ri Agar (Gén. 16:1-6).

10. ¿Jas xkʼulmataj rukʼ Ismael xuqujeʼ Isaac che xukoj pa kʼax ri kubʼsal ukʼuʼx ri Abrahán chrij ri Jehová?

10 Chiʼ xqʼax ri tiempo, Sara xux yawabʼ ixoq xuya jun ralkʼwal ri rachajil, Isaac xkikoj che ubʼiʼ. Abrahán keraj ri e kebʼ ukʼojol, Ismael xuqujeʼ Isaac. Are kʼu, Ismael utz ta xubʼan che rilik ri Isaac, rumal laʼ ri Abrahán xresaj bʼi ri Ismael xuqujeʼ Agar (Gén. 21:9-14). Chiʼ qʼaxinaq chi ri junabʼ, Jehová xubʼij che ri Abrahán che kuya ri Isaac che tabʼal toqʼobʼ (Gén. 22:1, 2; Heb. 11:17-19). Pa we kebʼ mul riʼ, Abrahán xukubʼsaj ukʼuʼx chrij ri Jehová che kubʼan na ri xutzujuj chkij ri ralkʼwal.

11. ¿Jasche rukʼ paciencia ri Abrahán xreyej che Jehová xubʼan ri utzujum?

11 Pa ronojel ri tiempo riʼ, rukʼ paciencia Abrahán xreyej che Jehová xubʼan ri xutzujuj. Abrahán weneʼ kʼo más che 70 ujunabʼ are chiʼ xeʼel bʼi pa Ur (Gén. 11:31–12:4). Weneʼ cien junabʼ xkʼojiʼ pa jalajoj taq lugares re Canaán. Are chiʼ kʼo 175 ujunabʼ xkamik (Gén. 25:7). Are kʼu, xril taj are chiʼ Jehová xuya ri ulew chke ri rijaʼlil che xutzujuj che ri Abrahán. Xuqujeʼ xril ta ri tinamit che reyem, che are ri uQʼatbʼal tzij ri Dios. Are kʼu ri Biblia kubʼij che ri Abrahán xkam rukʼ kikotemal «are taq sibʼalaj nim winaq chik» (Gén. 25:8). Paneʼ xuriq kʼi kʼax, xkʼojiʼ jun koʼalaj ukojonik xuqujeʼ rukʼ paciencia xreyej che Jehová kubʼan ri xutzujuj. ¿Jasche xkunik xuchʼijo? Rumal che xchajix rumal ri Jehová xuqujeʼ xux rachiʼl (Gén. 15:1; Is. 41:8; Sant. 2:22, 23).

¿Jas kkibʼan ri upatanelabʼ ri Dios che resaxik uwach ri kikojonik y ri kikochʼonik ri Abrahán xuqujeʼ Sara? (Chawilaʼ ri párrafo 12). *

12. a) ¿Jas tajin kqeyeʼj ri oj upatanelabʼ ri Dios? b) ¿Jas kqil na?

12 Junam rukʼ ri Abrahán, oj xuqujeʼ qeyem ri tinamit che kʼo kowilaj utakʼalibʼal. Qastzij che, kqeyej taj che kyak chi jumul ri tinamit riʼ, rumal che ri uQʼatbʼal tzij ri Dios xumaj uchak pa 1914 pa ri kaj (Apoc. 12:7-10). Are kʼu qeyem che kumaj ri Qʼatbʼal tzij riʼ pa ronojel ri uwach Ulew. Rech kqeyej ri tiempo riʼ kojqʼax na pa kʼi taq kʼax junam rukʼ ri Abrahán y Sara. ¿La e kunaq ri e qachalal re ri e qaqʼij kibʼanom ke junam rukʼ ri Abrahán? Ri wuj La Atalaya kuya ubʼixik chrij ri kikʼaslemal ri e qachalal che kikʼutum kojonik xuqujeʼ paciencia junam rukʼ ri Abrahán y Sara. Chqilaʼ jujun chke ri e qachalal riʼ xuqujeʼ chqilaʼ ri kqetaʼmaj chkij.

CHQESAJ UWACH RI UKʼUTBʼAL RI ABRAHÁN

Bill Walden xukoj ri ukʼaslemal che upatanexik ri Jehová y xril ri utewchibʼal pa ri kikʼaslemal.

13. ¿Jas xawetaʼmaj chrij ri ukʼaslemal ri qachalal Walden?

13 Chqakojoʼ ri qakʼaslemal che upatanexik ri Dios. We kqaj che are nabʼe kqaya ri utinamit ri Dios, o ri uQʼatbʼal tzij, pa ri qakʼaslemal rajawaxik kqesaj uwach ri Abrahán y kqaxutuj jujun jastaq rech kojqaj chuwach ri Dios (Mat. 6:33; Mar. 10:28-30). Chqilaʼ ri ukʼutbʼal ri qachalal Bill Walden. * Pa 1942, are chiʼ xa jubʼiqʼ chi kraj kux ingeniero pa Estados Unidos, xumaj retaʼmaxik chrij ri Biblia kukʼ ri testigos rech Jehová. Jun chke ri rajtij xutzukuj jun uchak are chiʼ kel pa ri tijobʼal, are kʼu ri Bill xukʼam ta ri chak. Xubʼij che kraj taj kubʼan wajun chak riʼ rumal che kraj kupatanij más ri Dios. Naj ta tiempo qʼaxinaq, xchʼabʼex rumal ri ejército rech kbʼe kukʼ. Rukʼ utz taq tzij xubʼij che kbʼe taj, rumal laʼ xbʼix che, che kutoj 10.000 dólares xuqujeʼ xqʼat jobʼ junabʼ pa uwiʼ rech kkʼojiʼ pa cárcel. Are kʼu xa oxibʼ junabʼ xkʼojiʼ chilaʼ. Chiʼ xqʼax ri tiempo, xbʼe pa ri Escuela re Galaad tekʼuriʼ xux misionero pa África. Bill xkʼuliʼ rukʼ ri Eva xuqujeʼ xepatanin pa África, chilaʼ xkiriq jujun taq kʼax. Qʼaxinaq chi jujun junabʼ, xetzalij pa Estados Unidos che uchajixik ri unan ri Bill. Are chiʼ Bill kchoman chrij ri ukʼaslemal kubʼij: «Are chiʼ kinchoman chrij ri más che 70 junabʼ nupatanim ri Jehová, kinoqʼ rukʼ kikotemal. Amaqʼel kinmaltyoxin che, che uyaʼom chwe che are uxnaq ri más nim ubʼanik pa ri nukʼaslemal». ¿La katkunik at xuqujeʼ kakoj nabʼe ri Jehová pa ri akʼaslemal?

Eleni y Aristotelis Apostolidis xkinaʼ che Jehová xuya kichuqʼabʼ.

14, 15. ¿Jas xawetaʼmaj chrij ri kikʼaslemal ri e qachalal Apostolidis?

14 Kqachomaj taj che kqariq ta kʼax pa ri qakʼaslemal. Ri ukʼutbʼal ri Abrahán kukʼut chqawach che xuqujeʼ ri kkipatanij ri Jehová kkiriq kʼax (Sant. 1:2; 1 Ped. 5:9). Are laʼ ri xukʼulmaj jun qachalal ubʼiʼ Aristotelis Apostolidis. * Xubʼan uqasanjaʼ pa Grecia pa 1946 y pa 1952 xubʼij che Eleni che kraj kkʼuliʼ rukʼ, jun qachalal che junam umetas rukʼ. Are kʼu Eleni xyawajik y ri kunanelabʼ xkibʼij che, che xkʼiy jun tumor pa ri utzantzaqʼor. Xesax ri tumor che, are kʼu xkʼiy chi lo jumul are chiʼ kʼi ta tiempo e kʼulanik. Xesax chi jumul ri tumor, wariʼ xubʼano che kkun ta chi más kusilabʼaj ribʼ xuqujeʼ kkun ta chi más kchʼawik. Paneʼ sibʼalaj yawabʼ y ri qʼatbʼal tzij uqʼatem uqʼijilaxik ri Dios chke ri Testigos pa ri tiempo riʼ, Eleni xuya ta kan utzijoxik ri utzij ri Dios rukʼ kikotemal.

15 Aristotelis xuchajij ri rixoqil pa treinta junabʼ. Pa ronojel ri tiempo riʼ, xux kʼamal bʼe re ri congregación, xtobʼan kukʼ ri comités re nim riqbʼal ibʼ y xtobʼan che uyakik jun Ja re Nim riqbʼal ibʼ. Pa 1987, Eleni xukʼulmaj jun accidente are chiʼ tajin kutzijoj ri utzij ri Dios. Oxibʼ junabʼ xsilabʼ ta chik, tekʼuriʼ xkamik. Aristotelis kuya ubʼixik rukʼ kebʼ oxibʼ tzij ronojel ri xukʼulmaj kubʼij: «Pa ronojel ri junabʼ che xinriq kʼax xubʼano che xinkʼut kowil kʼuxaj xuqujeʼ kochʼonem. Rukʼ ronojel wariʼ, Jehová amaqʼel xuya nuchuqʼabʼ rech xinchʼij ri kʼax» (Sal. 94:18, 19). Ri Jehová qastzij keʼuloqʼoqʼej ri kkikoj kichuqʼabʼ che upatanexik paneʼ e kʼo pa kʼax.

Audrey Hyde xkʼojiʼ jun utz uchomanik rumal che xchoman chrij ri petinaq.

16. ¿Jas utz pixabʼ xuya ri qachalal Knorr che ri rixoqil?

16 Chojchoman chrij ri petinaq. Rumal che ri Abrahán xchoman chrij ri e tewchibʼal kyaʼ che pa ri petinaq rumal ri Jehová, xkunik xuchʼij ri kʼax. Ri qachalal Audrey Hyde xukoj uchuqʼabʼ rech amaqʼel xkikotik, paneʼ ri nabʼe rachajil, Nathan Knorr, xkam rumal ri cáncer, y ri ukabʼ rachajil, Glenn Hyde, xuriq jun yabʼil ubʼiʼ Alzheimer. * Areʼ kubʼij che sibʼalaj xtobʼan ri xubʼij kan ri qachalal Knorr jujun semanas are chiʼ majaʼ kkamik. Xubʼij che: «Are chiʼ oj kaminaq chik, ri qeyebʼal qastzij kkʼulmatajik, kqariq ta chi kʼaxkʼolil». Tekʼuriʼ, xuya wajun pixabʼ riʼ che: «Chatchoman chrij ri petinaq, rumal che chilaʼ kʼo wi ri tewchibʼal». Tekʼuriʼ xubʼij: «Chatchakunoq, chakojoʼ ri akʼaslemal che kitoʼik ri e nikʼaj chik, wariʼ kuya kikotemal chawe». Sibʼalaj utz ri pixabʼ che kqakoj ri qakʼaslemal che kitoʼik ri e nikʼaj chik xuqujeʼ kojkikot rumal ri qeyebʼal (Rom. 12:12).

17. a) ¿Jasche kʼo kʼi rumal che are kojchoman chrij ri petinaq? b) ¿Jas tobʼanik kuya Miqueas 7:7 chqe rech kqariq ri kikotemal kuya ri tewchibʼal pa ri petinaq?

17 Kimik, más rajawaxik che are kojchoman chrij ri petinaq. Ri tajin kkʼulmataj cho ri uwach Ulew qas kukʼutu che oj kʼo chi pa ri kʼisbʼal taq qʼij. Xa jubʼiqʼ chi kraj, kqeyej ta chi ri tinamit che kʼo ko utakʼalibʼal che kumaj uqʼatik tzij pa uwiʼ ronojel ri uwach Ulew. Jun chke ri tewchibʼal che kqariq na are che kqil na kiwach ri e qachalal che e kaminaq. Tekʼuriʼ ri Jehová kutewchij na ri Abrahán rumal ri ukojonik xuqujeʼ ri upaciencia are chiʼ kukʼastajisaj na areʼ xuqujeʼ ri ufamilia cho ri uwach Ulew. ¿La katkʼojiʼ che kikʼulaxik? Katkʼojiʼ riʼ we kabʼan awe ri xubʼan ri Abrahán, che are nabʼe xukoj ri uQʼatbʼal tzij ri Dios pa ri ukʼaslemal, xsach ta uwach ri ukojonik paneʼ xuriq kʼax xuqujeʼ xreyej rukʼ kochʼonik che ri Jehová kuya ri utzujum che (chasikʼij uwach Miqueas 7:7).

BʼIXONEM 74 Chabʼixoj ri bʼix re ri Ajawbʼal

^ párr. 5 Reyexik ri utzujum ri Dios weneʼ kubʼan kebʼ qakʼuʼx xuqujeʼ kuriq kʼax ri qakojonik. ¿Jas kojutoʼ wi ri ukʼutbʼal ri Abrahán rech rukʼ paciencia kqeyeʼj ri utzujum ri Jehová? ¿Jas utz taq kʼutbʼal kiyaʼom jujun chke ri sukʼ taq upatanelabʼ ri Jehová re ri e qaqʼij?

^ párr. 13 Ri xukʼulmaj pa ri ukʼaslemal ri qachalal Walden kyaʼ ubʼixik pa ri wuj La Atalaya 1 re diciembre 2013, uxaq 8 kopan 10.

^ párr. 14 Ri xukʼulmaj pa ri ukʼaslemal ri qachalal Apostolidis kyaʼ ubʼixik pa ri wuj La Atalaya 1 re febrero 2002, uxaq 24 kopan 28.

^ párr. 16 Ri xukʼulmaj pa ri ukʼaslemal ri qachalal Hyde kyaʼ ubʼixik pa ri wuj La Atalaya 1 re julio 2004, uxaq 23 kopan 29.

^ párr. 56 RI KUKʼUT RI WACHBʼAL: Jun kʼulaj che nim chi kijunabʼ rukʼ sukʼilal kkipatanij ri Jehová paneʼ e kʼo pa kʼax. Kkikowirisaj ri kikojonik are chiʼ kechoman chrij ri utzujum ri Jehová pa ri petinaq.