Skip to content

Skip to table of contents

LISAUN ESTUDU 31

Ita hein ba “sidade neʼebé iha hun metin” ka lae?

Ita hein ba “sidade neʼebé iha hun metin” ka lae?

“Nia hein hela sidade neʼebé iha hun metin, neʼebé Maromak mak halo ninia planu no harii sidade neʼe.”​—EBR 11:10.

KNANANUK 22 Halo Ita-nia Ukun toʼo mai rai!

IHA LISAUN NEʼE *

1. Irmaun-irmán barak halo sakrifísiu saida deʼit no tanbasá?

OHIN LORON, Maromak nia atan rihun ba rihun halo sakrifísiu oioin. Irmaun-irmán barak hili atu klosan nafatin. Feen-laʼen barak deside atu la iha oan. No família barak halaʼo moris neʼebé simples. Sira hotu halo desizaun sira-neʼe tanba razaun importante ida, sira hakarak serbí Jeová liután tuir sira-nia kbiit. Sira kontente no fiar katak Jeová sei tau matan ba sira-nia presiza. Sira sei arrepende sira-nia desizaun ka lae? Lae. Tanbasá? Razaun ida mak Jeová haraik bensaun ba Abraão neʼebé sai “aman ba ema hotu neʼebé iha fiar”.​—Rom 4:11.

2. (a) Tuir Ebreu 11:8-10, 16, tanbasá mak Abraão prontu atu husik sidade Ur? (b) Iha lisaun neʼe, ita sei koʼalia kona-ba saida?

2 Abraão prontu atu husik ninia moris diʼak iha sidade Ur. Tanbasá? Tanba nia hein ba “sidade neʼebé iha hun metin”. (Lee Ebreu 11:8-10, 16.) Saida mak “sidade” neʼe? Durante Abraão hein ba sidade neʼe, susar saida deʼit mak nia hasoru? Oinsá ita bele banati-tuir Abraão no sira neʼebé halo tuir Abraão nia ezemplu ohin loron?

SAIDA MAK “SIDADE NEʼEBÉ IHA HUN METIN”?

3. Saida mak sidade neʼebé Abraão hein?

3 Sidade neʼebé Abraão hein mak Maromak nia Ukun. Jesus Kristu sei sai Liurai iha Ukun neʼe hamutuk ema Kristaun naʼin-144.000. Paulo bolu Ukun neʼe nuʼudar “Maromak moris nia sidade, neʼe katak Jeruzalein lalehan nian”. (Ebr 12:22; Apok 5:8-10; 14:1) Jesus hanorin ninia dixípulu sira atu halo orasaun kona-ba Ukun neʼe. Sira presiza husu Ukun neʼe toʼo mai rai hodi nuneʼe Maromak nia hakarak sai loos iha rai hanesan iha lalehan.​—Mt 6:10.

4. Tuir Génesis 17:1, 2, 6, informasaun saida deʼit mak Abraão hatene kona-ba Maromak nia Ukun?

4 Abraão hatene informasaun hotu kona-ba Maromak nia Ukun ka lae? Lae. Durante tempu kleur, ida-neʼe mak “segredu santu”. (Éf 1:8-10; Kol 1:26, 27) Maibé Abraão hatene katak ninia bei-oan balu sei sai nuʼudar liurai tanba Jeová mak promete ida-neʼe ba nia. (Lee Génesis 17:1, 2, 6.) Tanba Abraão iha fiar metin ba Maromak nia promesa sira, neʼe hanesan nia bele haree Mesias neʼebé Maromak hili ona neʼebé sei sai nuʼudar Liurai iha Maromak nia Ukun. Tan neʼe, Jesus bele hatete ba ema Judeu iha ninia tempu: “Imi-nia aman Abraão haksolok tebes ho esperansa atu haree haʼu-nia loron, no nia haree ida-neʼe no haksolok.” (João 8:56) Klaru katak Abraão hatene katak ninia bei-oan sira sei sai parte ba Ukun neʼebé Jeová mak harii. No nia prontu atu hein Jeová kumpre ninia promesa.

Oinsá Abraão hatudu katak nia fiar ba Jeová nia promesa sira? (Haree parágrafu 5)

5. Oinsá Abraão hatudu katak nia hein ba sidade neʼebé Maromak sei harii?

5 Oinsá Abraão hatudu katak nia hein ba sidade ka Ukun neʼebé Maromak sei harii? Primeiru, Abraão la sai sidadaun ba ema nia ukun. Nia laʼo husi fatin ida ba fatin seluk, la hela metin iha fatin ruma no la apoia liurai ruma. Abraão mós la koko atu harii ninia ukun rasik. Duké halo nuneʼe, nia kontinua halo tuir Jeová no hein ba Jeová atu kumpre ninia promesa. Hodi halo nuneʼe, Abraão hatudu katak nia fiar metin ba Jeová. Mai ita hanoin kona-ba susar balu neʼebé nia hasoru no saida mak ita bele aprende husi ninia ezemplu.

SUSAR NEʼEBÉ ABRAÃO HASORU

6. Sidade Ur mak hanesan saida?

6 Sidade Ur neʼebé Abraão husik hela mak sidade neʼebé seguru, ema iha moris diʼak no iha edukasaun diʼak. Sidade neʼe seguru tanba iha moru aas no bee-dalan kleʼan iha sorin tolu. Ema iha sidade neʼe mak matenek atu hakerek no halo matemátika. Karik ema barak iha sidade neʼe halo negósiu tanba arkeólogu sira deskobre dokumentu negósiu nian. Povu nia uma sira halo ho bloku, reboka no pinta mutin. Uma balu iha pátiu iha laran no kuartu 13 ka 14 mak haleʼu ida-neʼe.

7. Tanbasá mak Abraão tenke fiar katak Jeová sei proteje nia no mós ninia família?

7 Abraão tenke fiar katak Jeová sei proteje nia no mós ninia família. Tanbasá? Tanba Abraão no Sara husik hela sira-nia uma neʼebé seguru no diʼak iha sidade Ur no hela fali iha tenda iha rai-luan iha rai-Kanaan. Abraão no ninia família la hela tan iha sidade seguru ho moru aas no bee-dalan kleʼan. Sira hela fali iha fatin neʼebé fasil ba inimigu atu ataka.

8. Loron ida, Abraão hasoru susar saida?

8 Maski Abraão halo tuir Maromak nia hakarak, maibé loron ida nia sente susar atu buka hahán ba ninia família tanba iha rai-Kanaan mosu rai-hamlaha boot. Tan neʼe Abraão deside atu muda hamutuk ninia família ba rai-Ejitu ba tempu uitoan. Maibé bainhira Abraão hela iha rai-Ejitu, Faraó hadau ninia feen. Ita bele fiar Abraão sente laran-taridu tebes toʼo Jeová fó-kastigu ba Faraó no Faraó entrega fali Sara ba Abraão.​—Gén 12:10-19.

9. Abraão tenke tahan hasoru susar saida deʼit iha moris família nian?

9 Problema oioin mós mosu iha Abraão nia moris família nian. Abraão nia feen Sara neʼebé nia hadomi tebes labele iha oan. Ba tinan barak, sira triste tebes ho situasaun neʼe. Ikusmai, Sara fó ninia atan-feto naran Agar ba Abraão nuʼudar feen, atu nuneʼe Abraão no Sara bele iha oan liuhusi Agar. Maibé bainhira Agar sai isin-rua ba oan ida naran Ismael, nia komesa odi Sara. Situasaun sai aat liu toʼo Sara duni sai Agar husi uma.​—Gén 16:1-6.

10. Situasaun saida mak koko Abraão nia fiar ba Jeová?

10 Ikusmai Sara sai isin-rua no tuur-ahi oan-mane ida naran Isaac. Abraão hadomi Ismael no mós Isaac. Maibé tanba Ismael trata aat Isaac, Abraão presiza duni sai Ismael no Agar. (Gén 21:9-14) Liutiha tinan barak, Jeová husu Abraão atu hasaʼe Isaac nuʼudar sakrifísiu. (Gén 22:1, 2; Ebr 11:17-19) Iha situasaun rua neʼe, Abraão tenke fiar katak Jeová sei kumpre ninia promesa ba Abraão.

11. Tanbasá Abraão presiza hein ba Jeová ho pasiénsia?

11 Durante tempu neʼe Abraão tenke aprende atu hein ba Jeová ho pasiénsia. Karik nia tinan 70 liu bainhira nia no ninia família husik hela sidade Ur. (Gén 11:31–12:4) Durante maizumenus tinan 100, nia hela iha tenda no laʼo-rai iha fatin oioin iha rai-Kanaan. Abraão mate bainhira nia tinan 175. (Gén 25:7) Nia la haree Jeová kumpre ninia promesa atu fó rai ba ninia bei-oan sira. No nia mós la haree oinsá Maromak harii sidade neʼe ka Maromak nia Ukun. Maski nuneʼe, Bíblia hatete katak “Abraão moris kontente toʼo katuas loos” no ikusmai mate. (Gén 25:8) Maski hasoru susar oioin, maibé Abraão nafatin fiar metin no kontente atu hein ba Jeová. Tanbasá nia bele tahan susar sira? Tanba durante ninia moris tomak, Jeová proteje nia no haree nia nuʼudar belun.​—Gén 15:1; Isa 41:8; Tgo 2:22, 23.

Oinsá Maromak nia atan sira hatudu fiar no pasiénsia hanesan Abraão no Sara? (Haree parágrafu 12) *

12. Ita hein ba saida no ita sei hanoin kona-ba saida?

12 Hanesan Abraão, ita hein hela ba sidade neʼebé iha hun metin. Maibé ita la hein atu Jeová harii sidade neʼe tanba Maromak nia Ukun harii ona iha tinan 1914 no kontrola buat hotu iha lalehan. (Apok 12:7-10) Maibé ita hein ba Ukun neʼe atu kontrola mós buat hotu iha rai. Nuʼudar ita hein ba tempu neʼe, ita presiza tahan hasoru situasaun oioin hanesan Abraão no Sara. Ohin loron, Jeová nia atan sira banati-tuir Abraão nia ezemplu. Esperiénsia sira iha Livru Haklaken hatudu katak ema barak hatudu fiar no pasiénsia hanesan Abraão no Sara. Mai ita hanoin kona-ba esperiénsia balu no haree saida mak ita bele aprende.

BANATI-TUIR ABRAÃO NIA EZEMPLU

Bill Walden prontu atu halo sakrifísiu oioin no simu bensaun husi Jeová

13. Ita aprende saida husi irmaun Bill nia esperiénsia?

13 Sai prontu atu halo sakrifísiu. Se ita tau uluk Maromak nia Ukun iha ita-nia moris, ita tenke banati-tuir Abraão neʼebé prontu atu halo sakrifísiu oioin hodi halo kontente Maromak. (Mt 6:33; Mc 10:28-30) Hanoin toʼok kona-ba irmaun Bill Walden * nia ezemplu. Iha tinan 1942, Bill komesa estuda ho Testemuña ba Jeová no iha tempu neʼebá nia besik atu remata ninia eskola enjeñeiru iha universidade. Bill nia profesór arranja serbisu ba nia bainhira nia remata ninia estudu iha universidade. Maibé nia lakohi simu. Nia esplika katak nia deside ona atu serbí Maromak liután duké buka serbisu diʼak. Liutiha tempu balu, governu haruka Bill atu tama militár. Ho respeitu Bill lakohi simu, rezultadu mak nia presiza selu multa hamutuk dolar 10.000 no presiza tama komarka durante tinan lima. Maibé liutiha tinan tolu, nia sai husi komarka. Tuirmai nia simu konvite atu tuir Eskola Gilead no simu knaar nuʼudar misionáriu iha Áfrika. Depois neʼe, Bill kaben ho Eva no sira naʼin-rua serbí hamutuk iha Áfrika. Iha neʼebá, sira presiza halo sakrifísiu oioin. Ikusmai, sira presiza fila fali ba Estadus Unidus atu tau matan ba Bill nia amá. Kona-ba ninia moris, Bill hatete: “Haʼu-nia matan-been nakonu bainhira haʼu hanoin kona-ba priviléjiu oioin neʼebé haʼu hetan atu serbí Jeová durante tinan 70. Haʼu sempre fó agradese ba Jeová tanba nia ajuda haʼu atu serbí nia durante haʼu-nia moris tomak.” Ita rasik bele serbí Jeová tempu-tomak ka lae?

Eleni no Aristotelis Apostolidis sente katak Jeová hametin sira

14-15. Ita aprende saida husi irmaun Aristotelis no irmán Eleni nia esperiénsia?

14 Keta hanoin katak Ita sei la hasoru problema. Husi Abraão nia ezemplu ita aprende katak maski ita serbí Jeová ho laran tomak, ita nafatin hasoru problema. (Tgo 1:2; 1 Ped 5:9) Hanoin toʼok irmaun Aristotelis Apostolidis nia esperiénsia. * Nia hetan batizmu iha rai-Grésia iha tinan 1946. Iha tinan 1952, nia troka prenda ho irmán ida naran Eleni neʼebé iha planu espirituál hanesan ho nia. Maibé Eleni hetan moras tumór iha ninia kakutak. Doutór sira halo operasaun no hasai tiha tumór neʼe no tuirmai sira kaben. Maibé tinan balu liutiha, tumór neʼe mosu fali. Doutór sira halo fali operasaun, maibé rezultadu mak Eleni nia isin sorin matek no nia labele koʼalia ho moos. Irmán Eleni nafatin haklaken ho laran-manas maski moras no maski governu kontra iha tempu neʼebá.

15 Durante tinan 30, Aristotelis tau matan ba ninia feen. Durante tempu neʼe, nia serbí nuʼudar katuas ba kongregasaun, serbí nuʼudar membru ba komisaun reuniaun boot nian no ajuda atu harii fatin ba reuniaun boot. Iha tinan 1987, Eleni hetan asidente bainhira nia haklaken hela. Nia iha koma durante tinan tolu no tuirmai nia mate. Aristotelis hatete: “Durante tinan barak, haʼu hasoru problema oioin no problema balu mosu derrepente. Tan neʼe haʼu presiza deside metin atu tahan no la husik buat ida halo haʼu laran-kraik. Jeová sempre fó haʼu kbiit neʼebé haʼu presiza atu tahan problema sira-neʼe.” (Sal 94:18, 19) Jeová hadomi tebes ema hotu neʼebé hakaʼas an atu serbí nia maski hasoru susar.

Audrey Hyde kontinua iha hanoin pozitivu tanba tau fokus ba futuru

16. Konsellu diʼak saida mak irmaun Nathan fó ba ninia feen?

16 Tau fokus ba futuru. Abraão tau fokus ba bensaun neʼebé Maromak sei fó ba nia iha futuru, neʼe ajuda nia atu tahan susar neʼebé nia hasoru. Irmán Audrey Hyde nia laʼen primeiru naran Nathan Knorr mate tanba kankru no ninia laʼen segundu naran Glenn Hyde hetan moras Alzheimer. * Maski nuneʼe, irmán Audrey kontinua hanoin kona-ba ninia esperansa ba futuru. Irmán Audrey hatete katak irmaun Nathan nia liafuan neʼebé nia hatete semana balu antes nia mate, ajuda tebes nia. Irmán Audrey hatete: “Nathan fó-hanoin haʼu hodi hatete: ‘Kuandu ita mate, ita-nia esperansa metin ona no ita sei nunka hasoru tan susar.’ Tuirmai nia anima haʼu: ‘Tau fokus ba futuru tanba Jeová sei haraik bensaun ba ó.’ Nia hatutan tan: ‘Sai badinas nafatin bá no hakaʼas an atu ajuda ema seluk, neʼe sei ajuda ó atu hetan ksolok.’” Loos duni, sai badinas atu ajuda ema seluk no ‘haksolok tanba esperansa’ mak konsellu neʼebé diʼak tebes.​—Rom 12:12.

17. (a) Tanbasá importante atu tau fokus ba ita-nia futuru? (b) Oinsá mak halo tuir Miqueias 7:7 bele ajuda ita atu simu bensaun iha futuru?

17 Ohin loron, ita iha razaun barak atu fokus ba futuru. Akontesimentu sira iha mundu hatudu katak ita moris iha loron ikus nia rohan. Lakleur tan, Maromak nia Ukun neʼebé ita hein hela mak sei kontrola mundu tomak. Bensaun ida neʼebé sei halo ita kontente mak ema neʼebé ita hadomi neʼebé mate ona sei moris fali. Iha tempu neʼebá, Jeová sei haraik bensaun ba Abraão tanba ninia fiar no pasiénsia hodi halo nia no ninia família moris-hiʼas iha rai. Ita hakarak hasoru sira ka lae? Ita bele hasoru sira se Ita prontu atu halo sakrifísiu ba Maromak nia Ukun, kontinua iha fiar maski hasoru problema oioin, no aprende oinsá atu hein ho pasiénsia ba Jeová, hanesan ho Abraão.​—Lee Miqueias 7:7.

KNANANUK 74 Mai kanta knananuk Ukun nian!

^ par. 5 Bainhira ita hein ba Maromak nia promesa atu sai loos, dala ruma ita lakon pasiénsia ka lakon fiar. Oinsá Abraão nia ezemplu bele hametin no ajuda ita atu hein ho pasiénsia ba Jeová nia promesa sira? Ohin loron, Jeová nia atan sira hatudu ezemplu diʼak saida?

^ par. 13 Irmaun Bill Walden nia esperiénsia fó sai iha Menara Pengawal 1 Dezembru 2013, pájina 8-10.

^ par. 14 Irmaun Aristotelis Apostolidis nia esperiénsia fó sai iha Menara Pengawal 1 Fevereiru 2002, pájina 24-28.

^ par. 16 Irmán Audrey Hyde ninia esperiénsia fó sai iha livru Menara Pengawal 1 Jullu 2004, pájina 23-29.

^ par. 56 ESPLIKASAUN BA DEZEÑU: Feen-laʼen neʼebé idade ona kontinua serbí Jeová ho laran-metin maski hasoru susar oioin. Sira kontinua iha fiar neʼebé metin hodi tau fokus ba Jeová nia promesa sira kona-ba futuru.