Skip to content

Skip to table of contents

KUPU AKO 31

‘Okú Ke Fakatatali “ki he Kolo ‘Okú Ne Ma‘u ‘a e Ngaahi Fakava‘e Mo‘oní”?

‘Okú Ke Fakatatali “ki he Kolo ‘Okú Ne Ma‘u ‘a e Ngaahi Fakava‘e Mo‘oní”?

“Na‘á ne fakatatali ki he kolo ‘okú ne ma‘u ‘a e ngaahi fakava‘e mo‘oní, ‘a ia ko hono tokotaha palaní mo e tokotaha langá ko e ‘Otuá.”​—HEP. 11:10.

HIVA 136 ‘Oku Pule ‘a e Pule‘angá​—Ke Hoko Mai Ia!

‘I HE KUPÚ NI *

1. Ko e hā ‘a e ngaahi feilaulau kuo fai ‘e he tokolahi, pea ko e hā kuo nau fai ai iá?

KO E laui miliona ‘o e kakai ‘a e ‘Otuá he ‘ahó ni kuo nau fai ‘a e ngaahi feilaulau. Kuo fili ‘a e fanga tokoua mo e fanga tuofāfine tokolahi ke nofo ta‘emali. Kuo fili ‘a e ngaahi hoa mali ke ‘oua te nau ma‘u fānau. Ko e ngaahi fāmili ‘e ni‘ihi ‘oku nau tauhi ke faingofua ‘enau mo‘uí. Kuo nau fai kotoa ‘a e ngaahi fili ko ení koe‘uhi ko ha ‘uhinga mahu‘inga ‘e taha​—‘oku nau loto ke tauhi kia Sihova ‘i he kakato taha ‘e ala lavá. ‘Oku nau fiemālie mo falala ‘e tokonaki ‘e Sihova ‘a e me‘a kotoa ‘oku nau fiema‘u mo‘oní. ‘E siva ‘enau ‘amanakí? ‘Ikai! Ko e hā ‘oku lava ai ke tau fakapapau‘i ‘a e mo‘oni‘i me‘a ko iá? Ko e ‘uhinga ‘e taha he na‘e tāpuaki‘i ‘e Sihova ‘a ‘Ēpalahame, “ko e tamai ‘a e fa‘ahinga kotoa ‘oku tui.”​—Loma 4:11.

2. (a) Fakatatau ki he Hepelū 11:8-10, 16, ko e hā na‘e loto-lelei ai ‘a ‘Ēpalahame ke mavahe mei ‘Uá? (e) Ko e hā te tau lāulea ki ai ‘i he kupu ko ení?

2 Na‘e loto-lelei ‘a ‘Ēpalahame ke li‘aki ‘a e founga mo‘ui fiemālie na‘á ne ma‘u ‘i he kolo ko ‘Uá. Ko e hā hono ‘uhingá? Koe‘uhi na‘á ne fakatatali “ki he kolo ‘okú ne ma‘u ‘a e ngaahi fakava‘e mo‘oní.” (Lau ‘a e Hepelū 11:8-10, 16.) Ko e hā ‘a e “kolo” ko iá? Ko e hā ‘a e ngaahi pole na‘e fehangahangai mo ‘Ēpalahame ‘i he‘ene tatali ke langa ‘a e kolo ko iá? Pea ‘e lava fēfē ke tau hangē ko ‘Ēpalahame mo e fa‘ahinga ‘i he ‘ahó ni kuo nau muimui ‘i he‘ene fa‘ifa‘itaki‘angá?

KO E HĀ ‘A E “KOLO ‘OKÚ NE MA‘U ‘A E NGAAHI FAKAVA‘E MO‘ONÍ”?

3. Ko e hā ‘a e kolo na‘e fakatatali ki ai ‘a ‘Ēpalahamé?

3 Ko e kolo na‘e fakatatali ki ai ‘a ‘Ēpalahamé ko e Pule‘anga ‘o e ‘Otuá. Ko e Pule‘anga ko iá ‘oku fa‘u‘aki ‘a Sīsū Kalaisi mo e kau Kalisitiane pani ‘e toko 144,000. ‘Oku lave ‘a Paula ki he Pule‘anga ko iá ko ha “kolo ‘o e ‘Otua mo‘uí, ‘a Selusalema fakalangi.” (Hep. 12:22; Fkh. 5:8-10; 14:1) Na‘e ako‘i ‘e Sīsū ‘ene kau ākongá ke nau lotu fekau‘aki mo e Pule‘anga tatau, ‘o kole ke hoko mai ia koe‘uhi ke fai ‘a e finangalo ‘o e ‘Otuá ‘i māmani ‘o hangē ko ia ‘i hēvaní.​—Māt. 6:10.

4. Fakatatau ki he Sēnesi 17:1, 2, 6, ko e hā na‘e ‘ilo‘i ‘e ‘Ēpalahame fekau‘aki mo e kolo pe Pule‘anga na‘e tala‘ofa ‘e he ‘Otuá?

4 Na‘e ‘ilo‘i ‘e ‘Ēpalahame ‘a e fakaikiiki ki he anga hono fokotu‘utu‘u ‘o e Pule‘anga ‘o e ‘Otuá? ‘Ikai. ‘I he laui senituli, na‘e hoko ‘a e ngaahi fakaikiiki ko iá ko ha “fakalilolilo toputapu.” (‘Ef. 1:8-10; Kol. 1:26, 27) Ka na‘e ‘ilo‘i ‘e ‘Ēpalahame ‘e ‘i ai ‘a e ni‘ihi ‘i hono hakó te nau hoko ko e ngaahi tu‘i. Na‘e tala ange hangatonu ‘e Sihova ‘a e tala‘ofa ko iá kiate ia. (Lau ‘a e Sēnesi 17:1, 2, 6.) Na‘e tui mālohi ‘a ‘Ēpalahame ki he ngaahi tala‘ofa ‘a e ‘Otuá ‘o hangē ia na‘e lava ke ne sio ki he Tokotaha Paní pe Mīsaiá, ‘a ia te ne hoko ko e Tu‘i ‘o e Pule‘anga ‘o e ‘Otuá. Ko e ‘uhinga ia na‘e tala ange ai ‘e Sīsū ki he kau Siu ‘i hono taimí: “Ko ‘Ēpalahame ko ho‘omou tamaí na‘á ne fiefia lahi ‘i he ‘amanaki ke mamata ki hoku ‘ahó, pea na‘á ne mamata ai peá ne fiefia.” (Sione 8:56) ‘Oku hā mahino na‘e ‘ilo‘i ‘e ‘Ēpalahame ko hono hakó ‘e fa‘u‘aki ha Pule‘anga ‘a ia ‘e poupou‘i ‘e Sihova, pea na‘á ne loto-lelei ke tatali ke fakahoko ‘e Sihova ‘a e tala‘ofa ko iá.

Na‘e anga-fēfē hono fakahāhā ‘e ‘Ēpalahame ‘ene tui ki he ngaahi tala‘ofa ‘a Sihová? (Sio ki he palakalafi 5)

5. ‘Oku anga-fēfē ‘etau ‘ilo‘i na‘e tatali ‘a ‘Ēpalahame ki he kolo na‘e palani ‘e he ‘Otuá?

5 Na‘e anga-fēfē hono fakahāhā ‘e ‘Ēpalahame na‘á ne tatali ki he kolo pe Pule‘anga, na‘e palani ‘e he ‘Otuá? ‘Uluakí, na‘e ‘ikai ke kau ‘a ‘Ēpalahame ki ha pule‘anga fakamāmani. Na‘á ne hoko ko ha tokotaha hikihiki holo, ‘o fili ke ‘oua ‘e nofo ma‘u ‘i ha feitu‘u mo poupou ki ha tu‘i fakaetangata. ‘Ikai ko ia pē, na‘e ‘ikai ke feinga ‘a ‘Ēpalahame ke fokotu‘u hano pule‘anga. ‘I hono kehé, na‘á ne hanganaki talangofua kia Sihova pea tatali ke Ne fakahoko ‘Ene tala‘ofá. ‘I hono fai iá, na‘e fakahaa‘i ai ‘e ‘Ēpalahame ‘a e tui ta‘ehanotatau kia Sihova. Tau sivisivi‘i angé ‘a e ngaahi pole ‘e ni‘ihi na‘á ne fehangahangai mo iá pea vakai ki he me‘a ‘e lava ke tau ako mei he‘ene fa‘ifa‘itaki‘angá.

KO E HĀ ‘A E NGAAHI POLE NA‘E FEHANGAHANGAI MO ‘ĒPALAHAMÉ?

6. Ko e kolo fēfē ‘a ‘Ua?

6 Ko e kolo na‘e mavahe mei ai ‘a ‘Ēpalahamé na‘e malu, fiemālie mo tu‘umālie. Na‘e malu‘i ia ‘e ha ngaahi kolotau mo ha tafenga vai takatakai ‘i he tafa‘aki ‘e tolu. Ko e kakai ‘i ‘Uá na‘a nau poto ‘aupito ‘i he tohí mo e fiká. Pea ‘oku ngalingali na‘e hoko ‘a e koló ko e senitā ki he ngaahi me‘a fakapisinisí; kuo ma‘u ‘a e ngaahi tohi fakapisinisi lahi ‘i he feitu‘u ko iá. Ko e ngaahi fale tāutahá na‘e langa ‘aki ‘a e piliki; ko e holisí na‘e palasitaa‘i pea vali hinehina. Ko e ni‘ihi ‘o e ngaahi fale ko ení na‘e loki 13 pe 14 ‘o takatakai ki ha loto‘ā na‘e faliki maka.

7. Ko e hā na‘e pau ai ke falala ‘a ‘Ēpalahame ‘e malu‘i ia mo hono fāmilí ‘e Sihova?

7 Na‘e pau ke falala ‘a ‘Ēpalahame ‘e malu‘i ia mo hono fāmilí ‘e Sihova. Ko e hā hono ‘uhingá? Manatu‘i na‘e li‘aki ‘e ‘Ēpalahame mo Sela hona ‘api malu mo fiemālie ‘i he kolo ko ‘Uá kae nofo ‘i he ngaahi tēniti ‘i he ngaahi feitu‘u ‘uta ‘i Kēnani. Na‘e ‘ikai ke toe malu‘i ia mo hono fāmilí ‘e he ngaahi fu‘u ‘ā matolu mo e ngaahi tafenga vai lolotó. ‘I hono kehé, na‘a nau tu‘u laveangofua ki hono ‘ohofi kinautolu ‘e he ngaahi filí.

8. ‘I he taimi ‘e taha, ko e hā na‘e pau ke fekuki ‘a ‘Ēpalahame mo iá?

8 Na‘e fai ‘e ‘Ēpalahame ‘a e finangalo ‘o e ‘Otuá, ka ‘i he taimi ‘e taha na‘á ne fāinga ke fafanga hono fāmilí. Na‘e pau ke ne fekuki mo ha fu‘u honge lahi na‘e tō ‘i he fonua na‘e fekau ‘e Sihova ke ne ‘alu ki aí. Na‘e fakautuutu ‘a e hongé pea fili ‘a ‘Ēpalahame ke ne hiki fakataimi mo hono fāmilí ki ‘Isipite. Kae kehe, ‘i he‘ene ‘i ‘Isipité, ko Felo, ‘a e pule ‘o e fonuá, na‘á ne ‘ave hono uaifí. Sioloto atu ki he loto-mo‘ua ‘a ‘Ēpalahamé ‘o a‘u ki he toki ‘ai ‘e Sihova ‘a Felo ke ne fakafoki ‘a Sela kia ‘Ēpalahame.​—Sēn. 12:10-19.

9. Ko e hā ‘a e ngaahi faingata‘a fakafāmili na‘e pau ke fekuki ‘a ‘Ēpalahame mo iá?

9 Na‘e faingata‘a ‘a e mo‘ui fakafāmili ‘a ‘Ēpalahamé. Ko hono uaifi ‘ofa‘anga ko Selá, na‘e ‘ikai ke ne fanau. ‘I he laui hongofulu‘i ta‘u na‘e pau ke na fekuki mo e me‘a mātu‘aki fakalotomamahi ko iá. Faai atu pē, na‘e ‘oange ‘e Sela ‘ene kaunangá, ‘a Heka‘ā, kia ‘Ēpalahame koe‘uhi ke ne fanau‘i ha fānau ma‘a ‘Ēpalahame mo Sela. Ka ‘i he taimi na‘e feitama ai ‘a Heka‘ā ‘ia ‘Isime‘elí, na‘e kamata ke ne ta‘etoka‘i ‘a Sela. Na‘e ‘alu ke toe faingata‘a ange ‘a e tu‘ungá ‘o tuli ai ‘e Sela ‘a Heka‘ā mei hono ‘apí.​—Sēn. 16:1-6.

10. Ko e hā ‘a e me‘a na‘e hoko kia ‘Isime‘eli mo ‘Aisake na‘e ‘ahi‘ahi‘i ai ‘a e falala ‘a ‘Ēpalahame kia Sihová?

10 Na‘e faai atu pē ‘o feitama ‘a Sela peá ne fanau‘i ha tama kia ‘Ēpalahame ‘a ia na‘á ne fakahingoa ko ‘Aisake. Na‘e ‘ofa ‘a ‘Ēpalahame ‘i hono ongo fohá, ‘a ‘Isime‘eli mo ‘Aisake. Ka koe‘uhi ko e fakafeangai kovi ‘a ‘Isime‘eli kia ‘Aisaké, na‘e fiema‘u kia ‘Ēpalahame ke ne fekau‘i ‘a ‘Isime‘eli mo Heka‘ā ke na mavahe. (Sēn. 21:9-14) Ki mui ai, na‘e kole ange ‘e Sihova kia ‘Ēpalahame ke ne foaki ‘a ‘Aisake ko ha feilaulau. (Sēn. 22:1, 2; Hep. 11:17-19) ‘I he ongo tu‘ungá fakatou‘osi, na‘e pau ke falala ‘a ‘Ēpalahame ‘e faai atu pē ‘o fakahoko ‘e Sihova ‘ene ngaahi tala‘ofa fekau‘aki mo hono ongo fohá.

11. Ko e hā na‘e pau ai ke tatali anga-kātaki ‘a ‘Ēpalahame kia Sihová?

11 ‘I he kotoa ‘o e taimi ko ení, na‘e pau ke tatali anga-kātaki ‘a ‘Ēpalahame kia Sihova. ‘Oku ngalingali na‘á ne ta‘u 70 tupu ‘i he‘ene mavahe mo hono fāmilí mei ‘Uá. (Sēn. 11:31–12:4) Pea ‘i he ta‘u nai ‘e teau, na‘á ne nofo tēniti, ‘o fononga holo ‘i he fonua ko Kēnaní. Na‘e mate ‘a ‘Ēpalahame ‘i hono ta‘u 175. (Sēn. 25:7) Ka na‘e ‘ikai ke ne sio ki hono fakahoko ‘e Sihova ‘ene tala‘ofa ke foaki ‘a e fonua na‘á ne fononga aí ki hono hakó. Pea na‘á ne mate ‘oku te‘eki ai ke fokotu‘u ‘a e koló, ‘a e Pule‘anga ‘o e ‘Otuá. Neongo ia, na‘e fakamatala‘i ‘a ‘Ēpalahame na‘á ne mate kuó ne “motu‘a mo fiemālie.” (Sēn. 25:8) Neongo ‘a e ngaahi pole kotoa na‘e fekuki mo ‘Ēpalahamé, na‘á ne tauhi ma‘u ha tui mālohi pea fiemālie ke tatali kia Sihova. Ko e hā na‘á ne malava ai ke kātakí? Koe‘uhi ‘i he kotoa ‘o e mo‘ui ‘a ‘Ēpalahamé, na‘e malu‘i ia ‘e Sihova pea fakafeangai kiate ia ko ha kaume‘a.​—Sēn. 15:1; ‘Ai. 41:8; Sēm. 2:22, 23.

Hangē ko ‘Ēpalahame mo Selá, ‘oku anga-fēfē hono fakahāhā ‘e he kau sevāniti ‘a e ‘Otuá ‘a e tuí mo e kātakí? (Sio ki he palakalafi 12) *

12. Ko e hā ‘oku tau tatali ki aí, pea ko e hā te tau lāulea ki aí?

12 Hangē ko ‘Ēpalahamé, ‘oku tau fakatatali mo kitautolu ki he kolo ‘okú ne ma‘u ‘a e ngaahi fakava‘e mo‘oní. Kae kehe, ‘oku ‘ikai ke tau tatali ke langa ‘a e kolo ko iá. Ko e Pule‘anga ‘o e ‘Otuá na‘e fokotu‘u ‘i he 1914 pea kuó ne ‘osi pule faka‘aufuli ‘i hēvani. (Fkh. 12:7-10) Ka ‘oku tau tatali ke ne pule faka‘aufuli mai ki he māmaní. Lolotonga ‘etau tatali ke hoko mai iá, ‘oku lahi ‘a e ngaahi tu‘unga kuo pau ke tau fekuki mo ia ‘a ia ‘oku meimei tatau mo e me‘a na‘e fehangahangai mo ‘Ēpalahame mo Selá. Kuo malava ke fa‘ifa‘itaki ‘a e kau sevāniti ‘a Sihova ‘i onopōní kia ‘Ēpalahame? Ko e ngaahi talanoa ki he mo‘uí ‘oku ‘i he Taua Le‘o ‘oku fakahaa‘i ai ko e tokolahi ‘i he ‘ahó ni, hangē ko ‘Ēpalahame mo Selá, ‘oku nau ma‘u ‘a e tui mo e kātaki. Tau lāulea angé ki he ni‘ihi ‘o e ngaahi talanoa ko iá pea vakai ki he me‘a ‘e lava ke tau ako mei aí.

FA‘IFA‘ITAKI KIA ‘ĒPALAHAME

Na‘e loto-lelei ‘a Bill Walden ke fai ‘a e ngaahi feilaulau pea hokosia ‘a e tāpuaki ‘a Sihová

13. Ko e hā ‘okú ke ako mei he hokosia ‘a Tokoua Walden?

13 Loto-lelei ke fai ‘a e ngaahi feilaulau. Kapau ‘oku tau loto ke fakamu‘omu‘a ‘i he‘etau mo‘uí ‘a e kolo ‘o e ‘Otuá, ‘a e Pule‘angá, kuo pau ke tau hangē ko ‘Ēpalahamé, ‘a ia na‘á ne loto-lelei ke fai ‘a e ngaahi feilaulau ke fakahōifua‘i ‘a e ‘Otuá. (Māt. 6:33; Mk. 10:28-30) Fakatokanga‘i ‘a e fa‘ifa‘itaki‘anga ha tokoua ko Bill Walden. * ‘I he 1942, na‘e teu ke ma‘u ‘e Bill hono mata‘itohi ‘i he ‘ākitekí mei ha ‘univēsiti ‘i ‘Amelika peá ne kamata ako mo e Kau Fakamo‘oni ‘a Sihová. Na‘e fokotu‘utu‘u ‘e he palōfesa ‘a Bill ha ngāue ma‘a Bill ‘i he hili ‘ene ma‘u tohi fakamo‘oni akó, ka na‘e ‘ikai ke tali ia ‘e Bill. Na‘á ne tala ange kuó ne fili ke tuku ange ‘a e faingamālie ngāue pa‘anga ko iá ke tauhi kakato ange ki he ‘Otuá. ‘I he taimi nounou mei ai, na‘e fekau‘i ‘a Bill ke kau ‘i he ngāue fakakautaú. Na‘á ne fakafisinga‘i anga-faka‘apa‘apa ia pea ko e olá na‘á ne mo‘ua $10,000 pea tautea ke ngāue pōpula ‘i he ta‘u ‘e nima. Na‘á ne ‘atā ‘i he hili ha ta‘u ‘e tolu. Ki mui ai, na‘e fakaafe‘i ia ke ‘alu ki he Ako‘anga Kiliatí pea ngāue ko ha misinale ‘i ‘Afilika. Na‘e mali leva ‘a Bill mo Eva, peá na ngāue fakataha ‘i ‘Afilika, ‘a ia na‘e fiema‘u ki ai ‘a e ngaahi feilaulau. Faai atu pē na‘á na foki ki ‘Amelika ke tokanga‘i ‘a e fa‘ē ‘a Bill. ‘I he fakamulituku ‘e Bill ‘ene talanoa ki he mo‘uí, ‘okú ne pehē: “‘Oku ou lo‘imata‘ia ‘i he‘eku fakakaukau atu ki he monū fakaofo ‘o hono ngāue‘aki au ‘e Sihova ‘i he ta‘u ‘e 70 tupu ‘i he‘ene ngāué. ‘Oku ou fa‘a fakamālō kiate ia ‘i he‘ene tataki au ke u fai ‘ene ngāué.” ‘Oku malava ke ke ‘ai ‘a e ngāue fakafaifekau taimi-kakató ko ho‘o ngāué ia?

Na‘e ongo‘i ‘e Eleni mo Aristotelis Apostolidis na‘e fakaivimālohi‘i kinaua ‘e Sihova

14-15. Ko e hā ‘oku tau ako mei he hokosia ‘a Tokoua mo Tuofefine Apostolidis?

14 ‘Oua ‘e ‘amanekina ho‘o mo‘uí ke ‘atā mei he faingata‘á. ‘Oku tau ako mei he fa‘ifa‘itaki‘anga ‘a ‘Ēpalahamé na‘a mo e fa‘ahinga ‘oku nau lī‘oa ‘enau mo‘uí kotoa ke tauhi kia Sihová kuo pau ke nau kei fekuki mo e ngaahi palopalema. (Sēm. 1:2; 1 Pita 5:9) Fakakaukau ki hono fakamo‘oni‘i ‘o e me‘á ni ‘i he hokosia ‘a Aristotelis Apostolidis. * Na‘á ne papitaiso ‘i he 1946 ‘i Kalisi, pea ‘i he 1952 na‘á ne fakama‘u mo ha tuofefine ko Eleni, ‘a ia na‘á ne ma‘u ha taumu‘a tatau mo ia. Kae kehe, na‘e puke ‘a Eleni pea na‘e ‘ilo‘i na‘e ‘i ai ha fo‘i ngungu ‘i hono ‘utó. Na‘e to‘o ‘a e fo‘i ngungú, ka ‘i he hili pē ha ngaahi ta‘u si‘i ‘ena malí, na‘e toe tupu pē ‘a e fo‘i ngungú. Na‘e toe fai ‘e he kau toketā ha tafa, ka na‘e mamatea fakakonga ‘a Eleni, pea uesia ‘ene leá. Na‘á ne kei hoko pē ko ha faifekau faivelenga neongo ‘ene puké mo e fakatanga mei he pule‘angá ‘i he taimi ko iá.

15 Na‘e tokanga‘i ‘e Aristotelis ‘a hono uaifí ‘i he ta‘u ‘e 30. Lolotonga ‘a e taimi ko ení na‘á ne ngāue ko ha mātu‘a, ngāue ‘i he ngaahi kōmiti ‘asemipilī pea tokoni ‘i hono langa ha Holo ‘Asemipilī. Pea ‘i he 1987, na‘e lavea ‘a Eleni ‘i ha fakatu‘utāmaki lolotonga ‘ene malangá. Na‘e ‘ikai ke ne toe ‘ilo‘i ha me‘a ‘i he ta‘u ‘e tolu, pea na‘á ne mate leva. ‘Oku fakamulituku ‘e Aristotelis ‘ene hokosiá ‘aki ‘ene pehē: “‘I he faai mai ‘a e ngaahi ta‘ú, ko e ngaahi tu‘unga mafatukitukí, ngaahi pole faingata‘á, mo e ngaahi me‘a ‘oku hokonoá kuo fiema‘u ki ai ha tu‘unga lahi ‘o e loto-to‘á mo e kītakí. Neongo ia, kuo ‘omai ma‘u pē ‘e Sihova ‘a e mālohi ‘a ia ‘oku fiema‘u ke iku‘i ‘aki ‘a e ngaahi palopalemá ni.” (Saame 94:18, 19) He ‘ofa ē ko Sihova ‘i he fa‘ahinga ‘oku nau fai ‘a e kotoa ‘enau malavá ma‘ana neongo ‘a e fekuki mo e ngaahi faingata‘á!

Na‘e tauhi ma‘u ‘e Audrey Hyde ha vakai pau ‘aki ‘a e tokangataha ki he kaha‘ú

16. Ko e hā ‘a e fale‘i lelei na‘e ‘oange ‘e Tokoua Knorr ki hono uaifí?

16 Tokangataha ki he kaha‘ú. Na‘e tokangataha ‘a ‘Ēpalahame ki he ngaahi pale ‘i he kaha‘ú ‘e ‘oange ‘e Sihova kiate iá, pea na‘e tokoni eni kiate ia ke iku‘i ‘ene ngaahi polé. Ko Tuofefine Audrey Hyde na‘á ne feinga ke tauhi ma‘u ‘a e vakai pau ko ení, neongo ‘a e mate he kanisā ‘a hono ‘uluaki malí, ‘a Nathan H. Knorr, pea ko hono mali uá, ‘a Glenn Hyde, na‘e ma‘u ‘e he mahaki loto-ngalongaló. * ‘Okú ne pehē na‘e tokoni‘i ia ‘e he me‘a na‘e tala ange ‘e Tokoua Knorr kiate ia ‘i he ngaahi uike si‘i ki mu‘a ke ne maté. ‘Okú ne pehē: “Na‘e fakamanatu mai ‘e Nathan: ‘‘I he hili ‘a e maté, ko ‘eta ‘amanakí ‘oku pau pea ko ia ai ‘e ‘ikai ‘aupito ke ta toe tofanga ‘i ha mamahi.’ Na‘á ne ekinaki mai leva kia au: ‘Hanga ki mu‘a, he ‘oku ‘i ai ho palé.’ . . . Na‘á ne tānaki mai: ‘Hanganaki femo‘uekina​—feinga ke ngāue‘aki ho‘o mo‘uí ‘i hono fai ha me‘a ma‘á e ni‘ihi kehé. ‘E tokoni‘i koe ‘e he me‘á ni ke ke ma‘u ai ‘a e fiefia ‘i he mo‘uí.’” Ko ha fale‘i ‘aonga ē ke hanganaki femo‘uekina ‘i he failelei ki he ni‘ihi kehé pea “fiefia ‘i he ‘amanakí”!​—Loma 12:12.

17. (a) Ko e hā ‘oku tau ma‘u ai ‘a e ‘uhinga lelei ke tokangataha ki he kaha‘ú? (e) ‘E lava fēfē ke tokoni‘i kitautolu ‘e he muimui ‘i he fa‘ifa‘itaki‘anga ‘i he Maika 7:7 ke fiefia ‘i he ngaahi tāpuaki ‘i he kaha‘ú?

17 ‘I he ‘ahó ni, ‘oku tau ma‘u ha ‘uhinga lahi ange ‘i ha toe taimi ki mu‘a ke tokangataha ki he kaha‘ú. ‘Oku hā mahino ‘i he ngaahi me‘a ‘oku hoko he māmaní ‘oku tau ‘i he faka‘osi‘osi ‘o e ngaahi ‘aho faka‘osi ‘o e fokotu‘utu‘u ko ení. ‘Oku vavé ni ke ‘ikai toe fiema‘u ke tau tatali ki he kolo ‘okú ne ma‘u ‘a e ngaahi fakava‘e mo‘oní ke ne pule faka‘aufuli mai ki he kotoa ‘o e māmaní. Ko e taha ‘i he ngaahi tāpuaki lahi te tau fiefia aí ko e sio ki he toetu‘u mai hotau ngaahi ‘ofa‘angá mei he maté. ‘I he taimi ko iá, ‘e fakapale‘i ‘e Sihova ‘a ‘Ēpalahame koe‘uhi ko ‘ene tuí mo e kātakí ‘aki hono fokotu‘u mai ia mo hono fāmilí ke mo‘ui ‘i he māmaní. Te ke ‘i ai ke talitali lelei kinautolu? ‘E lava ke ke ‘i ai, kapau te ke loto-lelei ke fai ‘a e ngaahi feilaulau ma‘á e Pule‘anga ‘o e ‘Otuá, kapau te ke tauhi ma‘u ho‘o tuí neongo ‘a e ngaahi palopalemá, pea kapau te ke tatali anga-kātaki kia Sihova, ‘o hangē ko ‘Ēpalahamé.​—Lau ‘a e Maika 7:7.

HIVA 28 Ko e Hiva Fo‘ou

^ pal. 5 Ko e tatali ki hono fakahoko ha tala‘ofa ‘e lava ke ne ‘ahi‘ahi‘i ‘etau kātakí​—pea mo ‘etau tuí ‘i he taimi ‘e ni‘ihi. Ko e hā ‘a e ngaahi lēsoni ‘e lava ke tau ako meia ‘Ēpalahame ‘e lava ke fakaivimālohi‘i ai ‘etau fakapapau ke tatali anga-kātaki ki hono fakahoko ‘a e ngaahi tala‘ofa ‘a Sihová? Pea ko e hā ‘a e fa‘ifa‘itaki‘anga lelei kuo fokotu‘u mai ‘e he ni‘ihi ‘o e kau sevāniti ‘a Sihova ‘i onopōní?

^ pal. 13 Ko e talanoa ki he mo‘ui ‘a Tokoua Walden na‘e pulusi ‘i he ‘īsiu ‘o e Watchtower ‘o Tīsema 1, 2013, p. 8-10.

^ pal. 14 Ko e talanoa ki he mo‘ui ‘a Tokoua Apostolidis ‘oku pulusi ‘i he Taua Le‘o ‘o Fepueli 1, 2002, p. 24-28.

^ pal. 16 Ko e talanoa ki he mo‘ui ‘a Tuofefine Hyde ‘oku pulusi ‘i he ‘īsiu ‘o e Taua Le‘o ‘o Siulai 1, 2004, p. 23-29.

^ pal. 56 FAKAMATALA ‘O E FAKATĀTĀ: Ko ha ongo me‘a ta‘umotu‘a ‘oku hokohoko atu ‘ena tauhi faitōnunga kia Sihová neongo ‘a e ngaahi polé. ‘Okú na tauhi ke mālohi ‘ena tuí ‘aki ‘ena tokangataha ki he ngaahi tala‘ofa ‘a Sihova ‘i he kaha‘ú.