Skip to content

Skip to table of contents

OCIPAMA CELILONGISO 31

O Kasi hẽ Oku Lavoka “Olupale lu Kuete Ociseveto Cocili?”

O Kasi hẽ Oku Lavoka “Olupale lu Kuete Ociseveto Cocili?”

Eye wa kala oku lavoka olupale lu kuete ociseveto cocili, okuti usovoli walio kuenda utungi walio, Suku.”VA HEV. 11:10.

OCISUNGO 22 Usoma u Kasi Ale Oku Viala—Wiye!

OVINA TU LILONGISA *

1. Onjila yipi valua va nõlapo kuenda momo lie?

AFENDELI valua va Suku koloneke vilo, va kasi oku linga alikolisilo alua. Vamanji valua va nõlapo oku kala okuti ka va kuela. Olohueli vimue, via nõlapo oku kala okuti handi ka va citi omãla. Apata amue va nõlapo oku leluisa omuenyo wavo. Nye ca va vetiya oku nõla onjila yaco? Ovo va yongola oku vokiya upange va lingila Yehova. Ovo va sanjukila ovina va kuete kuenda va kolela okuti Yehova o ka va ĩha ovina viosi va sukila. Anga hẽ va kuete esunga lioku sima okuti Yehova ka va kuatisa? Sio! Momo lie tu ci popela? Esunga limue lieli okuti, kosimbu Yehova wa kuatisa ale afendeli vakuavo kovina va sukilile. Ndeci, eye wa sumũlũisa Avirahama, “isia ya vosi va kuete ekolelo.”—Va Rom. 4:11.

2. (a) Ndomo ca tangiwa ku Va Heveru 11:8-10, 16, momo lie Avirahama a nõlelapo oku tunda volupale luo Uri? (b) Nye tu ka lilongisa vocipama cilo?

2 Avirahama wa kuatele ekalo liwa volupale luo Uri. Pole wa siapo ovina viosi a kuatele. Momo lie? Momo eye wa kala oku lavoka “olupale lu kuete ociseveto cocili.” (Tanga Va Heveru 11:8-10, 16.) Lupi “olupale” luaco? Ovitangi vipi Avirahama a liyaka lavio, osimbu a kala oku lavoka oku tungiwa kuolupale luaco? Tu pondola oku setukula ndati Avirahama kuenda Akristão vana va siata oku kuama ongangu yaye koloneke vilo?

NYE CI LOMBOLOKA “OLUPALE LU KUETE OCISEVETO COCILI”?

3. Nye ci lomboloka olupale Avirahama a kala oku lavoka?

3 Olupale Avirahama a kala oku lavoka, Usoma wa Suku. Ava va sokiyiwa oku viala Vusoma waco, Yesu Kristu kumue 144.000 Kakristão olombuavekua. Paulu o tukula Usoma waco hati, “olupale lua Suku o kasi lomuenyo, okuti o Yerusalãi yo kilu.” (Va Hev. 12:22; Esit. 5:8-10; 14:1) Yesu wa longisa olondonge viaye oku likutilila, oco Usoma waco wiye okuti ocipango ca Suku ci lingiwa palo posi, ndeci ci lingiwa kilu.—Mat. 6:10.

4. Ndomo ca tangiwa kelivulu Liefetikilo 17:1, 2, 6, nye Avirahama a kũlĩhĩle catiamẽla kolupale, ale Kusoma una Suku a likuminyile?

4 Anga hẽ Avirahama wa kũlĩhĩle ovina viosi ndomo Usoma wa Suku wa ponduile oku sokiyiwa? Sio. Vokuenda kuanyamo alua ovina viaco via kala “elumbu li kola.” (Va Efe. 1:8-10; Va Kol. 1:26, 27) Pole, Avirahama wa kũlĩhĩle okuti vamue pokati kovitumbulukila viaye, via laikele oku kala olosoma. Momo Yehova, eye muẽle wa ci likuminyile kokuaye. (Tanga Efetikilo 17:1, 2, 6.) Ekolelo Avirahama a kuatela olohuminyo via Yehova lia pamele calua okuti, ca kala ndu okuti o lete una wa laikele oku kala Soma Yusoma wa Suku, Ombuavekua, ale Mesiya. Eli olio esunga lieci Yesu a sapuilila va Yudea koloneke viaye hati: “Avirahama isiene wa sanjukile calua omo lielavoko lioku mola eteke liange, wa li mola kuenje wa li sanjukila.” (Yoa. 8:56) Ocili okuti, Avirahama wa kũlĩhĩle okuti vamue pokati kovitumbulukila viaye via laikele oku panga onepa Kusoma una wa ponduile oku tumbikiwa la Yehova.

Ndamupi Avirahama a lekisa ekolelo liaye kolohuminyo via Yehova? (Tala ocinimbu 5)

5. Tua kũlĩha ndati okuti Avirahama wa kala oku lavoka olupale luna lua sokiyiwa la Suku?

5 Avirahama wa lekisa ndati okuti wa kala oku lavoka muẽle olupale, ale Usoma una wa tumbikiwa la Suku? Tete, Avirahama ka tiamẽlele kusoma laumue wa palo posi. Eye wamamako oku kala ndocingendeleyi, wa enda oku iluka olonjanja vialua kuenda ka kaile onungi yocitumãlo cimue, okuti o kuatisa osoma yimue. Handi vali, Avirahama ka setekele oku tumbika usoma waye muẽle. Pole, eye wamamako oku pokola ku Yehova loku talamẽla okuti Eye o tẽlisa olohuminyo Viaye. Poku linga ndoco, Avirahama wa lekisa okuti ekolelo liaye ku Yehova lia pamele calua. Tu konomuisi ovitangi vimue Avirahama a liyaka lavio kuenda ovina tu pondola oku lilongisa kongangu yaye.

OVITANGI VIPI AVIRAHAMA A LIYAKA LAVIO?

6. Olupale luo Uri lua kala ndati?

6 Olupale luo Uri Avirahama a kala, lua kolelepo, lua kuata ekalo liwa kuenda ovipako vialua. Olupale luaco, lua teyuiwile lovimbaka via lepa kuenda kolonele vitatu violupale kua ñualiwile lolondui via longa. Omanu vo ko Uri va loñolohele koku soneha kuenda koku linga olokonda. Citava okuti olupale luaco, lua kala ocitumãlo coku lingila olomĩlu; momo vakuakulembulula ovina, va sanga ovicapa vialua viakualomĩlu pocitumãlo caco. Olonjo via enda oku tungiwa latisolo; ovimano viaco via enda oku maniwa loku pindaliwa lohala. Olonjo vimue via kuata 13 ale 14 kolohondo via ñuala ocitali ca sevetiwa lovawe.

7. Momo lie Avirahama a sukilila oku kolela ku Yehova?

7 Avirahama oco a siepo olupale lumue lua kolelepo haluo lua kuata ekalo liwa, wa sukilile oku kolela okuti Yehova wa laikele oku u teyuila eye kumue lepata liaye kovina viosi. Momo lie? Momo kaliye Avirahama kuenda Sara va laikele oku kala volombalaka ko Kanana. Ka kua kaile vali olonjo via tungiwa latisolo, ovimbaka ale olondui via longa oco vi va teyuile. Kuenje, ca lelukile eye kumue lepata liaye, oku kala kohele yoku sangiwa lovanyali.

8. Onjanja yimue nye ca pita la Avirahama?

8 Avirahama wa linga ocipango ca Suku, pole, ndaño ndoco, wa liyaka lovitangi. Onjanja yimue, vofeka yina Yehova a va tumile oku kala, mueya onjala. Avirahama ka kuatele lacimue coku tekula epata liaye. Omo liaco, eye wa nõlapo oku ilukila Kegito oco a kaleko okatembo kamue. Kuenje osimbu va kala Kegito, Fareo, ombiali yo volupale, wa tambula ukãi waye. Noke, Yehova wa vetiya Fareo oku tiula Sara. Pole, o tẽla hẽ oku sokolola ndomo Avirahama a liyeva osimbu Fareo ka tiuwile Sara?—Efet. 12:10-19.

9. Ovitangi vipi Avirahama a liyaka lavio vepata liaye?

9 Ekalo liepata lia Avirahama ka lia lelukile. Ukãi waye Sara, ka ponduile oku cita omãla. Va liyaka lesumuo liaco vokuenda kuotembo yalua. Kuenje Sara, wa nõlapo oku eca ufeko waye Hagare, ku Avirahama. Sara wa sokolola okuti lonjila eyi, eye kumue lulume waye va ponduile oku kuata omãla pocakati cufeko waye Hagare. Pole, eci Hagare a mina Isameli, eye wa fetika oku pembula Sara. Ekalo liaco ka lia lelukile kuenje Sara wa nõlapo oku tundisa Hagare konjo.—Efet. 16:1-6.

10. Nye ca pita la Isake kuenda Isameli okuti ca seteka ekolelo Avirahama a kuatela Yehova?

10 Noke Sara weya oku mina kuenje wa citila Avirahama omõla umue wulume okuti, eye wo luka Isake. Avirahama wa solele omãla vaye vavali Isameli kuenda Isake. Pole, omo lionjila yĩvi Isameli a tata layo Isake, Avirahama wa sukila oku tundisa Isameli kuenda Hagare konjo. (Efet. 21:9-14) Noke liotembo yimue, Yehova wa tuma Avirahama oco a lumbe omõlaye Isake. (Efet. 22:1, 2; Va Hev. 11:17-19) Kovina evi viosi, Avirahama wa sukilile oku kolela okuti Yehova wa ponduile oku lingila omãla vaye ovina viwa.

11. Momo lie Avirahama a talamẽlela lepandi ku Yehova?

11 Avirahama vokuenda kuomuenyo waye wosi, wa lilongisa oku talamẽla lepandi ku Yehova. Avirahama kumue lepata liaye eci va tunda volupale luo Uri, eye wa kuatele eci ci pitahãla 70 kanyamo. (Efet. 11:31–12:4) Kuenda ci panda ocita canyamo, eye wa kala volombalaka loku iluka pocitumãlo locitumãlo vofeka yo Kanana. Avirahama wa fa eci a kuata 175 kanyamo. (Efet. 25:7) Pole, ka muile Yehova oku tẽlisa ohuminyo yaye yoku eca ofeka yina a kala, kovitumbulukila viaye. Eye ka tẽlele oku mola oku tumbikiwa kuolupale okuti, Usoma wa Suku. Ndaño ndoco, Embimbiliya li popia hati, Avirahama wa fa tupu “osekulu muẽle.” (Efet. 25:8) Ndaño lovitangi viosi Avirahama a liyaka lavio, eye wamamako oku kuata ekolelo lia pama kuenda wa sanjukilile oku talamẽla ku Yehova. Momo lie a tẽlela oku pandikisa? Momo vokuenda kuomuenyo waye wosi, Yehova wo teyuila kuenda wo tenda ndekamba liaye.—Efet. 15:1; Isa. 41:8; Tia. 2:22, 23.

Ndeci ca linga Avirahama la Sara, afendeli va Suku va lekisa ndati ekolelo kuenda epandi? (Tala ocinimbu 12) *

12. Nye tu kasi oku lavoka kuenda nye tu konomuisa?

12 Ndeci Avirahama a linga, etu tu kasi oku talamẽla olupale lu kuete ociseveto cocili. Pole, etu ka tu kasi oku lavoka oku tungiwa kuolupale luaco. Momo Usoma wa Suku wa tumbikiwa ale kunyamo wo 1914 kuenda u kasi ale oku viala kilu. (Esit. 12:7-10) Kuenje etu tu lavoka okuti usoma waco u vialavo oluali luosi. Pole, osimbu tu lavoka ovina viaco, tu pondola oku liyaka lovitangi vialua ndevi Avirahama la Sara va liyaka lavio. Afendeli va Yehova koloneke vilo, anga hẽ va tẽla oku setukula ongangu ya Avirahama? Ovolandu omuenyo a sangiwa Vutala Wondavululi a lekisa okuti valua koloneke vilo, va kuetevo ekolelo kuenda epandi ndeli lia Avirahama la Sara. Tu konomuisa amue pokati kovolandu aco kuenda tu limbuka eci tu lilongisilako.

OVO VA SETUKULA ONGANGU YA AVIRAHAMA

Manji Bill Walden wa linga alikolisilo alua kuenje Yehova wo sumũlũisa

13. Nye wa lilongisa kulandu wa manji Bill?

13 Sanjukila oku linga alikolisilo. Nda tu yongola okuti olupale lua Suku, okuti Usoma waye, u velapo komuenyo wetu, tu sukila oku likolisilako oco tu sanjuise Suku ndeci Avirahama a linga. (Mat. 6:33; Mar. 10:28-30) Kũlĩhĩsa ulandu wa manji umue ulume o tukuiwa Bill Walden. * Kunyamo wo 1942 eci manji Bill a fetika oku lilongisa Lolombangi Via Yehova, pa kambele ño kamue oco a malusule oku tanga loku tambula ocicapa caye cuvangi kosikola yimue ya velapo ko Estados Unidos. Ulongisi waye, wa yonguile okuti eye o tava oku iñila kupange umue, pole, manji Bill ka tavele. Manji Bill wa lomboluila ulongisi waye okuti wa nõlapo oku pesela otembo yalua kupange wa Yehova okuti oku tava upange umue va feta olombongo vialua, sio. Noke manji Bill wa kovongiwa oco a ende kusualali. Lesumbilo lialua wa likala kuenje vo tuma oku feta 10.000 kolondolale kuenda wa kapiwa vokayike oco a kalemo anyamo atãlo, pole, noke lianyamo atatu vo weca. Noke yotembo yimue, wa lalekiwa oku enda Kosikola yo Gileada kuenda wa kala kupange wumisionaliu vo Afrika. Kuenje, manji Bill wa likuela la manji Eva kuenda va linga alikolisilo alua oco va talavayele kumosi vo Afrika. Noke lianyamo alua, va tiukila ko Estados Unidos oco va tate ina ya manji Bill. Poku lombolola ulandu waye, manji Bill wa popia hati: “Ndi yeva esanju lialua eci ndi sokolola esumũlũho nda kuata lioku talavaya kupange wa Yehova ci pitahãla 70 kanyamo. Olonjanja viosi ndi pandula Yehova omo lioku ñuatisa oku nõla upange umue u kuete esilivo lia velapo.” Anga hẽ ove o sanjukila oku linga alikolisilo oco o kale ukundi wotembo yosi vokuenda kuomuenyo wove wosi?

Manji Eleni kuenda Aristotelis Apostolidis va limbuka okuti Yehova wa kala oku va pamisa

14-15. Nye o pondola oku lilongisa kulandu wohueli Apostolidis?

14 Ku ka sime okuti, ku ka liyaka lovitangi. Kulandu wa Avirahama tua lilongisa okuti, ndaño muẽle vana okuti va kasi oku vumba Yehova vokuenda kuanyamo alua, va lavoka oku liyaka lovitangi. (Tia. 1:2; 1 Pet. 5:9) Tala ndomo ulandu wa pita la manji Aristotelis Apostolidis, * u lekisa uvangi waco. Eye wa papatisiwa kunyamo wo 1946 ko Grecia kuenje kunyamo wo 1952 eye wa yongola manji umue o tukuiwa Eleni okuti, va kuata ovimãho vimuamue. Pole, manji Eleni weya oku kuatiwa loku vela kuenje wa limbukiwa okuti o kuete ocilenda vowoño. Ocilenda caco ca pelaliwa, noke va likuela, pole, noke lianyamo amue uvei waco wa tiuka vali. Olondotolo via pelala manji Eleni, pole, ongusu vetimba liaye ya tepuluka kuenje wa kuata ocitangi coku vangula. Pole, eye wamamako oku lekisa ombili kupange woku kunda ndaño luvei kuenda elambalalo liolombiali lia kala kotembo yaco.

15 Manji Aristotelis wa tata ukãi waye vokuenda kueci ci soka 30 kanyamo. Vokuenda kuotembo yaco, eye wa kala ukulu wekongelo, wa panga onepa kuvamanji vakuacikele coku songuila ovopange olohongele viofeka kuenda wa kuatisa koku tunga Onjango yimue Yolohongele vinene. Kuenje kunyamo wo 1987, manji Eleni wa lipita locitangi cimue osimbu a kala oku kunda. Eye wambatiwa kosipitali kuna a kala anyamo atatu okuti ka vangula kuenje noke wa fa. Manji Aristotelis wa lombolola ndomo a liyeva omo liovitangi a lipita lavio, eye hati: “Vokuenda kuanyamo, nda liyaka lovitangi vialua kuenda ovitangi vimue via enda oku molẽha vocipikipiki kuenje ca sukilile oku kuata epandi lialua kuenda utõi. Pole, Yehova wa enda oku nyĩha ongusu ndi sukila oco ndi yule ovitangi viaco.” (Osa. 94:18, 19) Yehova o sole calua vana okuti, ndaño va liyaka lovitangi va likolisilako oku linga cosi citava kupange waye!

Manji Audrey Hyde wamamako oku kuata ovisimĩlo via sunguluka poku tiamisila utima kelavoko lio kovaso yoloneke

16. Elungulo lipi liwa Manji Knorr a ecele kukãi waye?

16 Tiamisila utima kovina vio kovaso yoloneke. Avirahama wa tiamisilile utima kasumũlũho Yehova a laikele oku wĩha kovaso yoloneke kuenje eci co kuatisa oku pandikisa kovitangi viosi a liyaka lavio. Manji Audrey Hyde wa likolisilako oku kuata ovisimĩlo via sunguluka ndaño okuti ulume a kuelele tete, Nathan Knorr, wa fa lokancer kuenda ulume a kuela vali, Glenn Hyde, wa fa luvei wo Alzheimer. * Eye wa popia okuti eci co kuatisa oku liyaka lovitangi viaco, ondaka yimue manji Knorr a popele olosemana vimue osimbu ka file. Manji Audrey wa popia hati: “Nathan wa ndi sapuilile okuti: ‘Noke liolofa, elavoko lietu lia koleliwa kuenda ka tu yevi vali evalo.’ Noke, wa ndi sapuila vali hati: ‘Tiamisila utima kovaso yoloneke momo oko ku tunda elavoko liove.’ . . . Kuenda wamisako hati: ‘Tiamisila utima kupange, sanda oku lingila vakuene ovina viwa. Eci ci ka ku kuatisa oku kuata esanju komuenyo wove.’” Eli elungulo limue liwa, oku tiamisila utima kupange poku kuatisa vakuetu kuenda oku ‘sanjukila elavoko’ lietu!—Va Rom. 12:12.

17. (a) Momo lie tu kuetele asunga awa oku tiamisila utima kovaso yoloneke? (b) Oku kapako olondaka via Mika 7:7, ci ka tu kuatisa ndati oku tambula asumũlũho kovaso yoloneke?

17 Koloneke vilo, tu kuete asunga awa oku tiamisila utima kovaso yoloneke. Ovina vi kasi oku pita voluali, vi lekisa okuti tu kasi konepa ya sulako yoloneke via sulako violuali lulo. Ndopo, ka tu ka sukila vali oku lavoka okuti olupale lu kuete ociseveto cocili, lu viala oluali luosi. Limue pokati kasumũlũho tu ka kuata, esanju lioku mola epinduko lia vana tu sole. Kotembo yaco, Yehova o ka sumũlũisa Avirahama omo liekolelo kuenda epandi a lekisa, poku pindula eye kumue lepata liaye oco va kale vali lomuenyo palo posi. Ove hẽ o ka kalapo oco o ka va yolele? O ka kalapo, nda wa setukula Avirahama poku likolisilako oku linga ovopange Wusoma wa Suku, nda wamamako oku lekisa ekolelo ndaño lovitangi kuenda nda wa lilongisa oku kevelela lepandi ku Yehova.—Tanga Mika 7:7.

OCISUNGO 74 Tu Imbi Ocisungo Cusoma!

^ tini. 5 Ocili okuti tu lavoka lesanju otembo Yehova a ka tẽlisa olohuminyo viaye. Pole, oku talamẽla otembo yaco ci pondola oku seteka epandi lietu, ale ekolelo. Avirahama wa eca ongangu yiwa poku lavoka lepandi oku talamẽla okuti Yehova o tẽlisiwa olohuminyo viaye. Nye tu lilongisila kongangu yaye? Kuenda nye tu pondola oku lilongisa kongangu yiwa yafendeli va Yehova koloneke vilo?

^ tini. 14 Ulandu womuenyo wa manji Apostolidis u sangiwaVutala Wondavululi 1 ya Kayovo wo 2002, kam. 24-28 kelimi lioputu.

^ tini. 16 Ulandu womuenyo wa manji Audrey u sangiwaVutala Wondavululi 1 Yevambi Linene wo 2004, kam. 23-29.

^ tini. 56 ELOMBOLUILO YOCILUVIALUVIA: Ohueli yimue ya kuka yi kasi oku amamako oku vumba Yehova lekolelo ndaño lovitangi. Ovo va pamisa ekolelo liavo loku luluvalela kolohuminyo Yehova a laika oku nena kovaso yoloneke.