Yi enu ci yí le mɛ ji

Yi yi mɛnyɔwo tɔxu

ENUKPLAKPLA NYƆTA 35

Do bubu texwe ci mɛbuwo ɖo le Yehowa hamɛ lɔ mɛ nu

Do bubu texwe ci mɛbuwo ɖo le Yehowa hamɛ lɔ mɛ nu

“Ŋkuvi da tɛnŋ a nu nɔ alɔ̀ mɔ: ‘Ŋ de ӡan eo o!’ Ahanci ke yí eta da tɛnŋ a nu nɔ afɔwo mɔ: ‘Mí de wudo ŋ o!’”—1 KOR. 12:21.

EHAJIJI 124 Míawɔ Nuteƒe Ðaa

SUSU VEVI LƆ *

1. Nyi Yehowa na yi sɛntɔ egbejinɔtɔ ɖeshiaɖeɔ?

YEHOWA na texwe yi sɛntɔ egbejinɔtɔ ɖeshiaɖe le hamɛ lɔ mɛ koɖo lɔnlɔn. Ci mìwo dɔwo to vovo can ɔ, mì pleŋ le veviɖe yí mìgbeӡan mìwonɔnɔwo. Apotru Pɔlu kpedo mì nu yí mìdo jeshi nukplamu vevi cɛ. Lé ewɛ doɔ?

2. Sɔ koɖo Efezitɔwo 4:16 ɖe, nyi yí taɖo mìɖo ado bubu mìwonɔnɔwo nu yí awanɔ dɔ dojuɔ?

2 Le kpukpui ci ji wocu nyɔta lɔ do mɛɔ, Pɔlu tɛ gbe do ji mɔ mɛɖe datɛnŋ akpɔ yi kpena Yehowa sɛntɔ ɖe yí anu mɔ: “Ŋ de ӡan eo o!” (1 Kor. 12:21) Gbɔxwe hamɛ lɔ mɛ afaɔ, mìɖo ado bubu mìwonɔnɔwo nu yí awanɔ dɔ doju. (Hlɛn Efezitɔwo 4:16.) Nɔ mìwanɔ edɔ doju alɔlealɔmɛɔ, hamɛ lɔ anyɔ doji yí asɛnŋ le lɔnlɔn mɛ.

3. Nyi nu mìaxo nuxu so le nyɔta cɛ mɛɔ?

3 Emɔ ɖewo ciwo ji mìatɛnŋ ato keŋ ado bubu Kristotɔ buwo nu le hamɛ lɔ mɛɔ? Le nyɔta cɛ mɛɔ, mìakpɔ lé hamɛmɛshinshinwo atɛnŋ ado bubu wowo kpena hamɛmɛshinshinwo nu. Yi goduɔ, mìakpɔ lé mì pleŋ atɛnŋ adasɛ mɔ mìdonɔ bubu mìwo nɔviŋsu koɖo nɔvinyɔnu ciwo yí nyi trɛnnɔwo nu. Le vɔvɔnuɔ, mìakpla lé mìatɛnŋ alɔn mɛ ciwo yí detɛnŋ donɔ mìwo gbe nywiɖe do.

DO BUBU AO KPENA HAMƐMƐSHINSHINWO NU

4. Pɔlu nukplamu ci yí le Rɔmatɔwo 12:10 mɛ ci ji hamɛmɛshinshinwo ɖo awa doɔ?

4 Yehowa gbɔngbɔn kɔkɔɛ lɔ yí ɖo hamɛmɛshinshin ciwo pleŋ yí le hamɛ lɔ mɛ. Vɔ wowo domɛtɔ ɖeshiaɖe ɖo nunana koɖo enujikpekpe vovovo. (1 Kor. 12:17, 18) Eɖewo tɛnŋ nyi hamɛmɛshinshin dejinjin o eyi taɖo wodeɖo nutɔxukpɔkpɔ sugbɔ o. Shinshin koɖo edɔ̀lele cukaɖawo tɛnŋ na hamɛmɛshinshin buwo detɛnŋ gbewakɔ sugbɔ o. Ele ahan gan, hamɛmɛshinshin ɖe deɖo anukɔ le yiɖeki mɛ do yi kpena hamɛmɛshinshin bu nu mɔ: “Ŋ de ӡan eo o!” Vɔ hamɛmɛshinshin ɖeshiaɖe ɖo awa do Pɔlu nukplamu ci yí le Rɔmatɔwo 12:10 mɛ ji.—Hlin.

Hamɛmɛshinshinwo danasɛ mɔ yewodokɔ bubu yewo kpena hamɛmɛshinshinwo nu nɔ woɖonɔ to wo nywiɖe (Kpɔ mamamɛ 5-6)

5. Lé hamɛmɛshinshinwo danasɛ mɔ yewodokɔ bubu yewo kpenawo nu doɔ, yí nyi yí taɖo ele veviɖe mɔ woawɛ ahan ɔ?

5 Hamɛmɛshinshinwo danasɛ mɔ yewodokɔ bubu yewo kpena hamɛmɛshinshinwo nu nɔ woɖonɔ to wo nywiɖe. Ecɛ le veviɖe nɔ hamɛmɛshinshinwo-ha do go keŋ ale nyɔ veviwo kpɔ. Nyi yí taɖoɔ? Do jeshi nyɔ ci Jutakpɔxɔ 1er octobre 1988 nu. Énu mɔ: “Hamɛmɛshinshinwo ɖo anya mɔ, Kristo atɛnŋ ato gbɔngbɔn kɔkɔɛ lɔ ji yí akpedo hamɛmɛshinshin ɖekpokpui nu yí akpɔ Bibla gɔnmɛɖose ɖe ci yí akpedo hamɛmɛshinshinwo-ha lɔ nu yí woanya enu ci woawa le nɔnɔmɛ ɖe mɛ alo anya gbeta vevi ɖe ci woasɔ. (Edɔ. 15:6-15) Denyi hamɛmɛshinshin kuɖeka nu yí gbɔngbɔn kɔkɔɛ lɔ kpenɔdo o, wo pleŋ nu ekpenɔdo.”

6. Nyi yí akpedo hamɛmɛshinshinwo nu yí woawanɔ dɔ alɔlealɔmɛɔ, yí lé hamɛ lɔ kpɔnɔ nyɔna so mɛ doɔ?

6 Hamɛmɛshinshin ci yí donɔ bubu yi kpenawo nu datenɔkpɔ gashiagamɛ mɔ yeaxonɔ nuxu doŋkɔ le hamɛmɛshinshinwo bɔbɔwo mɛ o. Daxonɔ nuxu sugbɔ alo abui mɔ ye susuwo yí nyɔnɔ tɛgbɛɛ o. Vɔ ánunɔ yi susuwo koɖo amɛɖekisɔsɔhwe. Áɖonɔ to nyɔ ci yi kpenawo nukɔ nywiɖe. Ci yí le veviɖe wuɔ, áji veviɖe mɔ yeazannɔ Bibla mɛ gɔnmɛɖosewo yí awanɔ do “hwashi egbejinɔtɔ koɖo ŋɖɛnyatɔ lɔ” mɔdasɛnamɛwo ji. (Mt. 24:45-47, NWT) Nɔ hamɛmɛshinshinwo lɔn wowonɔnɔwo yí donɔ bubu wowonɔnɔwo nu nɔ wolekɔ enyɔwo kpɔɔ, Mawu gbɔngbɔn kɔkɔɛ anɔ koɖo wo yí adasɛ mɔ nɔ wo nɔ woasɔ gbeta ciwo yí ado ŋsɛn hamɛ lɔ.—Ӡaki 3:17, 18.

DO BUBU KRISTOTƆ TRƐNNƆWO NU

7. Susu ci yí Yesu ɖo do etrɛnnɔnɔ nuɔ?

7 Egbɛɔ, asu koɖo ashiwo koɖo xomuwo yí le hamɛ lɔ mɛ. Vɔ nɔviŋsu koɖo nɔvinyɔnu trɛnnɔ sugbɔwo can le hamɛ lɔ mɛ. Lé mìɖo akpɔnɔ mɛ ciwo yí nyi trɛnnɔwo doɔ? Mìakpɔ susu ci Yesu ɖo do etrɛnnɔnɔ nu. Hwenu Yesu wakɔ yi sumɔsumɔdɔ lɔ le nyigban jiɔ, deɖe nyɔnu o. Énɔ trɛn keŋ zan yi susu koɖo yi gamɛ do yi dɔ lɔ nu. Yesu dekpla nu amɛwo gbeɖe mɔ woɖo alé alɔ alo woɖo anɔ trɛn o. Vɔ énu mɔ Kristotɔ ɖewo tɛnŋ cin mɔ yewoanɔ trɛn. (Mt. 19:11, 12) Yesu do bubu mɛ ciwo yí nyi trɛnnɔwo nu. Debui mɔ mɛ ciwo yí lé alɔ nyɔ wu trɛnnɔwo alo ŋɖe hwedo trɛnnɔwo le agbemɛ o.

8. Sɔ koɖo 1 Korɛntitɔwo 7:7-9 ɖe, nyi Pɔlu do ŋsɛn Kristotɔwo mɔ wo le bu kpɔɔ?

8 Shigbe Yesu nɛɔ, apotru Pɔlu nɔ trɛn keŋ wa yi sumɔsumɔdɔ lɔ. Pɔlu dekpla nu amɛwo gbeɖe mɔ denyɔ mɔ Kristotɔ alé alɔ o. Édo jeshi mɔ amɛ ŋtɔ nyɔ yí enyi. Pɔlu do ŋsɛn Kristotɔwo hɛnnɛ mɔ wo le bui kpɔ yí akpɔ mɔ yewoatɛnŋ anɔ trɛn keŋ asɛn Yehowa ma. (Hlɛn 1 Korɛntitɔwo 7:7-9.) Kankandojitɔɔ, Pɔlu degbali Kristotɔ trɛnnɔwo o. Le kpɔwɛ mɛ, écan jajɛ Timɔte ci yí nyi nɔviŋsu trɛnnɔ nɔ awa dɔdashi veviwo. * (Fili. 2:19-22) Eyi taɖo eze petii mɔ, danyɔ mɔ woanɔ te do nyɔnu ɖeɖe alo nyɔnu maɖe ɖekɛ ji keŋ amɔ nɔviŋsu ɖe je alo deje axɔ agbanleamɛji o.—1 Kor. 7:32-35, 38.

9. Nyɔ ci mìatɛnŋ anu so alɔlele koɖo etrɛnnɔnɔ nuɔ?

9 Yesu alo Pɔlu dekpla nu amɛwo mɔ Kristotɔwo ɖo alé alɔ alo anɔ trɛn o. Ecɛyɛ ɖe, nyɔ ci mìanya anu so alɔlele koɖo etrɛnnɔnɔ nuɔ? Jutakpɔxɔ 1er octobre 2012 wa ɖaŋ nu so wo nu mɔ: “Le nyɔnɔnwi mɛɔ, mìatɛnŋ anu so alɔlele koɖo etrɛnnɔnɔ nu mɔ wonyi enunana so Mawu gbɔ. . . . Yehowa dekpɔnɔ trɛnnɔwo mɔ ŋkpɛn wanɔ wo alo wosenɔ vevi o.” Eyi taɖo ci nyɔ cɛ le susumɛ nɔ mìɔ, mìɖo adonɔ bubu texwe ci nɔviŋsu koɖo nɔvinyɔnu trɛnnɔwo ɖo le hamɛ lɔ mɛ nu.

Ci mìdonɔ bubu mìwo nɔviŋsu koɖo nɔvinyɔnu trɛnnɔwo nu ɖe, nyi mìdeɖo awaɔ? (Kpɔ mamamɛ10)

10. Nɔ mìdonɔ bubu mìwo nɔviŋsu koɖo nɔvinyɔnu trɛnnɔwo nu ɖe, nyi mìdeɖo awaɔ?

10 Lé mìawɛ ado bubu seselelanmɛ koɖo nɔnɔmɛ ciwo mɛ mìwo nɔviŋsu koɖo nɔvinyɔnu trɛnnɔwo le nuɔ? Mìɖo aɖo ŋwi mɔ Kristotɔ ɖewo sɔ gbeta wowoŋtɔwo mɔ yewoanɔ trɛn. Vɔ Kristotɔ trɛnnɔ ɖewo ji mɔ yewoalé alɔ, gan wodekpɔ mɛ ci yí nyɔ nɔ wo o. Nɛnɛke asu alo ashi ku nɔ Kristotɔ ɖewo nɛ. Nɔ egbele do ɖe can ɖe, anyɔ mɔ mɛ ciwo yí le hamɛ lɔ mɛ abiɔkɔ Kristotɔ trɛnnɔwo se mɔ, nyi yí taɖo wodelé alɔ alo mɔ yewoakpedo wo nu nɔ woakpɔ mɛ ci woaɖea? Le nyɔnɔnwi mɛɔ, Kristotɔ trɛnnɔ ɖewo atɛnŋ abiɔ mɔ wo le kpedo yewo nu nɔ yewoakpɔ mɛ ci yewoaɖe. Vɔ nɔ wodebiɔ kpekpedonu gan yí mɛɖe vatɔ mɛ ci woaɖe jiji nɔ wo ɖe, lé woase le wowoɖekiwo mɛ doɔ? (1 Tɛs. 4:11; 1 Tim. 5:13) Mína mìase enyɔ ɖewo ci nɔviŋsu koɖo nɔvinyɔnu trɛnnɔ egbejinɔtɔwo nu.

11-12. Mìwo nuwana ciwo yí atɛnŋ ana trɛnnɔwo agbɔjɔɔ?

11 Ekán lɔ mɛ hamɛwo jikpɔtɔ ɖeka ci yí nyi trɛnnɔ wanɔ yi dɔdashi nywiɖe; ékpɔɛ mɔ nyɔna sugbɔ le etrɛnnɔnɔ mɛ. Vɔ édo jeshi mɔ, nɔ nɔviwo ji mɔ yewoakpedo eo nu keŋ yí biɔkɔ se mɔ: “Nyi yí taɖo deɖe nyɔnu maɔ,” atɛnŋ agbɔjɔ amɛ. Nɔviŋsu trɛnnɔ ɖeka ci yí sumɔkɔ le alɔjedɔwaxu ɖeka nu mɔ: “Hweɖewonuɔ, nɔviŋsu koɖo nɔvinyɔnu ɖewo wanɔ nu shigbe mɔ trɛnnɔwo nu sadɔnu hannɛ. Ecɛ atɛnŋ ana aze shigbe mɔ etrɛnnɔnɔ nyi cukaɖa nɛ yí denyi nunana o.”

12 Nɔvinyɔnu trɛnnɔ ɖeka ci yí sumɔkɔ le Betɛli nu mɔ: “Eŋɛnywidratɔ ɖewo buini mɔ trɛnnɔwo pleŋ jikɔ mɛ ci woaɖe. Wogbebuini mɔ nɔ amɛ sugbɔ bɔ do fiɖeɔ, trɛnnɔwo kpɔɛni mɔ emɔ ɖe enyi ci ji yewoato yí aji mɛ ci yewoaɖe. Gbeɖekaɔ, Betɛli dɔŋ ɖaɖa fibu le eju lɔ mɛ nɔ edɔ ɖeka. Ŋvaɖo hwenu wojikɔ awa bɔbɔ zanmɛ. Nɔvinyɔnu ci gbɔ ŋze, nu nɔŋ mɔ nɔviŋsu amɛve ɖekawo le hamɛ lɔ mɛ yí ɖo anyi xwe. Éɖe mɛ nɔŋ mɔ denyi asu yejikɔ nɔ nyɛ o. Vɔ ci mìɖo Fyɔɖuxuxɔ lɔ mɛ zeɖekaɔ, ékplɔŋ yi nɔviŋsu amɛve lɔwo gbɔ. Le nyɔnɔnwi mɛɔ, nɔnɔmɛ lɔ ɖe fun nɔ nyɛ koɖo nɔviŋsu amɛve lɔwo.”

13. Kpɔwɛ ciwo yí do ŋsɛn nɔvinyɔnu trɛnnɔ ɖekaɔ?

13 Nɔvinyɔnu trɛnnɔ bu ci yí sumɔkɔ le Betɛli nu mɔ: “Ŋjeshi mɔɖetɔ shinshin ciwo yí nyi trɛnnɔ yí wanɔ nu le dredrenu, woɖo tajinu nywiwo yí lɔn faa kpenɔdo mɛbuwo nu. Wokpɔnɔ jijɔ le wowo sumɔsumɔdɔ lɔ mɛ yí kpenɔdo hamɛ lɔ nu sugbɔ. Woɖo susu sɔgbe do wowo trɛnnɔnɔ nu; wodebuini mɔ yɛna yí yewonyɔ wu mɛbuwo o. Wodebuini hɛnnɛ mɔ ci yewodelé alɔ yí ji viwoɔ, yewodakpɔ jijɔ o.” Edasɛ mɔ hamɛ ci mɛ wodonɔ bubu amɛshiamɛ nu le nyanɔ nɔnɔ haan. Ðo ènya mɔ nɔviwo dakpɔ mɔ ye nu sadɔnu alo ahwanŋ ye o. Nɛnɛke wodaŋlɔbe ye alo abui mɔ yenyɔ wu yewo o. Gbesɔ kpe niɔ, ènya mɔ wolɔn ye.

14. Lé mìawɛ yí adasɛ mɔ mìdonɔ bubu mìwo nɔvi trɛnnɔwo nuɔ?

14 Nɔ mìdonɔ bubu mìwo nɔvi trɛnnɔwo nu yí sɔ susu ɖonɔ wowo nɔnɔmɛ nywiwo ji yí mìdekpɔnɔ wo mɔ wowo nu sadɔnuɔ, ajɔ ji nɔ wo sugbɔ. Mìdakpɔnɔ wo mɔ wowo nu wa ŋshishi o, vɔ mìɖo akannɔfu wo do egbejinɔnɔ wowo tɔ ŋci. Ecɛ ana mɔ mìwo nɔviŋsu koɖo nɔvinyɔnu trɛnnɔwo dase le wowoɖekiwo mɛ gbeɖe mɔ, mìwo nukɔ nɔ yewo mɔ: “Ŋ de ӡan eo o!” (1 Kor. 12:21) Ewaɖeɔ, woanya mɔ mìdonɔ bubu yewo nu yí kpɔnɔ jijɔ mɔ yewole hamɛ lɔ mɛ.

DO BUBU MƐ CIWO YÍ DETƐNŊ DONƆ AO GBE NYWIÐE NU

15. Trɔtrɔ ci mɛɖewo wa keŋ akeke wowo sumɔsumɔdɔ lɔ dojiɔ?

15 Le exwe ciwo yí vayi mɛɔ, eŋɛnywidratɔ sugbɔ sɔ gbeta mɔ yewoakpla egbe yoyu bu keŋ atɛnŋ akeke yewo sumɔsumɔdɔ doji. Woɖo awa trɔtrɔ ɖewo gbɔxwe akpe ji. Nɔviŋsu koɖo nɔvinyɔnu cɛwo so le hamɛ ci mɛ wodonɔ wowoŋtɔwo gbe le yí vayi ci hamɛ ci mɛ wodonɔ egbe bu le. Ðo woji mɔ yewoasumɔ le fini Fyɔɖuxu ŋɛnywidratɔ sugbɔ ӡan le. (Edɔ. 16:9) Kristotɔ cɛwo ŋtɔ yí sɔ gbeta lɔ keŋ asumɔ Yehowa sugbɔ doji. Atɛnŋ axɔ exwe sugbɔ gbɔxwe woado egbe yoyu lɔ nywiɖe, gan wokpekɔdo hamɛ lɔ nu le enu sugbɔ mɛ. Wowo nɔnɔmɛ nywiwo koɖo nutɔxukpɔkpɔwo donɔ ŋsɛn hamɛ lɔ. Nɔviŋsu koɖo nɔvinyɔnu cɛ ciwo yí sɔ wowoɖekiwo sanavɔn le veviɖe nɔ mì!

16. Nyi ji hamɛmɛshinshinwo ɖo anɔ te do keŋ akpɔ mɔ nɔviŋsu ɖe je yí anyi hamɛmɛshinshin alo sumɔsumɔdɔwatɔɔ?

16 Nɔ nɔviŋsu ɖe dedonɔ egbe ci wozannɔ le hamɛ lɔ mɛ nywiɖeɔ, hamɛmɛshinshinwo-ha deɖo akpɔ do yɛ nu keŋ amɔ yɛdeje yí anyi hamɛmɛshinshin alo sumɔsumɔdɔwatɔ o. Enyɔ ci Enuŋwlɛŋwlɛ lɔwo nu so enu ci woawa yí aje anyi hamɛmɛshinshin alo sumɔsumɔdɔwatɔ nu ji yí woanɔ te do, denyi hamɛ lɔ gbe dodo nywiɖe ji yí woanɔ te do o.—1 Tim. 3:1-10, 12, 13; Titu 1:5-9.

17. Gbeta ci yí jilawo ɖo asɔ nɔ wovayi ci eju bu mɛ koɖo wowo xomuɔ?

17 Xomu Kristotɔ ɖewo vayi ci eju buwo mɛ keŋ aji bexu alo akpɔ edɔ awa. Eyi taɖo, wowo viwo tɛnŋ tɔ suklu yí atɔ egbe yoyu bu kplakpla. Etɛnŋ ӡan hɛnnɛ mɔ jila lɔwo akpla egbe yoyu lɔ gbɔxwe akpɔ dɔ. Vɔ nɔ hamɛ alo gbɛbɔbɔ ɖe le nɔ yí wowanɔ bɔbɔwo do xomu lɔ ŋtɔ gbe mɛ ɖe, hamɛ ci mɛ yí xomu lɔ ɖo anɔɔ? Ci mɛ wodonɔ eju lɔ gbe le yɔa alo ci mɛ wodonɔ wowoŋtɔwo gbe le?

18. Sɔ koɖo Galatitɔwo 6:5 ɖe, lé mìatɛnŋ ado bubu xomutatɔ ɖe gbetasɔsɔ nu doɔ?

18 Xomutatɔ lɔ ɖo asɔ gbeta so hamɛ ci mɛ xomu lɔ ayinɔ bɔbɔwo le nu. Éɖo akpɔ ci yí anyɔ nɔ yi xomu sɔwu, ɖo mɛɖekamɛɖeka nyɔ enyi. (Hlɛn Galatitɔwo 6:5.) Mìɖo ado bubu xomutatɔ lɔ gbetasɔsɔ nu. Nɔ ésɔ gbeta ɖeɔ, mìɖo alɔn do ji yí axɔ yi xomu lɔ alɔ ve yí alɔn wo.—Rɔm. 15:7.

19. Nyi nu xomutatɔwo ɖo abu tamɛ kpɔ so nywiɖe yí agbedo gbe ɖaɖa soɔ?

19 Xomu ɖewo tɛnŋ sumɔkɔ le hamɛ ci yí zannɔ jila lɔwo gbe, vɔ yí ɖevi lɔwo detɛnŋ donɔ egbe lɔ nywiɖe o. Nɔ hamɛ lɔ le fini wodonɔ eju lɔ mɛ gbe leɔ, etɛnŋ gbɔnnu nɔ ɖevi lɔwo mɔ woamɔŋje enyɔ ci wonukɔ le bɔbɔwo yí awa ŋkɔyiyi le gbɔngbɔnmɛ. Nyi yí taɖoɔ? Ðo taŋfuin eju lɔ gbe yí ɖevi lɔwo dokɔ le suklu, denyi wowo jilawo gbe yɔ o. Nɔ ele ahan ɔ, xomutatɔ lɔ ɖo abu tamɛ kpɔ nywiɖe keŋ ado gbe ɖaɖa yí akpɔ enu ci woɖo awa keŋ asɔ kpedo wowo viwo nu nɔ woate gogo Yehowa koɖo yi mɛwo doji. Woɖo akpedo ɖevi lɔwo nu nɔ woanya wowo gbe lɔ dodo nywiɖe alo woayi ci hamɛ ci yí zannɔ egbe ci ɖevi lɔwo donɔ nywiɖe mɛ. Nɔ gbeta ci xomutatɔ lɔ sɔ le do ɖe can ɔ, hamɛ ci mɛ ecan mɔ yeanɔ ɖo ado bubu yɛ koɖo yi xomu lɔ nu yí alɔn wo.

Lé mìawɛ ado bubu mɛ ciwo yí kplakɔ egbe yoyu ɖe nuɔ? (Kpɔ mamamɛ 20)

20. Lé mìawɛ ado bubu mìwo nɔviŋsu koɖo nɔvinyɔnu ciwo yí kplakɔ egbe yoyu ɖe nuɔ?

20 Susu ciwo nu mìxo nuxu so vayi ana mɔ, le hamɛ sugbɔ mɛɔ, nɔviŋsu koɖo nɔvinyɔnuwo ajekɔ agbla veviɖe mɔ yewoakpla egbe yoyu ɖe. Etɛnŋ gbɔnnɔnu nɔ wo mɔ woanu wowo susuwo. Vɔ nɔ mìdesɔ susu ɖo lé wodokɔ egbe yoyu lɔ ɖekɛ jiɔ, mìado jeshi mɔ wolɔn Yehowa yí ji mɔ yewoasin. Nɔ mìkpɔ nɔnɔmɛ nywi cɛwo le nɔviŋsu koɖo nɔvinyɔnu cɛwo nuɔ, mìado bubu wo nu yí alɔn wo veviɖe. Mìdakpɔ do mìwo gbe ci wodedokɔ nywiɖe nu keŋ atɔ nunu nɔ wo mɔ: “Ŋ de ӡan eo o!”

MÌLE VEVIÐE NƆ YEHOWA

21-22. Mɔnukpɔkpɔ nywi ci yí le mì shiɔ?

21 Mìdokɔ akpe gangan nɔ Yehowa, ɖo édo bubu mì nu yí na texwe mɛɖekamɛɖeka le yi hamɛ lɔ mɛ. Nɔ mìnyi ŋsu alo nyɔnu, trɛnnɔ alo mɛ ci yí lé alɔ, jajɛ alo amɛshinshin, nɔ mìdonɔ gbe ɖe nywiɖe alo mìdeduini nywiɖe can ɔ, mìle veviɖe nɔ Yehowa koɖo mìwonɔnɔwo.—Rɔm. 12:4, 5; Kol. 3:10, 11.

22 Le vamɛ mɔ mìakpɔtɔ awanɔ do enunywi sugbɔ ciwo yí mìkpla so Pɔlu kpɔwɛ ci yí kudo agbetɔ lankpu nu ji. Ecɛ ana mɔ mìagbekpɔ emɔ sugbɔ ciwo ji mìato yí ado bubu mìwo texwe koɖo mɛbuwo tɔ nu le Yehowa hamɛ lɔ mɛ.

EHAJIJI 90 Mide Dzi Ƒo Na Mia Nɔewo

^ par. 5 Yehowa mɛwo so texwe vovovo yí gbewanɔ edɔ vovovowo le hamɛ lɔ mɛ. Nyɔta cɛ akpedo mì nu mìakpɔ enu ci yí taɖo ele veviɖe mɔ mìado bubu Yehowa xomumɛtɔ ɖeshiaɖe nu.

^ par. 8 Mìdatɛnŋ anu koɖo kankandoji mɔ Timɔte deɖe nyɔnu kpɔ o.