1. Oityi Siovaa avela ovaumbili vae aveho?

SIOVAA waavela ovaumbili vae aveho omphangu meongano liae. Namphila tuna ovilinga vielikalela, atuho tusilivila. Oñgeni apositolu Paulu etukuatesako okunoñgonoka okuti tuna esilivilo?

2. Ngetyi tyipopia Ova Efesu 4:16, omokonda yatyi tuesukisila okulihumba pokati, nokuundapela kumwe?

² Mo tesitu muapolwa onthele ei, apositolu Paulu wapopia okuti onthue katupondola okutala kovaumbili vakuetu va Siovaa atuvepopila okuti: “Ame hesukile no ove.” (1 Kol. 12:21) Opo ewaneno liende no komutwe, tuesukisa okulihumba pokati, nokuundapela kumwe. (Tanga Ova Efesu 4:16.) Okuundapela kumwe, ewaneno lipama mokonda aveho velitehelela nawa.

3. Oityi matulilongesa monthele ei?

³ Oñgeni tupondola okulekesa okuti tuna onthilo novakuatate mewaneno? Monthele ei, matulilongesa: (1) Oñgeni ovakulu vewaneno vapondola okulekesa okuti vena onthilo novakulu vewaneno vakuavo. (2) Oñgeni tupondola okulekesa okuti tuna onthilo na vana vahanepele no vokuhanepelwe. (3) Oñgeni tupondola okulekesa okuti  tuna onthilo novakuatate vokuhetyivili okupopia nawa elaka lietu.

4. Ovipuka patyi Paulu apopia mu Ova Loma 12:10, ovakulu vewaneno vena okulinga?

⁴ Ovakulu wewaneno aveho vaholovonwa nononkhono mba Huku. Tyati vala ou uvila etyi, ou uvila etyi. (1 Kol. 12:17, 18) Vamwe kavei ovipuka ovinyingi mokonda nkhele ovape. Ovakuavo kavetyivili okulinga ovipuka vimwe mokonda yokuvela, nokuakulupa. No ngotyo petupu ou upondola okutala komukulu wewaneno mukuavo, ati: “Ame hesukile no ove.” Aveho vena okuendela monondongwa mba apositolu Paulu mbuvasiwa mu Ova Loma 12:10. — Tanga.

5. Oñgeni ovakulu vewaneno valekesa okuti vena onthilo novakulu vewaneno vakuavo, iya omokonda yatyi vesukisila okutyilinga?

⁵ Ovakulu vewaneno valekesa okuti vena onthilo na vakuavo tyina vevetehelela nawa. Kese umwe puvo una okutehelela nawa tyina mukuavo apopia, haunene momaliongiyo avo. Omokonda yatyi? Tala etyi tyapopia Omutala Womulavi 1 ya Outubro yo 1988: “Ovakulu vewaneno vena okuhinangela okuti ononkhono mba Huku, mbupondola okukuatesako kese umwe puvo, okusoka, nokupopia otyipuka tyipondola okuvekuatesako okutetulula otyitateka tyimwe, nokulinga etokolo liaviuka. (Ovil. 15:6-15) Okuti povakulu vewaneno, wike-po vala una ononkhono mba Huku?”

6. Oityi tyipondola okukuatesako ovakulu vewaneno okuundapela kumwe, iya oñgeni otyo tyikuatesako ewaneno?

⁶ Oñgeni omukulu wewaneno apondola okulekesa okuti wahumba vakuavo? O putyina ahila vakuavo, ahautuka vala nokupopia, no putyina ahasoko okuti etyi apopia otyo vala tyaviuka. Upopia nonondunge, utehelela nawa vakuavo tyina vapopia. Tyina eya pokupopia etyi asoka, ulandula etyi Ombimbiliya ipopia, netyi omupika “omukuatyili nokualunguka” apopia. (Mat. 24: 45-47) Tyina ovakulu vewaneno vatomphola vala nawa momaliongiyo avo, ononkhono mba Huku mbuvekuatesako okulinga omatokolo maapameka aveho mewaneno. — Tia. 3:17, 18.

7. Oñgeni Sesusi ankho atala vokuahanepele no vokuhanepelwe?

⁷ Vamwe mewaneno vanepa, ovakuavo kavanepele. Mahi oñgeni tuna okutala vokuahanepele, no vokuahanepelwe? Tuesukisa okuhetekela Sesusi. Sesusi kanepele mokonda ankho uhanda okumanena omuvo wae nononkhono mbae movilinga Siovaa emutuma. Sesusi kapopile okuti opo omunthu apandwe na Huku, wesukisa okunepa ine okuhanepe. Watile vala okuti, vamwe mavaholovona okukala vala ngotyo. (Mat. 19:11, 12) Sesusi ankho katombele vokuahanepele no vokuahanepelwe. Ankho keveetehila-mo okankhenda ngatyina vena etyi vakamba momuenyo wavo.

8. Ngetyi tyipopia 1 Ova Kolindu 7:7-9, apositolu Paulu walundile Ovakilisitau okusoka nawa kutyi?

⁸ Tunde apa apositolu Paulu ehimbika okuivisa ankho kanepele, nga Sesusi. Paulu kalongesile okuti tyapenga Omukilisitau okunepa mokonda ankho utyii okuti, otyo tyitei ku kese omunthu. Mahi tupu walundile Ovakilisitau aveho okutala inkha tyitavela okukala tyihanepele opo vetyivile okuundapa vali unene movilinga vya Siovaa. (Tanga 1 Ova Kolindu 7:7-9.) Ankho kasoko okuti vokuhanepele no vokuahanepelwe vaetesa onkhenda. Mongeleka, waavelele Timotiu ovilinga ovinene. Mahi pomuvo opo Timotiu ankho kanepele. * (Fili. 2:19-22) Oityi tulilongesilako? Katupondola okusoka okuti omukuatate umwe katelemo okupewa ovilinga mewaneno mokonda vala kanepele. — 1 Kol. 7:32-35, 38.

9. Oñgeni tuna okutala vokuanepa, no vokuahanepele?

⁹ Sesusi na Paulu kavapopile okuti Ovakilisitau vena okukala vala ngotyo ine vena okunepa. Iya onthue, oñgeni tuna okutala vokuanepa, no vokuahanepele? Omutala Womulavi 1 ya Outubro yo 2012, wakumbulula epulo olio okuti: “Tyilinge ou wanepa, tyilinge ou wahanepele, aveho vetyipewa na Huku. . . . Siovaa katale vokuhanepele ngatyina vaetesa onkhenda.” Otyo tyitulongesa  okuti no onthue tuesukisa okuhumba ovakuatate vahanepele no nomphange vahanepelwe.

10. Oñgeni tupondola okulekesa okuti tuna onthilo novakuatate vahanepele no nomphange vahanepelwe?

¹⁰ Oñgeni tupondola okulekesa okuti tuna onthilo novakuatate vahanepele no nomphange vahanepelwe? Tete, tuna okuhinangela okuti vamwe kavahande umwe okunepa. Ovakuavo vahanda umwe, mahi nkhele kavenevase omunthu vahanda. Nkhele ovakuavo, vahiwapo nou ankho velinepa nae. Okuti tyaviuka okuvepula omokonda yatyi vekahilile vala ngotyo? Okuti tyaviuka okuvetaindyila-ko omukuendye ine omuhikuena? Vamwe vapondola umwe okuita tuvekuateseko okutaindya. Mahi ankho kavetuitile, atuveovolela vala, oñgeni matyivekalesa? (1 Tes. 4:11; 1 Tim. 5:13) Tutalei etyi tyapopia ovakuatate vamwe no nomphange.

11-12. Oñgeni tupondola okusoyesa vokuahanepele no vokuahanepelwe?

¹¹ Omutalelipo womawaneno umwe wahanepele, utyivila okulinga nawa ovilinga viae. Namphila kwe ekahi nawa, mahi pamwe ulitehelela omapita tyina ovakuatate vemupula okuti: “Ove ñga kunepela-tyi?” Omukuatate omukuavo uundapa mo Mbetele wati: “Pamwe ovakuatate valinga ovipuka vinthyokesa okuti hamwe ndyietesa onkhenda mokonda yokuhanepele. Kuvo, ngoti okuhanepe otyitateka.”

¹² Omphange umwe uundapa mo Mbetele wati: “Vamwe momawaneno vasoka okuti aveho vahanepele vena nokuovola. Vasoka okuti tyina veli pokati kovanthu vatalela vala monofingi. Nthiki imwe, Ombetele ainthumu kotyilongo otyikuavo nkhalingeko otyilinga tyimwe. Nehikako monthiki yeliongiyo. Omphange wokuanthambula, amphopila okuti mewaneno liavo muna ovakuatate vevali veti liange vahanepele. Amphopila okuti: ‘Wahasoke okuti ndyikahi nokukuovolela.’ Mahi etyi tuehika Mondyuo Yomaliongiyo, anthuala povakuatate ovo na tulinoñgonoke. Otyipuka otyo alinga, atyitukalesa vala otyipuka ñgaa!”

13. Onongeleka patyi mbuhole okupameka omphange umwe wahanepelue?

¹³ Omphange omukuavo wahanepelue, nae uundapa mo Mbetele, wati: “Ndyii ovakokoli-ndyila vamwe vahanepele. Vena ehambu, vapama motyili, valingila-ko vakuavo ovipuka, vaundapa unene opo vakuateseko ewaneno. Vati vala, avahasoko okuti vekahi vali nawa ko vokuanepa, avahasoko okuti vaetesa onkhenda. Muene vekahi vala nawa!” Otyo tupopila okuti otyiwa tyina uli mewaneno omu aveho vena onthilo no ove. Ove kulitehela okuti weetesa onkhenda, tupu kulitehela okuti vamwe vekulwa onkhi. Nii kulitehela okuti waniangwa vala, tupu kavekutale ngatyina umunene vali kuvo. Muene umona vala okuti una ovakuatate vekuhole!

14. Oñgeni tupondola okulekesa okuti tuna onthilo no vokuahanepele?

¹⁴ Ovakuatate vahanepele no nomphange vahanepelwe, mavelitehelela vala nawa ine tutala kovituwa viavo oviwa, atuheveetesila-mo onkhenda. Onthue tuesukisa okuvehumba mokonda youkuatyili wavo. Inkha tuvehumba, kamavelitehela ngatyina tuna nokuvepopila okuti: “Ame hesukile no onwe.” (1 Kol. 12:21) Mavetyimono okuti onthue tuahumba omphangu yavo mewaneno.

15. Oityi ovakuatate vamwe valinga opo vakuateseko ovanthu ovanyingi?

¹⁵ Momanima ano, ovaivisi ovanyingi vena nokulilongesa omalaka omakuavo opo vakuateseko ovanthu ovanyingi movilinga viokuivisa. Okulilongesa elaka ekuavo tyesukisa okupilulula ovipuka ovinyingi. Mongeleka, ovakuatate ovo no nomphange, vasapo ewaneno lipopia elaka liavo, opo vende kewaneno lipopia elaka vekahi nokulilongesa mokonda kuesukisa ovaivisi. (Ovil. 16:9) Otyo otyipuka vahakuluminyinue. Vailuka tupu, omokonda vahanda okukuatesako ovilinga Viouhamba. Vamwe vakala omuvo omunyingi opo vetyivile okupopia umwe nawa elaka. No ngotyo vakuatesako ewaneno mononkhalelo ononyingi. Ovituwa viavo oviwa, novipuka vevila okulinga, vipameka ewaneno. Onthue tuhole unene ovakuatate ovo no nomphange!

16. Okutyi ovakulu vewaneno vena okutala tyina vaholovona omukuatate akale omukulu wewaneno ine omukuatesiko vovakulu vewaneno?

¹⁶ Ovakulu vewaneno kavapondola okupopia okuti omukuatate umwe kapondola okukala omukulu wewaneno ine omukuatesiko wovakulu vewaneno, mokonda vala ketyivili okupopia nawa elaka liavo. Vena okueleka ovituwa viomukuatate vahanda okuholovona, netyi Ombimbiliya ipopia, ha netyi apopia elaka liavo. — 1 Tim. 3:1-10, 12, 13; Titu 1:5-9.

17. Oityi ovohe vena okutokola tyina vailukila kotyilongo otyikuavo?

¹⁷ Onombunga mbumwe vailukila kovilongo ovikuavo. Vamwe vakatila ovilwa, ovakuavo vakataindya ovilinga. Pahe kosikola, ovana valongeswa melaka lyo motyilongo omo. Ovohe, navo pamwe vesukisa okulilongesa elaka olio opo vavase ovilinga. Mahi pamwe motyilongo otyo, muna ewaneno ine otyikundyi tyelaka liavo. Pahe vena okulinga ñgeni? Okuti vena okuenda mewaneno lipopia elaka liavo ine mavaende mewaneno lipopia elaka lyo motyilongo otyo?

18. Ngetyi tyipopia Ova Galata 6:5, oñgeni tupondola okulekesa okuti tuetavela etyi onkhalamutwe yombunga yatokola?

¹⁸ Onkhalamutwe yombunga, oe una okuholovona ewaneno mavaende. Tyina atokola, una okusoka nawa kovanthu aveho vo mombunga yae. (Tanga Ova Galata 6:5.) Onthue tuesukisa okuhumba etokolo lionkhalamutwe yombunga. Etyi onkhalamutwe yombunga yapopia, atuho tuesukisa okutyitavela, atuveliepesa nawa mewaneno lietu. — Loma 15:7.

19. Oityi onkhalamutwe yombunga ina okusoka nawa?

¹⁹ Pamwe ombunga ili mewaneno lipopia  elaka lyo vohe, mahi ovana kavetyivili okulipopia nawa. Ovana pamwe kavapame motyili mokonda kavanoñgonoka nawa etyi tyipopiwa momaliongiyo. Omokonda yatyi? Omokonda vapopia elaka valongeswa kosikola. Pahe onkhalamutwe yombunga yesukisa okusoka nawa etyi vapondola okulinga opo vakuateseko ovana vavo okukala noupanga omuwa na Siovaa. Okuti mavalongesa ovana okupopia nawa elaka liavo? Ine mavailukila kewaneno lipopia elaka lyo vana vavo? Tyilinge onkhalamutwe yombunga itokola okulongesa ovana elaka liavo, tyilinge okuilukila kewaneno ekuavo, atuho tupondola okukuatesako ombunga oyo. Ñgeni? Ine veya mewaneno lietu, tuesukisa okuvekuatesako okulitehelela nawa.

20. Oñgeni tupondola okulekesa okuti tuna onthilo novakuatate vena nokulilongesa elaka lietu?

²⁰ Momawaneno omanyingi, muna ovakuatate no nomphange vekahi nokulilongesa elaka ekuavo. Pamwe tyipondola okuvepuiya okupopia etyi vasoka. Inkha katusuku netyi vehevili okupopia nawa elaka lietu, matumono ovipuka oviwa. Matumono okuti vehole unene Siovaa iya vahanda okumuundapela. Okusoka ngotyo, matyitulundu okuhumba omphangu yavo mewaneno. Kamatuvepopila okuti “ame hesukile no onwe,” mokonda vala kavetyivili okupopia nawa elaka lietu.

21-22. Oityi Siovaa etuavela?

²¹ Onthue tupandula Siovaa etyi etuavela omphangu meongano liae. Atuho Siovaa utuhole unene iya tuesukisa okulikuatesako pokati, tyilinge tuvakuendye ine tuvahikuena, tyilinge tuanepa ine katuanepele, tyilinge tuatalala nawa ine tuakulupa, tyilinge tupopia nawa elaka limwe ine nkhele tukahi nokulilongesa-lyo. — Loma 12:4, 5; Kolo. 3:10, 11.

²² Ongeleka ya Paulu yolutu luomunthu yetulongesa ovipuka ovinyingi. Tutualeiko okuendela muetyi tuelilongesila kongeleka oyo. Inkha tulinga ngotyo, apeho matusoko kononkhalelo mbokulekesa ku Siovaa okuti tuapandula omphangu etuavela meongano liae, iya tuahumba omphangu ya vakuetu.