Go na content

Go na table of contents

STUDIE-ARTIKEL 35

Lespeki ibri sma na ini a gemeente

Lespeki ibri sma na ini a gemeente

„Na ai no kan taigi na anu: ’Mi no abi yu fanowdu.’ Sosrefi, na ede no kan taigi den futu: ’Mi no abi unu fanowdu.’”​—1 KOR. 12:21.

SINGI 124 Tai hori na Yehovah ala ten

SAN WI O LERI *

1. Fa Yehovah e si ibri sma na ini a gemeente?

IBRI sma na ini a gemeente prenspari gi Yehovah. Aladi wi abi difrenti frantwortu na ini a gemeente, toku ala sma warti gi en èn wi abi makandra fanowdu. Na apostel Paulus e yepi wi fu frustan a tori disi. Fa a e du dati?

2. Soleki fa Efeisesma 4:16 e sori, dan fu san ede wi musu lespeki ibri sma na ini a gemeente èn fu san ede wi musu wroko makandra?

2 Na ini a thema tekst fu na artikel disi, Paulus e sori taki nowan fu wi kan taigi wan tra anbegiman fu Yehovah: „Mi no abi yu fanowdu” (1 Kor. 12:21). Efu wi wani taki freide de na ini a gemeente, wi musu wroko makandra èn wi musu lespeki ibri sma. (Leisi Efeisesma 4:16.) Te wi e wroko makandra na ini wánfasi, dan wi o lobi ala sma na ini a gemeente èn a gemeente o tranga.

3. San wi o luku na ini na artikel disi?

3 San na wan tu fasi fa wi kan sori lespeki gi den brada nanga sisa na ini a gemeente? Na ini na artikel disi wi o luku fa owruman kan sori lespeki gi tra owruman. Baka dati wi o luku fa wi alamala kan sori lespeki gi den brada nanga sisa di no trow. Leki lasti wi o luku fa wi kan sori lespeki gi den brada nanga sisa di no e taki a tongo fu wi so bun.

SORI LESPEKI GI TRA OWRUMAN

4. Sortu rai di Paulus skrifi na Romesma 12:10 owruman musu teki?

4 Na a santa yeye fu Yehovah e poti brada leki owruman na ini a gemeente. Ma a no ala owruman man du den srefi sani (1 Kor. 12:17, 18). Sonwan no abi so furu ondrofeni fu di den tron owruman no so langa pasa. Trawan no man du so furu moro fu di den kon owru noso fu di den e siki. Toku nowan owruman musu taigi wan trawan: „Mi no abi yu fanowdu.” Na presi fu dati, ibri owruman musu teki a rai fu Paulus di skrifi na Romesma 12:10.​—Leisi en.

Owruman e sori lespeki gi tra owruman te den e arki bun te den e taki (Luku paragraaf 5-6)

5. Fa owruman kan sori taki den e lespeki den tra owruman na ini a gemeente èn fu san ede a prenspari fu du dati?

5 Owruman e sori lespeki gi tra owruman te den e arki den bun. A sani disi prenspari spesrutu te owruman e hori wan owruman konmakandra. Fu san ede? A Waktitoren fu 1 oktober 1988 ben taki: „Owruman musu frustan taki Yesus kan gebroiki a santa yeye fu yepi iniwan fu den owruman fu feni wan Bijbeltekst di kan yepi den owruman fu sabi san den musu du (Tori 15:6-15). A santa yeye e yepi ala den owruman na ini a gemeente, a no e yepi wán nomo.”

6. San e yepi owruman fu wroko na ini wánfasi èn sortu wini dati e tyari gi a gemeente?

6 Wan owruman di e lespeki tra owruman no e pruberi fu de a fosiwan di e taki te den e hori na owruman konmakandra. A no en wawan e taki na a konmakandra èn a no e denki taki a sabi sani moro bun. Na presi fu dati, a e sori sakafasi èn na wan switi fasi a e taki fa a e denki. A e arki bun te den tra owruman e taki. San moro prenspari, na taki a de klariklari fu taki fu Bijbel rai èn fu teki a tiri fu „a koni srafu di de fu frutrow” (Mat. 24:45-47). Te owruman e sori lobi nanga lespeki gi makandra na den owruman konmakandra, dan a santa yeye o de nanga den èn a o yepi den fu teki bun bosroiti di o tranga a gemeente.​—Yak. 3:17, 18.

SORI LESPEKI GI BRADA NANGA SISA DI NO TROW

7. Fa Yesus ben e denki fu sma di no trow?

7 Na ini a gemeente yu abi sma di trow èn sonwan fu den abi pikin. Ma yu abi furu brada nanga sisa tu di no trow. Fa wi musu si den sma di no trow? Wi musu si den neleki fa Yesus ben e si den. Di Yesus ben du en diniwroko na grontapu a no ben trow. A ben gebroiki ala en ten gi a wroko di a ben kisi. Yesus noiti no leri sma taki wan Kresten musu trow noso taki a no musu trow fu Yehovah feni en bun. Ma a ben taki dati son Kresten ben o teki a bosroiti fu no trow (Mat. 19:11, 12). Yesus ben e lespeki den sma di no ben trow. A no ben denki taki den sma di trow ben moro bun moro den sma di no trow. Boiti dati, a no ben denki taki sma di no trow e mankeri wan sani.

8. Sortu deki-ati Paulus ben gi Kresten na ini 1 Korentesma 7:7-9?

8 Neleki Yesus, Paulus no ben trow di a ben du a diniwroko fu en. Noiti Paulus ben denki taki wan Kresten no mag trow. A ben sabi taki ibri sma kan bosroiti srefi efu a wani trow. Toku Paulus ben gi Kresten deki-ati fu luku efu den ben kan dini Yehovah sondro fu trow. (Leisi 1 Korentesma 7:7-9.) Paulus no ben denki taki sma di trow bun moro sma di no trow. A ben gi Timoteyus, wan yonguman di no ben trow, bigi frantwortu na ini a gemeente (Fil. 2:19-22). * Sobun, efu den brada wani gi wan tra brada frantwortu na ini a gemeente, dan den no musu luku taki a brada trow noso taki a no trow.​—1 Kor. 7:32-35, 38.

9. San wi kan taki fu sma di trow nanga sma di no trow?

9 Noiti Yesus nanga Paulus ben leri sma taki Kresten musu trow noso taki den no musu trow. Fa wi musu si den sma di trow nanga den sma di no trow? A Waktitoren fu 1 oktober 2012 ben taki en moi: „Awinsi wan sma trow noso awinsi a no trow, toku wi kan si ala tu sani leki blesi fu Gado. . . . Yehovah no feni taki wan sma di no trow musu firi syen noso firi sari fu dati.” Nanga disi na prakseri, wi musu lespeki den brada nanga sisa na ini a gemeente di no trow.

Efu wi wani sori lespeki gi brada nanga sisa di no trow, dan san wi no musu du? (Luku paragraaf 10)

10. Fa wi kan sori lespeki gi den brada nanga sisa di no trow?

10 Fa wi kan sori lespeki gi den brada nanga sisa di no trow? A bun fu hori den firi fu den na prakseri. Son brada nanga sisa bosroiti srefi fu no trow. Trawan wani trow, ma den no feni wan sma ete. Tra sma no abi trowpatna moro fu di a patna fu den dede. Awinsi san na a situwâsi, a no ben o bun efu den sma fu a gemeente ben aksi den fu san ede den no trow. A no ben o fiti tu fu aksi den fu yepi den fu feni wan trowpatna. Kande son Kresten di no trow kan aksi wan sma fu yepi den feni wan patna. Ma efu wan brada noso sisa di no trow no aksi wi fu yepi den, dan fa wi ben o meki den firi? (1 Tes. 4:11; 1 Tim. 5:13) Meki wi go luku san wan tu brada nanga sisa di no trow èn di e dini Yehovah fayafaya, taki.

11-12. Fa wi ben kan meki den brada nanga sisa di no trow lasi-ati?

11 Wan kring-opziener di no trow èn di e du a wroko fu en heri bun, taki dati a tyari furu wini kon gi en taki a no trow. Ma a taki dati a no e kisi deki-ati te brada nanga sisa e aksi en: „Fu san ede yu no trow ete?” Wan tra brada di no trow èn di e dini na wan bijkantoro e taki: „Son leisi brada nanga sisa e gi mi a firi taki den e sari den sma di no trow. Disi kan meki a gersi leki a de wan hebi te wan sma no trow, na presi taki a de wan blesi.”

12 Wan sisa di no trow èn di e dini na Betel taki: „Son preikiman e denki taki ala sma di no trow e suku wan sma fu trow. Noso den e denki taki te sma di no trow de nanga wan grupu sma na wan presi, dan den e si dati leki wan okasi fu suku wan patna. Wan leisi di mi ben go na wan tra foto fu du wan wroko gi Betel, dan mi ben doro drape tapu a dei di den ben hori konmakandra. A sisa pe mi ben e tan taigi mi taki tu brada de na ini a gemeente di owru leki mi. A ben taigi mi taki a no yepi a ben wani yepi mi fu feni wan trowpatna. Ma leki fa wi doro na ini a Kownukondre zaal, a tyari mi go miti den tu brada disi. A sani disi ben meki mi nanga den tu brada disi firi syen.”

13. Suma wan sisa di no trow e si leki bun eksempre?

13 Wan tra sisa di no trow èn di e dini na Betel e taki: „Mi sabi pionier di owru moro mi èn di no trow. Den pionier disi sabi teki bun bosroiti, den sabi san den wani du na ini den libi, den lobi yepi sma èn den de koloku. Den no e denki taki den bun moro trawan fu di den no trow èn den no feni taki den no man de koloku efu den no trow noso efu den no abi pikin.” Dati meki a switi te wi de na ini wan gemeente pe ala sma e lespeki wi èn e warderi wi. Yu sabi taki yu brada nanga sisa no e firi sari gi yu èn den no e dyarusu na yu tapu. Den no e du leki yu no de na ini a gemeente, ma den no e denki tu taki yu bun moro den. Yu sabi nomo taki den lobi yu.

14. Fa wi kan sori taki wi e lespeki den brada nanga sisa di no trow?

14 Den brada nanga sisa di no trow o de nanga tangi te wi e warderi den gi den moi fasi di den abi èn te wi no e sari den fu di den no trow. Na presi fu firi sari gi den, wi musu breiti taki den e tan dini Yehovah nanga den heri ati. Te wi e du dati, dan den brada nanga sisa di no trow, noiti o abi a firi leki wi e taigi den: „Mi no abi yu fanowdu” (1 Kor. 12:21). Na presi fu dati, den o sabi taki wi e lespeki den èn taki wi e warderi den na ini a gemeente.

SORI LESPEKI GI DEN WAN DI NO MAN TAKI A TONGO FU YU SO BUN

15. Sortu kenki son brada nanga sisa tyari kon fu kan du moro na ini a diniwroko?

15 Na ini den yari di pasa furu preikiman pruberi fu leri wan tra tongo so taki den kan preiki gi sma di e taki a tongo dati. Disi wani taki dati den ben abi fu tyari kenki kon na ini den libi. Den brada nanga sisa disi gowe libi a gemeente pe den e taki a mamatongo fu den, dan den froisi go na wan tra gemeente pe den e taki wan tra tongo èn pe moro Kownukondre preikiman de fanowdu (Tori 16:9). Disi na wan bosroiti di den Kresten disi teki fu kan du moro gi Yehovah. Aladi a kan teki furu yari fosi den man taki a nyun tongo bun, toku den man du furu na ini a gemeente. Den moi fasi di den abi èn na ondrofeni fu den e tranga a gemeente. Wi lobi den brada nanga sisa disi di no e suku den eigi bun.

16. San owruman musu luku efu den wani meki wan brada dini leki owruman noso dinari ini a gemeente?

16 Awinsi wan brada no man taki a tongo fu a gemeente bun, toku dati no musu tapu owruman fu meki a tron owruman noso dinari ini a diniwroko. Te den owruman o luku efu wan brada kan kisi den grani disi, dan den musu luku efu a e tyari ensrefi soleki fa Bijbel e taki, den no musu luku efu a e taki a tongo bun.​—1 Tim. 3:1-10, 12, 13; Tit. 1:5-9.

17. Sortu sani osofamiri musu aksi densrefi te den froisi go na wan tra kondre?

17 Son osofamiri froisi go na wan tra kondre fu di a libi hebi na ini a kondre fu den noso fu feni wan wroko. A kan taki den pikin fu den sabi taki a tongo fu a kondre heri bun fu di den e go na skoro. Kande den papa nanga mama o abi fu leri a tongo fu a kondre fu kan feni wan wroko. San den musu du efu wan gemeente noso wan grupu de na ini a birti fu den pe den e taki a mamatongo fu den? Na sortu gemeente na osofamiri musu go? Den musu go na wan gemeente pe den e taki a mamatongo fu den noso pe den e taki a tongo fu a kondre pe den e tan now?

18. Te wi e luku san Galasiasma 6:5 e taki, dan fa wi kan sori lespeki gi a bosroiti fu na osofamiri-edeman?

18 Na osofamiri-edeman musu bosroiti sortu gemeente na osofamiri o go. A musu luku san o moro bun gi en osofamiri. (Leisi Galasiasma 6:5.) Wi musu lespeki a bosroiti fu en. Awinsi sortu bosroiti a e teki, wi kan sori lespeki gi en te wi e gi na osofamiri wan switikon na ini a gemeente èn te wi e sori lobi gi den.​—Rom. 15:7.

19. Fu sortu sani osofamiri-edeman musu prakseri èn begi?

19 Son osofamiri de na ini wan gemeente pe den e taki a mamatongo fu a papa nanga mama. Efu a gemeente dati de na ini wan birti pe den e taki a tongo fu a kondre, dan a kan taki den pikin e go na wan skoro pe den e taki a tongo dati. Disi kan meki en muilek gi den pikin fu frustan a leri di den e kisi na den konmakandra èn fu go na fesi fu di den no e frustan a mamatongo fu den papa nanga mama so bun. Te dati de so, dan osofamiri-edeman musu begi Yehovah fu yepi den èn den musu denki bun san den musu du fu yepi den pikin fu kon moro krosibei na Yehovah nanga a pipel fu en. Papa nanga mama o abi fu yepi den pikin fu leri taki a mamatongo fu den moro bun, noso den musu froisi go na wan gemeente pe den e taki wan tongo di den pikin e frustan bun. Awinsi sortu bosroiti na osofamiri-edeman e teki, a gemeente pe den o go musu lespeki a bosroiti fu en èn den musu gi na osofamiri wan switikon.

Fa wi kan sori lespeki gi den brada nanga sisa di e leri wan nyun tongo? (Luku paragraaf 20)

20. Fa wi kan sori lespeki gi wi brada nanga sisa di e leri wan nyun tongo?

20 Soleki fa wi si, dan na ini furu gemeente wi abi brada nanga sisa di e meki muiti fu leri wan nyun tongo. A kan muilek gi den fu taki fa den e denki. Ma wi no musu luku fa den e taki a nyun tongo. Wi musu pruberi fu si a lobi di den abi gi Yehovah èn a muiti di den e meki fu dini en. Efu wi e si den moi fasi fu den, dan wi o lobi èn lespeki den brada nanga sisa disi. Wi no o taki: ’Wi no abi yu fanowdu’, soso fu di den no man taki a tongo fu wi bun.

WI WARTI GI YEHOVAH

21-22. Fu sortu sani wi de nanga tangi?

21 Wi de nanga tangi taki Yehovah gi ibriwan fu wi wan prenspari wroko na ini a gemeente. Awinsi yu na wan mansma noso wan umasma, awinsi yu trow noso yu no trow, awinsi yu yongu noso yu owru èn awinsi yu e taki wan tongo bun noso yu no man taki en so bun, yu warti gi Yehovah èn gi yu brada nanga sisa.​—Rom. 12:4, 5; Kol. 3:10, 11.

22 Meki wi tan du ala den moi sani di wi leri fu na agersitori di Paulus gi fu a libisma skin. Te wi e du dati, dan wi o tan luku san wi kan du fu gi wi brada nanga sisa deki-ati. Wi o tan meki muiti tu fu lobi èn lespeki den.

SINGI 90 Gi makandra deki-ati

^ paragraaf 5 Yehovah pipel na sma fu difrenti ras èn den abi difrenti frantwortu na ini a gemeente. Na artikel disi o yepi wi fu si fu san ede a prenspari fu lespeki ibri sma na ini a gemeente.

^ paragraaf 8 Wi no sabi efu Timoteyus trow bakaten.