Kaʼax ja bʼa sbʼaʼal

Kaʼax ja bʼa sbʼaʼali

ARTIKULO BʼA SPAKLAJEL 35

La jkistik ja lugar yiʼoje ja tuk ja bʼa skongregasyon ja Jyoba

La jkistik ja lugar yiʼoje ja tuk ja bʼa skongregasyon ja Jyoba

«Mi ni tʼun sbejuc oj cale: —Ja jsati, jel huax maconi cuj, jaxa jcʼabi, miyuc. Ma ta huan cʼax cala: —Ja jʼolomi, jel huax maconi cuj pero ja coqui, miyuc» (1 COR. 12:21).

TSʼEBʼOJ 124 Tolabida ajyel toj

JA JAS OJ PAKLAXUK *

1. ¿Jasa wa xyayi ja Jyoba kada jujune ja yaʼtijumik toji?

YUJA syajalkʼujol, ja Jyoba wa xyayi jun slugar ja bʼa skongregasyon ja yaʼtijumik toji. Ama tuktukil ja jchol kiʼojtik, jpetsaniltik chaʼanyabʼalotik sok wala makunitik. Ja jekabʼanum Pablo wa skoltayotik yabʼjel stojol ja sjejel it jel tʼilan. ¿Jas modoʼil?

2. Jastalni wa xyala ja Efesios 4:16, ¿jas yuj tʼilan chaʼanyabʼal oj kil jbʼajtik sok skoltajel jbʼajtik?

2 Jastalni wa xyala ja teksto bʼa yolomajel ja artikulo it, ja Pablo xchiktes mi oj bʼobʼ kiltik jun yaʼtijum Dyos sok spensarajel ‹Mila makunikuj› (1 Cor. 12:21). Bʼa oj ajyuk lamanil ja bʼa kongregasyoni, tʼilani chaʼanyabʼal oj kil jbʼajtik sok skoltajel jbʼajtik (kʼuman ja Efesios 4:16). Yajni tsoman wala ajyitik, ja hermanoʼik tsats wa x-ajyiye sok wa xyabʼye wa xkʼanjiye.

3. ¿Jasa oj jpaklaytik ja bʼa artikulo it?

3 ¿Bʼa jas modoʼil oj bʼobʼ jetik wa xkisatik ja kermanotiki? Ja bʼa artikulo it, bʼajtan oj kiltik jastal ja ansyanoʼik oj skis-e ja tuk ansyanoʼik. Cha oj jpaklaytik jastal kibʼanaltik oj bʼobʼ jetik chaʼanyabʼal wa xkilatik ja kermanotik sok ja kermanatik mito nupaneluke. Sok tsaʼan, oj kiltik jastal oj bʼobʼ kiltike chaʼanyabʼal ja matik mi snaʼawe lek ja jkʼumaltiki.

ANSYANOʼIK, KISAWIK JA WA MOJEX ANSYANOʼIK

4. ¿Jas rason bʼa Pablo wa xtax ja bʼa Romanos 12:10 tʼilan oj snoch-e ja ansyanoʼik?

4 Spetsanil ja ansyanoʼik wa xtʼojiye yuj ja yip ja Jyoba, pe kada jujune tuktukil ja jas wa snaʼawe skʼulajeli sok ja jastik bʼa tsats aye (1 Cor. 12:17, 18). Bʼobʼta jujuntik ajkʼachto tʼojubʼale ansyano sok mito ayiʼoje mas experiencia, cha bʼobʼta mixa jel xlajxiyujile skʼulajel yuja sjabʼile ma yuja ayiʼoje jun chamel. Pe mini jun ansyano oj yil ja smoj ansyano sok oj spensaraʼuk ‹Mila makunikuj›. Ja jasa oj skʼuluke, tʼilani oj snoch-e ja rason yaʼa ja Pablo wa xtax ja bʼa Romanos 12:10 (kʼuman).

Ja ansyanoʼik wa sjeʼa wa skisawe ja smoje ansyanoʼik, smaklajel lek ja jas wa xyalawe. (Kʼela ja parrapoʼik 5 sok 6).

5. ¿Jastal wa sjeʼawe ja ansyanoʼik wa skisawe ja smoje ansyanoʼik, sok jas yuj jel tʼilan oj skʼuluke?

5 Ja ansyanoʼik wa sjeʼa wa skisawe ja smoje ansyanoʼik, smaklajel lek ja jas wa xyalawe. Ja it mastoni jel tʼilan ja yajni wa tsomo sbʼaje bʼa spaklajel jastik tʼilan. ¿Jas yuj? La kiltik ja jas yala ja La Atalaya bʼa 1 bʼa octubre bʼa 1988: «Ja ansyanoʼiki ojni snaʼe ja Kristo oj bʼobʼ ya makunuk ja yip ja Dyos chikan maʼ ansyano ja bʼa tsome ansyanoʼik bʼa yajel ja rason bʼa Biblia wa xmakuni bʼa stojbʼesel chikan jasunuk ma bʼa stsajel jas oj kʼulaxuk bʼa tʼilan (Hechos 15:6-15). Mini jun ansyano yeʼnta wa xkʼumani ja bʼa tsome [ansyanoʼik]».

6. a) ¿Jasa oj koltajuke ja ansyanoʼik bʼa tsoman oj aʼtijuke? b) ¿Jastal wa xya el slekil ja kongregasyoni?

6 Ta jun ansyano wa skisa ja smoj ansyanoʼik, mini oj sle modo tolabida yeʼnto bʼajtan oj kʼumanuk ja bʼa stsomjel ja ansyanoʼik. Mini yeʼnta oj kʼumanuk cha mini oj spensaraʼuk tolabida ayiʼoj rason. Jaʼukto maʼ, ja jas oj yali oj sjeʼ chʼin wa xyaʼa sbʼaj sok mi xjelxi sok oj smaklay lek ja tuk. Chikani jastal, pwesto oj ajyuk spaklajel ja rasonik bʼa Biblia sok snochjel ja tojelal wa xyaʼa «ja moso mas jel toj ayi ja it ma‘ wa stalna sbʼaj leki» (Mat. 24:45-47, Ja yajkʼachil sju‘unil ja dyosi). Yajni ja ansyanoʼik wa xyawe makunuk ja yajalkʼujol sok ja kiswanel yajni wa stojbʼese ja jastik junuki, ja yip ja Dyos ti wa x-ajyi soke sok wa xkoltajiye bʼa stsajel jastik bʼa wa xya tsatsbʼuk ja kongregasyoni (Sant. 3:17, 18).

LA JKISTIKE JA HERMANOʼIK SOKA HERMANAʼIK MITO XNUPANIYE

7. ¿Jasa spensaraʼan ja Jesús sbʼaja ajyel soltero?

7 Ja bʼa kongregasyoniki, mini kechan ayuk nupanumik sok pamilyaʼik bʼa ay yuntikile, cha ayni jitsan hermano sok hermana bʼa mito xnupaniye. ¿Jastal tʼilan oj kiltike ja hermanoʼik it? La jpaklaytik ja jas yala ja Jesús sbʼaja ajyel soltero ma soltera. Yajni ti ajyi bʼa Luʼum, mini nupani sok ya makunuk spetsanil ja styempo ja bʼa xcholjeli. Mini tʼun sjeʼa ta ja kʼuʼumanik Dyosi tʼilan oj nupanuke ma soltero oj ajyuke. Pe yala, jujuntik kʼuʼuman Dyos ojni stsaʼe mi oj nupanuke (Mat. 19:11, 12). Ja yeʼn skisani ja matik mi nupaneluke sok mini spensaraʼan jel skoʼelale ma ay jas wa skʼulan yujile palta ja bʼa sakʼanile.

8. Jastalni yala ja Pablo ja bʼa 1 Corintios 7:7-9, ¿jasa tʼilan oj spensaraʼuke ja kʼuʼumanik Dyosi?

8 Jastalni ja Jesús, ja jekabʼanum Pablo wajni jun choluman bʼa Dyos bʼa soltero ajyi. Mini tʼun sjeʼa ta mi lek ja nupaneli. Snaʼani ja jaw kada jujune oj stsaʼ. Ama jachuk, yala yabʼ ja kʼuʼumanik Dyos a-spensaraʼuke ta oj bʼobʼ yujile yaʼteltajel ja Jyoba jach solteroʼe (kʼuman ja 1 Corintios 7:7-9). Mini ay duda, ja Pablo mini yila menos ja solteroʼiki. Jaʼukto maʼ, ja yeʼn stsaʼa ja kerem Timoteo, bʼa solteroni ay, bʼa ajiyi cholalik bʼa chaʼanyabʼalik (Filip. 2:19-22). * Ja yuj, mini lek spensarajel jun hermano masni chapan ma mi chapanuk yuja nupaneli ma yuja soltero ayi (1 Cor. 7:32-35, 38).

9. ¿Jasa oj bʼobʼ kaltik sbʼaja nupaneli sok ja solteroʼili?

9 Ja Jesús, ja Pablo mini sjeʼawe ta tʼilan oj nupanuk ma soltero oj ajyuk june. Anto, ¿jasa oj bʼobʼ kaltik sbʼaja nupaneli sok ja solteroʼili? Ja La Atalaya bʼa 1 bʼa octubre bʼa 2012 jelni stojol ja jas yala: «Ja smeranili, ja bʼa chabʼ modoʼal jaw wani xbʼobʼ ilxuk jun majtanal bʼa Dyos. [...] Jaxa bʼa solteroʼili, ja Jyoba mini wa xyila bʼa jun modo bʼa wokol sok chamkʼujol». Chikani lek, tʼilani oj kistik ja matik soltero aye ja bʼa kongregasyoni.

¿Jasa tʼilan mi oj jkʼuluktik bʼa sjejel wa xkisatike ja solteroʼik? (Kʼela ja parrapo 10).

10. ¿Jastal oj bʼobʼ jetik wa xkisatik ja hermanoʼik ma hermanaʼik soltero aye?

10 ¿Jastal oj bʼobʼ jetik wa xkisatik ja jastal wa xyabʼ aye sok wa xtaxye ja hermanoʼik ma hermanaʼik soltero? Tʼilani oj kaʼ juljkʼujoltik ja jujuntik soltero yeʼn stsaʼuneje jach oj ajyuke. Jujuntik wa skʼanawe oj nupanuke, pe mito staʼawe. Tuk bʼobʼta yuj bigudoʼexa. Chikani jastal, tʼilani mi oj jobʼtik yile jas yuj meto xnupaniye cha mini oj jkʼap jbʼajtik oj jkoltaytike bʼa stajel xcheʼume. Meran, bʼobʼta jujuntik oj skʼan-ekitik oj jkoltaytike. Pe ta miyuk, bʼajtanto oj jkʼap jbʼajtik, la jpensaraʼuktik jastal maʼ oj yabʼye (1 Tes. 4:11; 1 Tim. 5:13). La kiltik ja jastik yaluneje jujuntik bʼa yeʼnle.

11, 12. ¿Jastal oj bʼobʼ katik el sganaʼe ja solteroʼik bʼa mini ja wa xkʼanatik?

11 Jun biajante bʼa soltero ay bʼa jel lek skʼulan ja xcholi wa spensaraʼan ja ajyel soltero masni wa xbʼobʼ skʼul jitsan jastik. Pe wa xyala ayni ekʼele wa x-el sgana yajni jujuntik hermano wa xjobʼjiyi jas yuj me xnupani, ama wa xyalawe sok jun lekil skʼujole. Jun hermano soltero wan aʼtel bʼa jun Betel wa xcholo: «Ayni ekʼele, wa xkabʼ lajansok jujuntik hermano wa snaʼe jyajulal yuja soltero ayoni, bʼa lajansok ja solteroʼil juni ijkatsal sok mini jun majtanaluk».

12 Jun hermana soltera bʼa ti wan aʼtel bʼa jun Betel wa xcholo: «Jujuntik hermano ma hermana wa spensaraʼane spetsanil ja solteroʼik wa skʼana oj nupanuke ma wa xyilawe ja bʼa kombibioʼiki juni modo bʼa stajel snupe. Bʼa jun ekʼele, jekjiyon oj waj jkʼuluk jun aʼtel bʼa pilan país sok kʼotyon jun akwal bʼa ay jun tsomjelal. Ja hermana maʼ oj kankonsoki yalakabʼ ja bʼi bʼa skongregasyoni ay bʼi chabʼ hermano bʼa junxta jabʼilsok. Yalakabʼ mi bʼi wanuk slejel modo oj sleʼ ki jnobio, pe yajni ochtikon ja bʼa Naʼits bʼa Tsomjelal syamaki ja jkʼabʼi sok wego yiʼajon och ja bʼay ja chabʼ hermano bʼa oj sjeʼ ki. ¡Koxwaniltikon jelni kʼixwitikon!».

13. ¿Jasa yala jun hermana soltera?

13 Pilan soltera bʼa ti wan aʼtel bʼa Betel wa xcholo: «Wa xnaʼa sbʼaj precursorik bʼa mi xjelxiye sok wa xchʼaka sbʼaje, bʼa jani wajel skʼujole sok gustoʼaye ja bʼa xchole, sok jelni wa skoltaye ja skongregasyone. Mini wa xjelxiye: mini wa xyabʼ jel tʼilane yuja solteroʼaye cha mini wa xyabʼye jel skoʼelale yuja meto xnupaniye sok yuja mey yuntikile». Jelni tsamal ajyel bʼa jun kongregasyon bʼa wa x-ajyi kiswanel sok chaʼanyabʼal wa xyila sbʼaje. Mini june wa xnaji syajulal cha mini x-ilkʼujolaji sok mi x-ilji june menos sok cha mini maʼ jel tʼilan. Spetsanil wa xyabʼye wa syajtay sbʼaje.

14. ¿Jastal wa xjeʼatik wa xkisatike ja solteroʼiki?

14 Ja kermanotike soltero ma soltera wa xyaʼawe tsʼakatal, bʼa jaʼukto maʼ ay jas oj kaltik yabʼye yuja jastal wa xtaxye, chaʼanyabʼalni wa xkilatike yuja lekil smodoʼe. Mok jnatik syajulale. Ja jasa oj jkʼuluktiki, jani chaʼanyabʼal la kiltike yuja toj aye. Ta wa xkʼulantik, mini oj yabʼye bʼa lajansok wantik yaljel yabʼye ‹Mila makunikuj› (1 Cor. 12:21). Jaʼukto maʼ, ojni snaʼe wa xkisatike sok chaʼanyabʼal wa xkilatike ja slugar yiʼoje ja bʼa kongregasyoni.

LA JKISTIKE JA MATIK MI SNAʼAWE LEK JA JKʼUMALTIKI

15. ¿Jasa skʼuluneje jujuntik choluman bʼa skʼulajel mas ja bʼa xcholjeli?

15 Ja bʼa tsaʼanixta jabʼili, jitsan cholumanik stsaʼuneje snebʼjel jun kʼumal bʼa oj koltanuke mas ja bʼa xcholjeli. Ja jaw tʼilani ay jas stukbʼesneje. Stukbʼesnej sbʼaje bʼa pilan kongregasyon bʼa mi jaʼuk ja skʼumale, bʼa wa xkʼanji koltanel xcholjel bʼa pilan kʼumal (Hech. 16:9). Ja jaw keʼnani oj jtsatik skʼulajel. Ama xyiʼaj yujile jitsan jabʼil kʼumanel ja yajkʼachil kʼumal jaw, jelni xkoltaniye ja bʼa kongregasyoni. Soka lekil smodoʼe sok ja yexperienciaʼe, wa stsatsankʼujolane ja hermanoʼik. ¿Anke jelni chaʼanyabʼal xkilatik ja janekʼto wa skʼujolane?

16. ¿Jasa tʼilan oj yawe makunuk ja ansyanoʼik yajni stsaʼawe oj stʼoj-e jun hermano?

16 ¿Lek maʼ ja tsome ansyanoʼik mi oj stʼoj-e ansyano ma skoltuman ansyano jun hermano yuj mito xkʼumani lek ja kʼumal wa xkʼumani ja kongregasyoni? Miyuk. Bʼa oj stʼoj-e jun hermano tʼilani ja oj yawe makunuk ja jastik wa skʼana ja Biblia sbʼaja ansyanoʼik sok skoltuman ansyanoʼik, sok mi jaʼuk ta wa snaʼa lek ja kʼumal jaw (1 Tim. 3:1-10, 12, 13; Tito 1:5-9).

17. ¿Jasa tʼilan oj stsaʼe ja pamilyaʼik yajni wa xwajye kulan bʼa pilan país?

17 Jujuntik pamilya wajyeta bʼa pilan país jastal repugiadoʼik ma bʼa slejel aʼtel. Bʼobʼta ja untiki oj wajuke ja bʼa eskwela wa xkʼumani ja bʼa país jaw sok ja nantatalik cha tʼilani oj snebʼ-e ja kʼumal jaw bʼa oj staʼ yaʼtele. Pe lekbʼi ay jun kongregasyon ma ay jun tsome ja bʼa mero skʼumale ja nantatalik. Bʼa tʼilan oj wajukeʼa, ¿ja maʼ bʼa mero skʼumale ma ja bʼa país jaw?

18. Jastalni wa xyala ja bʼa Gálatas 6:5, ¿jastal wa xjeʼa wa xkisatik ja jas wa stsaʼa ja olomal bʼa pamilya?

18 Ja olomal bʼa pamilya tʼilani oj stsaʼ bʼa kongregasyon oj wajuke. Ja bʼa jaw, tʼilani ja oj yil ja jasa mas lek ja bʼa spamilya (kʼuman ja Gálatas 6:5). Yuja yeʼnani oj stsaʼ bʼa oj wajuke, tʼilani oj kistik ja jas oj stsaʼ skʼulajel ja olomal bʼa pamilya. La jkistik ja jas oj stsaʼi sok gustoxta la kitike ja spamilya ja bʼa kongregasyoni (Rom. 15:7).

19. ¿Jasa tʼilan oj skʼuluke ja olomal bʼa pamilya ta ja yuntikile mi xyabʼye lek stojol ja skʼumal ja kongregasyoni?

19 Bʼobʼta jujuntik pamilya teye bʼa jun kongregasyon bʼa jani mero skʼumale ja nantatalik. Pe ta ja untiki ti wa xwajye eskwela ja bʼa skʼumal ja país jaw, bʼobʼta mini snaʼawe lek ja skʼumale ja snantate. Ja yuj, bʼobʼta wokol wa xyabʼye stojol ja jas wa x-alji ja bʼa tsomjeliki sok mi xkʼiye ja bʼa yaʼteltajel ja Dyosi. Ja bʼa jastal jaw, ja olomal bʼa pamilya tʼilan oj skʼul orasyon sok spensarajel jastal oj skoltay ja yuntikil bʼa mas kʼubʼan oj ajyuke soka Jyoba sok ja xchonabʼi. Ay chabʼ jasunuk bʼa stsajel: oj sjeʼeyi ja yuntikile ja skʼumale ja nantatalik ma oj wajuke bʼa jun kongregasyon bʼa jun kʼumal wa xyabʼye lek stojol. Chikani jastal, ja bʼa kongregasyon oj stsaʼe oj wajuke tʼilani yibʼanal ja pamilya oj yabʼye wa xkisjiye sok chaʼanyabʼal wa x-iljiye.

¿Jastal oj bʼobʼ jetik wa xkisatik ja hermanoʼik wane snebʼjel jun kʼumal? (Kʼela ja parrapo 20).

20. ¿Jastal wa xjeʼatik wa xkisatike ja matik wane snebʼjel jun kʼumal?

20 Ja bʼa rasonik kilatikta, bʼa jitsan kongregasyon ay hermanoʼik bʼa wa skʼujolane snebʼjel jun kʼumal. Bʼobʼta jelni wokol xyabʼye loʼilanel, pe ta mi jaʼita xwaj jkʼujoltik yuja mi x-el lek yujile ja kʼumal jaw, ojni kiltik ja yajtanel yiʼoje bʼa Jyoba sok kʼankʼunel yiʼoje bʼa yaʼteltajel. Ja jaw oj yabʼye wa xkisatike sok chaʼanyabʼal wa xkilatike sok spetsanil jkʼujoltik. Mini oj jpensaraʼuktik mi xmakunikujtike jaʼita yuja mi snaʼawe lek ja jkʼumaltik.

NAKA CHAʼANYABʼAL XYILAWOTIK JA JYOBA

21, 22. ¿Jas yuj jel xkatikyi tsʼakatal ja Jyoba?

21 Wani xkatikyi tsʼakatal ja Jyoba yuja naka yaʼunejkitik jun lugar ja bʼa skongregasyoni. Ama winikotik ma ixukotik, ta soltero aytik ma nupanelotik, ta kerem akʼixotikto ma ayxa jkʼujoltik, ta wa xnaʼatik lek jun kʼumal ma miyuk: jpetsaniltik chaʼanyabʼal wa xyilawotik ja Jyoba sok cha jach wa xyilawotik ja hermanoʼik (Rom. 12:4, 5; Col. 3:10, 11).

22 Jelni jastik tsamal jnebʼunejtik ja sjejel bʼa Pablo sbʼaja skwerpo ja kristyano. Ta wa xkatik makunuk ja jas jnebʼatikta, ojni jletik mas modoʼik bʼa sjejel chaʼanyabʼal wa xkilatik ja jlugartik ja bʼa kongregasyoni sok sbʼaja tuk.

TSʼEBʼOJ 90 La jtsatsankʼujoluk jbʼajtik

^ par. 5 Spetsanil ja yaʼtijumotik ja Jyoba tuktukilotik sok tuktukil ja jchol kiʼojtik ja bʼa kongregasyoni. Ja bʼa artikulo it oj skoltayotik yiljel jas yuj jel tʼilan skisjel kada jujune ja yaʼtijumik ja Jyoba.

^ par. 8 Mini xnaʼatik lek ta ja Timoteo kʼot nupanuk.