Skip to content

Skip to table of contents

OCIPAMA CELILONGISO 35

Sumbila Ocitumãlo ca Vakuene Vekongelo Lia Yehova

Sumbila Ocitumãlo ca Vakuene Vekongelo Lia Yehova

“Ka citava iso oku popia leka hati, ‘Siu ku sukila,’ ale utue oku popia lomahi hati, ‘Siu ku sukila.’”—1 VA KOR. 12:21.

OCISUNGO 124 Amamako Lekolelo

OVINA TU LILONGISA *

1. Nye Yehova a eca komunu lomunu pokati kafendeli vaye vakuekolelo?

YEHOVA omo liocisola eca kafendeli vaye vakuekolelo ocitumãlo cimue vekongelo liaye. Ndaño okuti tu kuete ovikele via litepa, vosi yetu tu kuete esilivilo kuenda tu sukila ekuatiso lia vakuetu. Upostolo Paulu o tu kuatisa oku kuata elomboloko liaco. Ndamupi?

2. Ndomo ca tangiwa ku Va Efeso 4:16, momo lie tu sukilila oku li sumbila omunu lokuavo loku talavayela kumosi?

2 Kocisonehua kua kunamẽla ocipama cilo, Paulu wa lombolola okuti lomue pokati ketu o pondola oku popia kufendeli ukuavo wa Yehova hati, “Siu ku sukila.” (1 Va Kor. 12:21) Nda tu yongola okuti vekongelo mu kala ombembua, tu sukila oku likapako omunu lukuavo kuenda oku talavayela kumosi. (Tanga Va Efeso 4:16.) Eci tu likuata omunga poku talavayela kumosi, vosi va liyeva okuti va soliwe kuenje ekongelo li pama.

3. Nye tu konomuisa vocipama cilo?

3 Kolonepa vipi tu pondola oku lekisa okuti tua sumbila vamanji vekongelo? Vocipama cilo, tu ka konomuisa ndomo akulu vekongelo va pondola oku lekisa esumbilo kakulu vakuavo. Noke, tu ka konomuisa ndomo vosi yetu tu pondola oku lekisa okuti tua sumbila vamanji alume lakãi vana ka va kuele. Oku sulako, tu ka lilongisa ndomo tu pondola oku lekisa okuti tua sumbila vosi vana okuti ka va vangula ciwa elimi lietu.

SUMBILA AKULU VAKUAVO VEKONGELO

4. Elungulo lipi li sangiwa ku Va Roma 12:10, akulu vekongelo va sukila oku kapako?

4 Ocili okuti, akulu vosi vekongelo va nõliwa lespiritu sandu lia Yehova. Omunu lomunu pokati kavo o kuete olongavelo kuenda ovoloño a litepa. (1 Va Kor. 12:17, 18) Vamue ndopo va linga akulu vekongelo kuenje handi ka va loñolohele calua. Vakuavo ka va pondola oku linga ovina vialua omo lioku kuka, ale ekambo liuhayele. Ndaño ndoco, lomue ukulu wekongelo o pondola oku popia kukulu ukuavo hati, “Siu ku sukila.” Pole, ukulu lukulu wekongelo o sukila oku kapako elungulo Paulu a eca li sangiwa ku Va Roma 12:10.—Tanga.

Ukulu wekongelo, o lekisa okuti wa sumbila akulu vakuavo vekongelo poku va yevelela lutate (Tala ocinimbu 5-6)

5. Ndamupi akulu vekongelo va lekisa okuti va sumbila akulu vakuavo vekongelo kuenda momo lie ci kuetele esilivilo ovo oku ci linga?

5 Ndamupi ukulu umue wekongelo a pondola oku lekisa okuti wa sumbila akulu vakuavo vekongelo? Poku va yevelela lutate. Ovo va pondola oku ci linga, ca piãla enene eci akulu vekongelo va liongolola oco va potolole ovitangi vinene. Momo lie? Kũlĩhĩsa eci ca lombolola Utala Wondavululi 1 ya Mbalavipembe wo 1988, hati: “Akulu vekongelo va ka limbuka okuti Kristu pocakati cespiritu sandu, o pondola oku vetiya utima womunu lomunu vohongele yakulu vekongelo okuti umue o pondola oku tukula ocisonehua cimue ci sukiliwa, oco ci va kuatise oku potolola ocitangi cimue, ale oku nõla onjila yimue yi kuete esilivilo. (Ovil. 15:6-15) Espiritu sandu li vetiya akulu vosi vekongelo, pole, ka livetiya lika omunu umosi pokati kavo.”

6. Ndamupi akulu vekongelo va pondola oku talavayela kumosi kuenda eci ci kuatisa ndati ekongelo?

6 Ukulu wekongelo okuti wa sumbila akulu vakuavo, ka sandi oku vangula tete olonjanja viosi akulu vekongelo va kuete ohongele yavo. Eye ka vangula calua kuenda ka lekisa okuti ocisimĩlo caye olonjanja viosi ca velapo. Pole, eye eca ocisimĩlo caye lonjila yimue yi lekisa umbombe kuenda esuluviko. Eci vakuavo va eca ovisimĩlo viavo eye o yevelela lutate. Handi vali, o sanjukila oku kuama olonumbi Viembimbiliya kuenda ‘viukuenje wa kolelua haeye wa lunguka.’ (Mat. 24:45-47) Eci akulu vekongelo va lekisa ocisola lesumbilo komunu lukuavo osimbu va sapela, espiritu sandu li kala pokati kavo kuenda li va kuatisa oku nõla onjila yi pondola oku pamisa ekongelo.—Tia. 3:17, 18.

SUMBILA VAMANJI KA VA KUELE

7. Yesu wa enda oku tenda ndati vana ka va kuelele?

7 Vakongelo mu sangiwa olohueli vialua kuenda apata. Pole, mu sangiwavo vamanji valua alume lakãi, okuti ka va kuele. Tu sukila oku tenda ndati vana ka va kuele? Kũlĩha ndomo Yesu a enda oku tenda vana ka va kuelele. Yesu vokuenda kuomuenyo waye palo posi, ka kuelele. Eye wamamako oku kala omunu ka kuelele kuenda otembo yaye wa tiamisilile koku tẽlisa ocikele caye. Yesu lalimue eteke a popele okuti oku kuela, ale oku kala omunu ka kuelele ekisika limue Kakristão. Pole, eye wa popia okuti Akristão vamue va ponduile oku nõlapo okuti ka va kuela. (Mat. 19:11, 12) Yesu wa sumbilile vana ka va kuelele. Eye ka endaile oku tenda vana ka va kuelele ndu okuti va sule, ale va kasi oku pumba cimue komuenyo wavo.

8. Ndomo ca tangiwa ku 1 Va Korindo 7:7-9, nye Paulu a vetiya Akristão oku kũlĩhĩsa?

8 Ndeci Yesu a linga, upostolo Paulu wamamako oku kala omunu ka kuelele vokuenda kupange waye woku kunda. Paulu lalimue eteke a longisile okuti ka ca sungulukile Ukristão oku kuela. Eye wa kũlĩhĩle okuti omunu lomunu eye o nõla nda o kuela, ale sio. Ndaño ndoco, Paulu wa vetiya Akristão oku kũlĩhĩsa lutate nda va ka tẽla oku amamako oku vumba Yehova loku likandangiya okuti ka va kuela. (Tanga 1 Va Korindo 7:7-9.) Ocili okuti, Paulu lalimue eteke a tendele Akristão vana ka va kuelele okuti va sule. Eye wa nõla umalẽhe Timoteo, okuti ka kuelele, oco a tate ovikele vialua kupange wa Yehova. * (Va Fil. 2:19-22) Eci ci lekisa okuti, ka ca sungulukile oku sima okuti manji umue o sesamẽla oku tambula ovikele ukuavo sio, omo okuti wa kuela, ale ka kuelele.—1 Va Kor. 7:32-35, 38.

9. Cipi ocisimĩlo ca sunguluka catiamẽla koku kuela kuenda kuava ka va kuele?

9 Cikale Yesu ale Paulu, ka va longisile okuti Akristão va sukila oku kuela, ale oku kala okuti ka va kuela. Cipi ocisimĩlo ca sunguluka catiamẽla koku kuela kuenda kuava ka va kuele? Utala Wondavululi 1 ya Mbalavipembe wo 2012, wa lombolola hati: “Ocili okuti cikale ava [va kuela, ale vava ka va kuelele] va pondola oku tendiwa ndombanjaile ya Suku. . . Yehova ka yongola okuti vana ka va kuelele va kuata osõi ale esumuo, omo ka va kuelele.” Omo liaco, tu sukila oku sumbila ocikele vamanjetu alume lakãi vana ka va kuele, va kuete vekongelo.

Nda tua sumbila vamanji alume lakãi vana ka va kuelele, tu yuvula oku linga nye? (Tala ocinimbu 10)

10. Nda tua lekisa esumbilo ku vamanji alume lakãi vana ka vakuele, nye tu ka yuvula oku linga?

10 Ndamupi tu lekisa okuti tua sumbila ovisimĩlo kuenda ekalo lia vamanji vana ka va kuele? Tu sukila oku ivaluka okuti Akristão vamue ka va kuelele omo ovo muẽle va nõla onjila yaco. Vakuavo va yongola oku kuela, pole, ka va sangele handi omunu wa sunguluka. Kulivo vana okuti ovimbumba. Omo liasunga a tukuiwa ndeti, ca sunguluka hẽ oku pulisa ku manji umue ka kuele, esunga lieci ka kuelela? Ale, momo lie ka ca sungulukile oku eca ekuatiso lioku u sandela omunu umue oco a likuele laye? Citava okuti, Ukristão una ka kuelele o pinga ekuatiso liaco. Pole nda manji ka pingile ekuatiso liaco, eye o liyeva ndati nda vamue vo sandela omunu umue oco a likuele laye? (1 Va Tes. 4:11; 1 Tim. 5:13) Tu konomuisi eci vamanji vamue alume lakãi va kuekolelo vana va kuelele va popia catiamẽla kombangulo eyi.

11-12. Lonjila yipi tu pondola oku sumuisa vana ka vakuele?

11 Manji umue ukuakunyula akongelo okuti ka kuele, wa limbuka okuti, kuli asumũlũho alua oku kala omunu umue ka kuelele. Pole, eye o yeva esumuo eci vamanji vamue alume lakãi lovisimĩlo via sunguluka vo pula hati: “Momo lie ove kua kuelele?” Manji umue ulume o talavaya ko Betele yimue wa popia hati: “Olonjanja vimue vamanji alume lakãi va ndi kokela oku sima okuti, omunu ka kuelele o linga ohenda. Eci ci pondola oku molẽha ndu okuti oku kala omunu ka kuelele, ongaveloko, pole, ocilemo.”

12 Manji umue ukãi o talavaya ko Betele okuti ka kuele, wa popia hati: “Vamanji vamue va sima okuti vosi vana ka va kuelele, va kasi oku sandiliya omunu umue oco va likuele laye, ale olonjanja viosi eci va kala kolomapalo vimue, va kasi oku sandiliya ombandeki yimue. Onjanja yimue, nda sukila oku linga ungende umue oco ndi ka tẽlisa ocikele cimue co Betele. Pole, nda pitĩla luteke kelivala liohongele. Manji umue ukãi wa ndi yekisa, wa ndi sapuila okuti vekongelo muli vamanji vamue vavali alume va kasi vutunga wange. Eye wa ndi sapuila okuti, ka kasi oku ñuatisa oku sandiliya ombandeki yimue. Pole, eci tua iñila Vonjango Yusoma, eye wa ngambata toke ku vamanji vaco vavali oco ndi sapele lavo. Kuenje katatu ketu ka tua kuatele lacimue tu vangula.”

13. Ovolandu api okuti a lembeleka manji umue ukãi ka kuelele?

13 Manji ukuavo ukãi ka kuelele okuti o talavaya ko Betele, wa popia hati: “Nda kũlĩha akundi votembo yosi va kuete anyamo alua okuti ka va kuelele, ovo omanu vamue va sunguluka, vakuambili, va kuete ovimãho vioku kuatisa vakuavo kuenda va sanjuka poku tẽlisa ovikele viavo. Ovo va kuatisa calua komunga yekongelo. Handi vali, ovo va tenda ekalo liavo lonjila yimue ya sunguluka, ka va litendi okuti va velapo omo ka va kuelele kuenda ka va yevi esumuo omo okuti ka va kuelele okuti va kuata epata.” Eci oco ci koka okuti ekongelo likala ocitumãlo cimue ca posoka! Vosi va liyeva okuti va sumbiwa kuenda va kapiwako. Lomue o liyeva okuti o sule kuenda lomue o sima okuti wa velapo vakuavo, ale o sesamẽla esumbilo lialuapo vali. Omunu lomunu wa kũlĩha okuti o kuete ocitumãlo cimue.

14. Tu lekisa ndati okuti tua sumbila vana ka va kuele?

14 Vamanjetu alume lakãi ka va kuele, va yongola okuti vamanji vekongelo va va sumbila omo liovituwa viavo viwa, hamekondako liekalo liavo. Tu sukila oku kapako onjila va nõla yoku amamako lekolelo, okuti ka tu va kuatela ohenda omo ka va kuelele. Nda tua ci linga, ovo lalimue eteke va ka liyeva okuti tu kasi oku popia hati: “Siu ku sukila.” (1 Va Kor. 12:21) Kuenje ovo va ka limbuka okuti tua va sumbila kuenda tua sanjukila ocikele cavo vekongelo.

SUMBILA VANA KA VA VANGULA CIWA ELIMI LIOVE

15. Alikolisilo api vamue va siata oku linga oco va vokiye upange va lingila Yehova?

15 Anyamo a pita, akundi valua va nõlapo oku lilongisa elimi likuavo oco va vokiye upange wavo woku kunda. Kuenje oco va ci tẽlise, va sukila oku linga alikolisilo alua. Vamanji vaco, va sukila oku siapo ekongelo va kala li vangula elimi va tẽla, oco va ende kekongelo li vangula elimi likuavo kuna kuli esukila lialua liakundi Vusoma. (Ovil. 16:9) Eci ocikele cimue omunu lomunu a pondola oku nõla, oco a vokiye upange a lingila Yehova. Ndaño okuti cambata anyamo alua oco va tẽle oku vangula ciwa elimi likuavo, ovo va siata oku eca ekuatiso lialua. Ovituwa viavo viwa lulandu wavo vi pamisa akongelo. Ocili okuti, vamanji vaco tua va sumbila calua omo liocituwa cavo coku lieca olumue!

16. Nye akulu vekongelo va sukila oku kũlĩhĩsa oco manji umue a kale ukulu, ale oñuatisi yekongelo?

16 Akulu vekongelo ka citava okuti va tateka manji umue oku kala ukulu wekongelo ale oñuatisi, omo okuti ka vangula ciwa elimi liekongelo. Ocina akulu vekongelo va sukila oku linga, oku kũlĩhĩsa lutate nda manji o tẽlisa olonumbi Viembimbiliya viatiamẽla kakulu, ale koloñuatisi vekongelo, pole, oku vangula ciwa, ale sio elimi liekongelo, hacoko ci sukiliwa.—1 Tim. 3:1-10, 12, 13; Tito 1:5-9.

17. Ovitangi vipi apata amue va siata oku liyaka lavio eci va ilukila kofeka yikuavo?

17 Apata amue Akristão, va ilukila kofeka yikuavo omo liekalo liofeka yavo, ale oco va sange upange. Kuenje omãla vavo citava okuti va tangela kosikola yimue va vangula elimi liofeka yaco. Citavavo okuti olonjali viavo vi lilongisa elimi liofeka yaco oco va sange upange. Pole, nye ci popiwa nda kuli ekongelo limue, ale ocimunga cimue va vangula elimi lioku citiwa? Kekongelo lipi epata li sukila oku tiamẽla? Anga hẽ, kekongelo lina li vangula elimi liofeka, ale kekongelo lina li vangula elimi lioku citiwa?

18. Ndomo ca lekisiwa ku Va Galatia 6:5, tu lekisa ndati esumbilo konjila manji umue usongui wepata a nõla?

18 Usongui wepata o sukila oku nõla ekongelo va pondola oku kala. Omo okuti ocikele comunu lomunu, eye o sukila oku kũlĩhĩsa eci ci pondola oku kuatisa epata liaye. (Tanga Va Galatia 6:5.) Etu tu sukila oku sumbila onjila utue wepa a nõla. Onjila yosi a nõla, etu tu sukila oku yi tava kuenda oku lekisa ocisola kepata liaye omo lioku tiamẽla vekongelo tu kasi.—Va Rom. 15:7.

19. Ovina vipi asongui vepata va sukila oku kũlĩhĩsa lohutililo?

19 Apata amue citava okuti va kasi vekongelo limue li vangula elimi lioku citiwa, pole, omãla citava okuti ka va vangula ciwa elimi liaco. Nda ekongelo liaco li kasi pocitumãlo cimue va vangula elimi liaco, citava okuti omãla va likolisilako oku kuata elomboloko liolonepa vi lingiwa kolohongele, pole, ka va kuli konepa yespiritu. Momo lie? Momo omãla va tangela kosikola yimue yi longisa elimi liofeka va kasi, pole, ka yi longisa elimi lioku citiwa liolonjali viavo. Lonjila eyi, usongui wepata o sukila oku likutilila loku kũlĩhĩsa eci ci pondola oku kuatisa omãla vavo oku kula kespiritu, okuti va tẽla oku vangula ciwa elimi liolonjali viavo, ale oku ilukila kekongelo limue va vangula elimi omãla li va lomboloka ciwa. Olonjali vi sukila oku kuatisa omãla vavo oku vangula ciwa elimi lioku citiwa, ale oku nõla nda va sondolokela kekongelo limue li vangula elimi lina omãla va tẽla. Onjila yosi usongui wepata a nõla, vekongelo muna va sondolokela eye kumue lepata va sukila oku liyeva okuti va sumbiwa kuenda va kapiwako.

Tu lekisa ndati okuti tua sumbila vana va kasi oku lilongisa elimi likuavo? (Tala ocinimbu 20)

20. Tu lekisa ndati okuti tua sumbila vamanji vana va kasi oku lilongisa elimi likuavo?

20 Omo liasunga osi tua konomuisa ale, vakongelo alua, tu sangamo vamanji alume lakãi va kasi oku li kolisilako calua oco va lilongise elimi likuavo. Omo liaco, pamue ci tĩla calua kokuavo oku vangula eci ci kasi vutima. Pole, nda ka tua tiamisilile utima konjila ndomo va tukula olondaka poku vangula elimi lietu, tu ka tẽla oku limbuka ocisola ovo va kuetele Yehova kuenda onjongole yoku u vumba. Nda tua luluvalela kovituwa viavo viwa, tu ka va sola calua kuenda tu ka va sumbila. Kuenje ka tu ka popia okuti, “Siu ku sukila,” omo okuti ka va vangula ciwa elimi lietu.

TU KUETE ESILIVILO KOVASO A YEHOVA

21-22. Esumũlũho lipi linene tu kuete?

21 Yehova o tu ĩha esumũlũho linene lioku tiamẽla vocisoko caye. Kokuaye, cikale okuti tualume ale tuakãi, ka tua kuelele, ale tua kuela, tuakulu ale tuamalẽhe, tu vangula ciwa elimi limue ale sio, vosi yetu tu soliwe calua la Yehova kuenda la vamanji.—Va Rom. 12:4, 5; Va Kol. 3:10, 11.

22 Omo liaco, tuamamiko oku kapako ovina vialua tua lilongisa kocindekaise ca Paulu catiamẽla ketimba. Lonjila eyi, tu ka sanda apuluvi oku lekisa okuti tua sanjukila ocitumãlo cetu leci ca vakuetu vekongelo lia Yehova.

OCISUNGO 90 Tu Livetiyi Pokati

^ tini. 5 Pokati kafendeli va Yehova omunu lomunu wa litepa la vakuavo kuenda omunu lomunu o kuete ocikele ca litepa vekongelo. Ocipama cilo, ci ka tu kuatisa oku limbuka esilivilo lioku sumbila omunu lomunu vocisoko ca Yehova.

^ tini. 8 Ka tu pondola oku popia lekolelo okuti Timoteo ka kuelele.