1. Oityi Daviti apopia konthele yonkhalelo Siovaa eliola omutima?

OKUTI Siovaa weliola umwe omutima? Yoo. Daviti wapopile okuti: “[Siovaa] ove umpha ondyakulilo yove opo undyovole. Ame ndyimunene tupu, omokonda ove weliola omutima.” (2 Sam. 22:36; Sal. 18:35) Hamwe etyi Daviti apopia ngotyo, wasoka monthiki omuuli Samuele aile meumbo liavo opo aholovone ohamba maipingi Saulu. Daviti ankho onkhelo, nkhele ankho wanika omahini, mahi Siovaa emuholovona akale ohamba yo Isilayeli. — 1 Sam. 16:1, 10-13.

2. Oityi matulilongesa?

² Tyafuile Daviti ankho utala Siovaa ngomuhoneki omukuavo woviimbo waimbile okuti: ‘Huku uyongama opo atale eulo nohi, pala apole mombuma wokueliola omutima. Wokuahepa, umukatula metwe, emupake pokati komanene atyo.’ (Sal. 113:6-8) Monthele ei, matulilongesa ovipuka Siovaa alinga vilekesa okuti weliola omutima, netyi tupondola okutatela-ko. Konyima atulilongesa etyi tyalingile Ohamba Saulu na Daniele na Sesusi. Onongeleka mbovanthu ovo vetatu, mambutukuatesako okuhinangela okuti tuna etyi tuhapondola okulinga.

3. Oñgeni Siovaa etulinga, iya otyo tyilekesa-tyi?

³ Otyipuka Siovaa alinga ovaumbili vae ovakuankhali, tyilekesa umwe nawa okuti weliola omutima. Tala okuti keveyeke vala vemufende, uhanda vakale omapanga ae! (Sal. 25:14) Pahe opo ovanthu vakale omapanga ae, Siovaa waava Omona  wae ankhile ononkhali mbavo. Siovaa uhuvisa, una okankhenda okanene!

4. Oityi Siovaa etuavela iya omokonda yatyi?

⁴ Tala otyipuka otyikuavo tyilekesa okuti Siovaa weliola omutima. Onthue tuatungwa nounongo wokuholovona oñgeni matutyindi omuenyo wetu. Mahi ine Siovaa keliolele omutima, ñgeno ketutungile ngotyo. Siovaa wetutunga otyifuika tyae. Onthue tuviyaya vala, mahi Siovaa wesuka unene no onthue. Uhanda tumufende mokonda tumuhole iya tutyii okuti opala ouwa wetu. (Deut. 10:12; Isa. 48:17, 18) Oñgeni ulitehelela tyina usoka kotyipuka otyo? Upandula Siovaa etyi eliola omutima, hatyo?

5. Oñgeni Siovaa etulongesa okuliola omutima? (Tala olutalatu lwo kondye.)

⁵ Onkhalelo Siovaa etutekula, opala etulongese okuti tuna okuliola omutima. Petupu omunthu omunongo nga Siovaa. No ngotyo utavela tyina vakuavo vapopia etyi vasoka. Mongeleka, wetavelele Sesusi emukuateseko okutunga ovipuka aviho. (Pro. 8:27-30; Kolo. 1:15, 16) Namphila ehena etyi tyimupona, wavela vakuavo ovilinga. Mongeleka, waholovona Sesusi akale Ohamba Youhamba wae, aholovona vali ovanthu vena 144.000 opo vakatumine nomona wae keulu. (Luka 12:32) Mahi tete Siovaa walongesa Sesusi opo akale Ohamba ikahi nawa, Nomunene-nakwa. (Heb. 5:8, 9) Tupu ulongesa ovo 144.000, eveavela ovilinga. Mahi kevekalelele monyima opo atale inkha vekahi umwe nokulinga nawa ovilinga viavo, mokonda uveyumba onthumbi. — Ehol. 5:10.

6-7. Oityi tulilongesila ku Tate yetu wo keulu konthele yokuavela vakuetu ovilinga?

⁶ Pahe, inkha Tate yetu wo keulu, wehesukisile okukuatesuako nomunthu nawike, wavela vakuavo ovilinga, onthue, onthue valie?  Mongeleka, inkha unkhalamutwe yombunga ine umukulu wewaneno, avela vakuenyi ovilinga, ohevekalela monyima. Liola omutima nga Siovaa. Longesa vakuenyi oñgeni otyilinga tyimwe tyilingwa opo navo veliyumbe onthumbi. Motale okuti otyilinga matyilingwa nawa. (Isa. 41:10) Oityi vali vana vakalela vakuavo komutwe vapondola okulilongesila ku Siovaa?

⁷ Ombimbiliya ipopia okuti Siovaa utavela onoandyu mbumupopile etyi mbusoka. (1 Reis 22:19-22) Vohe, oñgeni mupondola okuhetekela Siovaa? Tyina tyitavela, pulei ovana venyi oñgeni otyilinga tyimwe tyipondola okulingwa. Ine etyi vapopia tyaviuka, ngatyo umwe mulinga.

8. Oityi tyilekesa okuti Siovaa wapuile-elundo na Ambalaiau na Sala?

⁸ Otyipuka otyikuavo tyilekesa okuti Siovaa weliola umwe omutima, oumphua-lundo wae. Siovaa wapwa-elundo novaumbili vae tyina valondovola otyipuka tyimwe alinga. Mongeleka, Siovaa ankho uhanda okuhanyako epunda-umbo lyo Sodoma no Gomora, mahi Ambalaiau emupopila okuti katyaviukile. Oityi Siovaa alinga? Emutehelela noumphua-lundo. (Gên. 18:22-33) Tupu soka ku etyi Siovaa alingile omukai wa Ambalaiau, Sala. Sala ankho wakulupa, Siovaa emupopila okuti makala nomona, otyo atyimuyolesa. Mahi Siovaa ahanumana, emulingi vala nawa. — Gên. 18:10-14.

9. Oityi ovohe novakulu vewaneno vapondola okulilongesila ku Siovaa?

⁹ Oityi ovohe novakulu vewaneno vapondola okulilongesila ku Siovaa? Oñgeni mukala tyina ovana venyi, novakuatate mewaneno vamemupopila okuti otyipuka tyimwe mualinga ine muasoka okulinga, katyaviukile? Okuti muhole okuliamena? Ine muvetehelela nawa opo munoñgonoke omokonda yatyi vapopila ngotyo? Tyina ovohe, novakulu vewaneno vahetekela Siovaa, aveho vakala vala nawa. Atee apa, tuamona okuti ongeleka ya Siovaa ipondola okutukuatesako okuliola omutima. Pahe matutale oñgeni ongeleka yovanthu vamwe vapopiwa mo Mbimbiliya ipondola okutukuatesako okuliola omutima, nokuhalingi etyi tuahatuminwe.

10. Oñgeni Siovaa etulongesa no nongeleka mba vakuetu?

¹⁰ Omulongesi wetu, Siovaa, wapaka Mondaka yae onongeleka ononyingi oku tupondola okulilongesila. (Isa. 30:20, 21) Tyina tutanga Ombimbiliya, tulilongesa-mo ovanthu ankho vena ovituwa vihambukiswa Siovaa. Mongeleka, vamwe ankho valinga vala etyi vatumwa. Ovakuavo ankho vetupu ovituwa oviwa. Ko vokuhena ovituwa oviwa, tulilongesila-ko ovitateka vituka kokuhetavela. — Sal. 37:37; 1 Kol. 10:11.

11. Oityi tulilongesila ku Saulu?

¹¹ Soka ku etyi tyaendele Nohamba Saulu. Potete ankho ukahi umwe nawa, ankho weliola omutima. Waanyene ovilinga vimwe apewa na Siovaa mokonda ankho wati hamwe kametyivili. (1 Sam. 9:21; 10:20-22) Mahi katutu-katutu, ehimbika okuponda ehinga. Mongeleka, etyi akala ohamba, alingi otyipuka tyimwe ahatuminwe. Nthiki imwe Saulu ankho una nokukevela omuuli Samuele evelingileko otyilikutila, Samuele asete. Saulu ahayumbu onthumbi yokuti Siovaa maamena ovanthu vae, alingi otyilikutila ngwe ankho utyii umwe okuti kapondola. Oityi  tyatundililako? Anyono oupanga wae na Siovaa, emupopila okuti memupolo kotyipundi tyoutumini. (1 Sam. 13:8-14) Otyiwa okuhinangela ongeleka ya Saulu, atulityilika okulinga ovipuka tuahatuminwe.

12. Oñgeni Daniele alekesile okuti ankho weliola omutima?

¹² Omuuli Daniele, ankho welikalela nohamba Saulu. Daniele ankho kalingi otyipuka natyike tyihapulu ku Siovaa. Omokonda yatyi? Omokonda ankho weliola omutima, ankho kahande okulinga otyipuka ahatuminwe. Mongeleka, etyi Daniele ahangununa ondyoi yohamba Nambukondonosole, kelifelele (okulipepesa). Mahi wapopile okuti o Siovaa wemukuatesako. (Dan. 2:26-28) Oityi tulilongesila ku Daniele? Oñgeni tukala tyina ovakuatate vetupopila okuti vehole omalongomona etu? Oñgeni tukala tyina tukuatesako ovanthu ovanyingi movilinga viokuivisa? Tuesukisa okupandula Siovaa, atuhelifele. Apeho tuesukisa okuhinangela okuti tuetyivila tupu, omokonda Siovaa wetukuatesako. (Fili. 4:13) Tyina tulinga ngotyo, tupu ngotyo tuna nokuhetekela Sesusi.

13. Oityi tulilongesila konondaka Sesusi apopia mu Suau 5:19, 30?

¹³ Sesusi ankho Omona wa Huku uhena onkhali, mahi ankho utei vala ku Tate yae. (Tanga Suau 5:19, 30.) Petupu onthiki asokele okulipaka pomphangu ya Tate yae. Omukanda Ova Filipu 2:6, upopia okuti Sesusi ‘kaovolele okupunda oukulami wa Huku, mokuovola okulifwa nae.’ Sesusi ankho utyii okuti una ovipuka apondola okulinga, nevi ahapondola. Ankho una onthilo na Tate yae.

14. Oityi Sesusi alingile etyi aitwa alinge otyipuka ahapondola?

¹⁴ Nthiki imwe, ovalongwa vae Tiaku na Suau, avatumu me yavo ekeveitile-ko ku Sesusi otyipuka Sesusi ankho ahapandola okulinga. Ankho vahanda tyitie umwe uli kokulio, omukuavo uli kokumbili kwae Mouhamba wa Huku. Sesusi emupopila okuti o Tate yae vala upopia omunthu makala ponomphangu ombo. (Mat. 20:20-23) Sesusi ankho kahande okulinga otyipuka ahatuminwe na Tate yae. Muene ankho ulinga vala etyi atumwa. (Suau 12:49) Oñgeni tupondola okuhetekela ongeleka ya Sesusi?

15-16. Oñgeni tupondola okuendela monondongwa mbuvasiwa mu 1 Ova Kolindu 4:6?

 ¹⁵ Onthue tuhetekela ongeleka ya Sesusi tyina tuendela monondongwa mbuvasiwa mu 1 Ova Kolindu 4:6, mbati: “Lingei vala ovipuka viahonekwa.” Tyina vakuetu vametuiti tuvekuateseko, katupondola vala okupopia etyi tusoka, atupopi vala otyipuka tyo tete tyeya momutwe wetu. Tuesukisa okumulekesa etyi Ombimbiliya, nomikanda vietu vipopia konthele yotyo. Tyina tulinga ngotyo, tulekesa okuti katwii ovipuka aviho, iya etyi Siovaa apopia tyikahi vali nawa tyipona omalusoko etu. — Ehol. 15:3, 4.

¹⁶ Tyihekuhilivika vala Siovaa, pena vali ovipuka oviwa vitundililako kokuliola omutima. Pahe matutale oñgeni okuliola omutima, nokuhalingi ovipuka tuahatuminwe tyipondola okutukuatesako okukala nehambu, nokulivila na vakuetu.

17. Ovanthu vokueliola omutima vena ehambu mokonda yatyi?

¹⁷ Ovanthu vokueliola omutima vena ehambu. Omokonda yatyi? Mokonda vetyii okuti pena ovipuka vehevili okulinga, pahe tyina vakuavo vamevekuatesako, avahambukwa. Soka etyi Sesusi ahakulile ovalume ekwii ankho vena otyilunda. Wike vala weile okumupandula. Wemupandulile tupu, omokonda ankho utyii okuti aike ñgeno ketyivilile okulihakula. Mokonda ankho weliola omutima, apandula Sesusi, ahilivika Huku. — Luka 17:11-19.

18. Ngetyi tyipopia Ova Loma 12:10, oñgeni okuliola omutima tyitukuatesako okulivila na vakuetu?

¹⁸ Ovanthu vokueliola omutima velivila na vakuavo iya vena omapanga otyotyili. Omokonda yatyi? Omokonda vamona ovituwa  oviwa vya vakuavo iya veveyumba onthumbi. Ovanthu vokueliola omutima, vahambukwa tyina vakuavo valinga nawa ovilinga viavo mewaneno, avevepandula. — Tanga Ova Loma 12:10.

19. Omokonda yatyi tuesukisila okulityilika omalityindailo?

¹⁹ Ovanthu vokuna omalityindailo kavapandula etyi vakuavo valinga, mokonda vahanda vala ñgeno ovo vahilivikwa. Vetyihole tyokulieleka na vakuavo; vahanda ñgeno valinga vali nawa ovipuka ku vakuavo. Kavalongesa vakuavo, tupu kaveveavela ovilinga. Vasoka ñga: “Inkha uhanda otyipuka tyimwe tyilingwe nawa, hahe vali ove muene utyilinge.” Vapopia ngotyo mokonda vetyihole tyokulinga vala ovipuka ngetyi vahanda. Tyina vakuavo vamalingi nawa ovipuka, vevelwa onkhi. (Gal. 5:26) Otyo vahakalela nomapanga ehimbwe! Inkha wamona okuti nkhele una omalityindailo, likuambela. Ita Siovaa ekukuateseko ‘okupilulula omalusoke’ ove, opo omalityindailo ahakale nomii momutima wove. — Loma 12:2.

20. Omokonda yatyi tuesukisila okuliola omutima?

²⁰ Onthue tupandula Siovaa etyi etuavela ongeleka ongwa! Onkhalelo alinga ovaumbili vae ilekesa umwe nawa okuti weliola omutima. Ovanthu vamwe vapopiwa mo Mbimbiliya, navo ankho veliola omutima iya ankho valinga vala etyi vatumwa. Onthue tuhanda okuhetekela Siovaa, nomapanga ae. Ngotyo, apeho tuhilivikei Siovaa, atuhelinkhimaneka onthue muene. (Ehol. 4:11) Inkha tulinga ngotyo, no onthue matutualako okukala omapanga a Tate yetu wo keulu, uhole vala ovanthu vokueliola omutima.