1. Me yi David ọ ta kpahen omeriotọre i Jehova?

ANA ghini sabu ta taghene Jehova o vwo omeriotọre? Ee. David nọ yare: “Wu yẹre mẹ ikpọfia ọrẹ usimi ọnọ, omeriotọre ọnọ yọ lẹrhẹ mẹ dua.” (2 Sam. 22:36; Ps. 18:35) Ọkezẹko David o roro kpahen ẹdẹ ọmẹraro Samuel ọ rhiẹ oghwa ọsẹ ye, nọ djẹ ohworho ro no rhiẹ orodje Israel obaro na. David yẹ ubrevwiẹ usuẹn emọ ẹrẹnren; ọrẹn ọye yi Jehova ọ djẹha no wene Orodje Saul.—1 Sam. 16:1, 10-13.

2. Me ye ne yono kpahen uvuẹn urhomu-ẹmro ọnana?

² David o kwerhọ ẹmro ọbo ijoro owu ọ ta kpahen Jehova: ‘Ọ homariotọre ni idjuwu ọrhẹ otọrakpọ na, nọ kpare ihworho dẹndẹn nẹ oghwurhie na. Ọ kpare ovwiegbere na . . . nọ lẹrhiẹ siyẹ rhẹ ihworho ri titiri.’ (Ps. 113:6-8) Uvuẹn urhomu-ẹmro ọnana, ene kiki yono kpahen iyono eghoghanren ri sekpahen omeriotọre, nyoma re ne yono kpahen erhirhiẹ ezẹko ri Jehova o dje omeriotọre phia. Orho ru, ne ne roro kpahen oborẹ ana sabu yono mie Orodje Saul, ọmẹraro Daniel, ọrhẹ Jesu kpahen uruemru dẹndẹn.

3. Marhẹ i Jehova o ruẹ ọwan lele, me yẹ ọnana o djephia?

³ Jehova o djephia taghene ọye o vwo omeriotọre nyoma oborẹ o ruẹ ituakpọ ri vwa gba ra ga ye. O rhiabọ dede ogame ọwan ji se ọwan ugbehian ye. (Ps. 25:14) Na sabu rhiẹ ugbehian i Jehova, nọ ha Ọmọyen ze izobo fọkiẹ ọdandan ọwan. Ọnana o djephia taghene o vwo arodọmẹ ọrhẹ ẹguọlọ kpahen ọwan!

4. Me yi Jehova o tiobọnu rẹn ọwan, mesoriẹ?

 ⁴ Roro kpahen izede ọrọrọ ri Jehova o ru dje omeriotọre phia. Ro rhiẹ Ọmemama na, manẹ i Jehova ọ sabu ma ọwan na ja djẹ odjẹ omobọ ọwan. Ọrẹn, ọ ma ọwan omara-an. Jehova ọ maren ọwan uvuẹn ohọhọme ọnẹyen, nọ ji yẹ ọwan ugbomọphẹ re ne brorhiẹn. Jehova ọ guọlọre na djẹ odjẹ ra na ga ye nẹ ẹhẹn rhe, fọkime e vwo ẹguọlọ kpahiẹn, a ji mẹrẹn erere arha huvwele yi. (Deut. 10:12; Isa. 48:17, 18) Oma ọmerhen ọwan fọkiẹ omeriotọre i Jehova!

5. Marhẹ i Jehova o ru yono ọwan ne vwo omeriotọre? (Ni ifoto obaro ọbe na.)

⁵ Jehova o yono ọwan ne vwo omeriotọre nyoma oborẹ o ruẹ ọwan lele. Jehova yẹ Ohworho rọ mai ghwanren uvuẹn ọsoso akpọ ọrhẹ odjuwu na. Udabọ ọrana, o ji rhiabọ dede irorẹdjẹ awọrọ. Jerẹ udje, Jehova ọ ha uphẹn rẹn Ọmọyen nọ ha userhumu riẹn ma ekwakwa ephian. (Prov. 8:27-30; Col. 1:15, 16) Dedevwo Jehova yẹ ọrọmaigbanhon, ọ ji ha ewian rẹn awọrọ. Jerẹ udje, ọ ha i Jesu mwu ẹrhẹ Orodje Uvie na, ọ ji ha owian rẹn 144,000 ri rhiẹ ituakpọ ri ne lele i Jesu sun obẹ odjuwu. (Luke 12:32) Itiọrurhomẹmro, Jehova o yono i Jesu no rhiẹ Orodje ọrhẹ Orherẹn Ọduado. (Heb. 5:8, 9) O ji yono ihworho ri ne lele i Jesu sun, o tiobọnu owian ọnana rẹn aye ji hẹroso aye taghene aye ọvo ina sabu wian owian na serhọ. Itiọrurhomẹmro, ọ hẹroso aye taghene aye ine ruẹ ọhọriẹ.—Rev. 5:10.

6-7. Me ya na sabu yono mie i Jehova sekpahen ọrẹ ene tiobọnu owian rẹn awọrọ?

⁶ Orhianẹ Jehova rọ vwọ guọlọ userhumu awọrọ o tiobọnu owian rẹn aye, o fori nẹ ọwan i hẹrokelie! Jerẹ udje, wẹwẹ  ọkpako ukoko yanghene urhomu ekrun? Hẹrokele udje i Jehova nyoma wu na ha ewian rẹn awọrọ, ji hẹroso aye taghene aye ine ruie serhọ. Wu rha hẹrokele i Jehova, wu na sabu wian owian ọnọ, ji yono awọrọ oborẹ aye ina wian owian aye lele, ji lẹrhẹ aye vwo uduefigbere. (Isa. 41:10) Me yẹ emru ọrọrọ rẹ ihworho ri vwo omẹgbanhon usun ina sabu yono mie i Jehova?

⁷ Baibol na o djephia taghene Jehova o vwo ọdamẹ kpahen irorẹdjẹ emọyen ri rhiẹ emakashe. (1 Ki. 22:19-22) Marhẹ emiemọ ine ru hẹrokele udje i Jehova? Uvuẹn ọke ro serhọ, nọ emọ oborẹ aye iroro kpahen izede ene ru wian owian owu serhọ. Orho serhọ, nyalele irorẹdjẹ aye.

8. Marhẹ i Jehova o ru vwo erhionrin kpahen Abraham ọrhẹ Sarah?

⁸ Izede ọrọrọ ri Jehova o ru djephia taghene ọye o vwo omeriotọre yẹ erhionrin ọnẹyen. Jerẹ udje, Jehova o vwo erhionrin orhianẹ ihworho ra ga ye a nọ enọ kpahen orhienbro enẹyen izede ọghọ. Jehova ọ kerhọ Abraham ọke ọ ta kpahen edamẹ yen, ọke rọ guọlọ ghwọghọ i Sodom ọrhẹ Gomorrah. (Gen. 18:22-33) Ji karorhọ oborẹ i Jehova ọ kpahenrhọ rẹn ane Abraham re se Sarah. Evwan o biomu i Jehova kpahen i Sarah ọke rọ chẹẹ kpahen ive na taghene ọnọ mẹrẹn evwan ọke ọho ọnẹye-en. (Gen. 18:10-14) Ukpomaran, no brọghọ rhẹ Sarah oma.

9. Me yẹ emiemọ ọrhẹ ekpako ukoko ina sabu yono nẹ udje i Jehova?

⁹ Me yẹ emiemọ ọrhẹ ekpako ukoko ina sabu yono nẹ udje i Jehova? Roro oborẹ wu na kpahenrhọ ye lele, ọke ihworho ri ha otọre usun ọnọ, a nọ enọ kpahen orhienbro ọnọ. Wa kiki kpọ aye viẹ ji ghwọghwu aye? Yanghene wa damoma wu ne vwẹruọ aye? Ekrun ọrhẹ ukoko na a mẹrẹn erere orhianẹ eri vwo omẹgbanhon usun a hẹrokele i Jehova. Vwana, ọwan i yono kpahen omeriotọre nyoma udje i Jehova ne. Omarana, jene yono kpahen uruemru dẹndẹn nyoma idje ri ha Baibol na.

10. Marhẹ i Jehova o ru ha idje awọrọ yono ọwan?

¹⁰ Ri Jehova o rhiẹ ‘Oyono Rode’ na, nọ ha idje sansan phia uvuẹn i Baibol na re yono ọwan. (Isa. 30:20, 21) E yono ekwakwa buebun ọke re roro kodo kpahen iyẹnrẹn i Baibol ri sekpahen ihworho ri vwo iruemru ọ ga Osolobrugwẹ, jerẹ uruemru dẹndẹn. E ji yono nẹ oborẹ ọ phia rẹn eri vwe dje obọdẹn iruemru erana phia.—Ps. 37:37; 1 Cor. 10:11.

11. Me ya na sabu yono nẹ orharhere udje i Saul?

¹¹ Roro kpahen oborẹ ọ phia rẹn Orodje Saul. Ọye ohworho rọ dabu ru dẹndẹn ọke ọtonrhọ. Ọye o rhe ovwiẹlẹme ọnẹyen, nọ tobọ ten rọ nọ ha ewian erọrọ ba erẹ ọye o vwori. (1 Sam. 9:21; 10:20-22) Udabọ ọrana, ọke oru Saul nọ kparoma. Ọye o dje uruemru ọnana phia ogege ro rhiẹ orodje hin. Uvuẹn erhirhiẹ owu, Saul ọ sabu vwo erhionrin hẹrhẹ ọmẹraro Samue-el. Ukperẹ ono dje uruemru dẹndẹn phia hẹrhẹ i Jehova nọ ha userhumu rẹn ihworho enẹyen, Saul no yo ze izobo ẹtorhẹ ro rhiẹ owian ro vwo te yi. Omarana, Jehova nọ tiẹn i Saul ọrhẹ erhirhiẹ orodje yi. (1 Sam. 13:8-14) Erere buebun i havwiẹ erhe yono kpahen udje orhetio ọnana, ji kẹnoma rẹn omẹkpare.

12. Marhẹ i Daniel o ru dje uruemru dẹndẹn phia?

¹² Ọrẹ ovẹnẹ rhẹ orharhere udje i Saul, jene roro kpahen omamọ udje ọmẹraro  Daniel. Uvuẹn ọsoso akpenyerẹn yen, Daniel ọ sẹrorẹ omeriotọre ọrhẹ uruemru dẹndẹn ji hẹroso i Jehova nọ kpọ ye vi ọke ephian. Jerẹ udje, ọke i Jehova ọ ha ye wian nọ rhian emena i Nebuchadnezzar, Daniel ọ ha ujiri na rẹn omaye-en. Ukpomaran, ọ ha ujiri ephian vwe i Jehova. (Dan. 2:26-28) Me ye yono nẹ ọnana? Orhianẹ imizu a riamerhen ẹmro ra ta, yanghene e ruẹ riarorhọ uvuẹn owian aghwoghwo na, o fori na ha ujiri na rẹn Jehova. O fori na karorhọ taghene a sabu wian owian enana nyoma userhumu i Jehova. (Phil. 4:13) Erhe vwo uruemru ọnana, ọwan na ji hẹrokele udje i Jesu. Izede ọgo?

13. Me ye yono kpahen uruemru dẹndẹn nẹ ẹmro i Jesu ọ tare uvuẹn John 5:19, 30?

¹³ Dedevwo ọye ohworho rọ gbare ro rhiẹ Ọmọ Osolobrugwẹ, Jesu ọ hẹroso i Jehova. (Se John 5:19, 30.) Ọ damoma rọ nọ ha omẹgbanhon mie Ọsẹ ye-e. Philippians 2:6 ọ tare taghene Jesu “o roro taghene ọnọ sabu ha ẹrhẹ ye-e, nọyẹ o roro taghene ọye ọrhẹ Osolobrugwẹ ẹdẹre-e.” Ro rhiẹ Ọmọ ro vwo omeriotọre na, Jesu o vwẹruọ ekete omẹgbanhon ọnẹyen o teri, nọ ji họghọ rẹn ọdo-usun Ọsẹ ye.

14. Marhẹ i Jesu ọ kpahenrhọ ye lele ọke ra ta riẹn no ruẹ oborẹ ọ ghwẹ omẹgbanhon ọnẹyen?

¹⁴ Roro kpahen oborẹ i Jesu ọ kpahenrhọ ye, ọke James ọrhẹ John kugbe izu aye, a nekpẹn uphẹn ẹga ri Jesu o vwo vwo omẹgbanhon ro no tiobọnu. Ogege, Jesu nọ tare taghene Ọsẹ ye ọvo, yọ nọ sabu brorhiẹn ọro no siyẹ obọrhe ọrhẹ obohwẹre ọnẹyen uvuẹn Uvie na. (Matt. 20:20-23) Jesu o djephia taghene ọye o vwẹruọ ekete omẹgbanhon ọnẹyen o teri. O vwo uruemru dẹndẹn. Jesu o ru vrẹn oborẹ i Jehova ọ ta riẹn no ru-u. (John 12:49) Marhẹ ene ru hẹrokele udje i Jesu?

15-16. Marhẹ ene ru ha urhebro rọ ha 1 Corinthians 4:6 ruiruo?

¹⁵ Ọwan a hẹrokele uruemru dẹndẹn i Jesu, ọke arha ha oborẹ ọ ha uvuẹn 1 Corinthians 4:6 ruiruo. Avwaye na ọrhọ ta: “Are i vwe ru vrẹn oborẹ a ya rhotọre-e.” Omarana, arha nekpẹn urhebro mie ọwan, o fo na ha iroro ọwan kpahenrhọ ye, yanghene ta oborẹ ọ ha uvuẹn  ẹhẹn ọwa-an. Ukpomaran, o fori na bọn urhebro ọwan kpahen i Baibol na ọrhẹ ẹbe ukoko ra bọn kpahen i Baibol na. Izede omana, ne djephia taghene e vwẹruọ ekete omẹgbanhon ọwan o teri. Uruemru dẹndẹn ọ lẹrhẹ ọwan ha ujiri rẹn “irhi ọsoso” i Jehova.—Rev. 15:3, 4.

¹⁶ Haba ọrẹ a ha họghọ rẹn i Jehova, e ji vwo iroro erọrọ ra lẹrhẹ ọwan dje uruemru dẹndẹn phia. Jene yono kpahen oborẹ omeriotọre ọrhẹ uruemru dẹndẹn ine ru yẹ ọwan aghọghọ, ji ha userhumu rẹn ọwan lele ereva ọwan nyerẹn kugbe.

17. Mesoriẹ oma ọ merhen ihworho ri vwo omeriotọre ọrhẹ uruemru dẹndẹn?

¹⁷ Erhe vwo omeriotọre ọrhẹ uruemru dẹndẹn, oma nọ merhen ọwan. Mesoriẹ? Erhe vwẹruọ ekete omẹgbanhon ọwan o teri, nọ lẹrhẹ ọwan vwo omamerhomẹ ọrhẹ ọdaremẹro kpahen aruẹ userhumu ephian ra yẹre ọwan. Jerẹ udje, roro kpahen ọke i Jesu o simi awan ikpe re kpomu oti. Owuọwan ọvo yọ rharhumu rhe mọ kpẹmẹ i Jesu fọkiẹ emiamo ọnẹyen ro simirin, aruẹ emiamo rẹ ọhworhare na ọnọ jọ sabu simi bi. Ọhworhare ọnana ro vwo omeriotọre ọrhẹ uruemru dẹndẹn na, o vwo ọdaremẹro kpahen userhumu ra yẹriẹ, nọ ji ha ujiri vwe Osolobrugwẹ.—Luke 17:11-19.

18. Marhẹ omeriotọre ọrhẹ uruemru dẹndẹn o ru lẹrhẹ ọwan lele awọrọ nyerẹn kugbe? (Romans 12:10)

¹⁸ Ihworho ri vwo omeriotọre ọrhẹ uruemru dẹndẹn, e lele awọrọ nyerẹnkugbe ji rhiẹ omamọ igbehian. Mesoriẹ? Aye i mẹrẹnvwrurhe taghene awọrọ i vwo omamọ iruemru, aye na ji hẹroso aye.  Oma ọ merhen ihworho ri vwo omeriotọre ọrhẹ uruemru dẹndẹn ọke awọrọ e ruẹ riaro, aye na jeghwai jiri aye ji họghọ rẹn aye.—Se Romans 12:10.

19. Iroro ezẹko ego yi soriẹ ana kẹnoma rẹn omẹkpare?

¹⁹ Ọrẹ ovẹnẹ, ọ bẹn rẹn ihworho ra kparoma aye ina kpẹmẹ awọrọ, aye i guọlọ ujiri na rẹn oma aye ọvo. Aye i vwo uruemru aye a ha oma aye vwanvwọn awọrọ, ji vwo uruemru re lele awọrọ simi oma. Ukperẹ aye ine yono awọrọ ji tiobọnu owian rẹn aye, ihworho ri guọlọ wian owian izede ro jerẹ aye na ta, “Wu rha guọlọ taghene a dabu ru ekwakwa serhọ wẹn, wẹwẹ ọvo ruie.” Ohworho rọ kparoma o ni omayen ghanghanren ji rioma. (Gal. 5:26) Aye i vwe vwo omamọ onyerẹnkugbe rọ tọ rhẹ awọrọ-ọ. Arha mẹriẹn vwrurhe taghene e vwo uruemru omẹkpare, nẹrhomo ni Jehova ọ ha userhumu rẹn ọwan ‘wene iroro’ ọwan, neneyo erharhere uruemru na ọ jọ rhọ daji uvuẹn ọmudu ọwan.—Rom. 12:2.

20. Mesoriẹ o fo na homariotọre ji vwo uruemru dẹndẹn?

²⁰ Oma ọ merhenren ọwan kpahen omamọ udje i Jehova! A mẹrẹn omeriotọre ọnẹyen vwrurhe ọke ro lele idibo yi ruẹ kugbe, a ji guọlọ hẹrokelie. Habaye, a guọlọ hẹrokele omamọ idje ri ha i Baibol na sekpahen ihworho ri vwo uruemru dẹndẹn, ji vwo uphẹn aye e lele Osolobrugwẹ nya. Jenẹ arha họghọ ọrhẹ odidi ro fori rẹn Jehova. (Rev. 4:11) Omarana, ọwan ni ne mwuovwan re ne lele Ọsẹ ọwan obẹ odjuwu ro vwo ẹguọlọ kpahen ihworho ri vwo omeriotọre ọrhẹ uruemru dẹndẹn nya bẹmẹdẹ.