1. Die yen Devid ta kpahen omaevwokpotọ ri Jihova?

A SA ghene tanẹ Jihova vwomakpotọ? E, a sa ta ọtiọyen. Devid da ta: “Wọ je vwẹ ekpọfia rẹ esivwo wẹn kẹ vwẹ, ọchuko [“omaevwokpotọ,” NW] wẹn nẹrhẹ ovwẹ rho.” (2 Sam. 22:36; Une 18:35) Ọ sa dianẹ Devid roro kpahen ẹdẹ rẹ ọmraro Samuẹl rhe uwevwin rẹ ọsẹ rọyen rọ da vwẹ evwri ghworo kerẹ ohwo rọ cha dia ovie rẹ Izrẹl obaro obọ. Devid yen omotete vwẹ usun rẹ emeshare ẹrenren rẹ Jesse vwiẹre; dedena ọyehẹ ohwo rẹ Jihova sanere nẹ ọ reyọ ẹdia rẹ Ovie Sọl.—1 Sam. 16:1, 10-13.

2. Die yen a cha ta ota kpahen vwẹ uyono nana?

² O muẹro nẹ Devid rhọnvwephiyọ eta re si phiyọ Une Rẹ Ejiro 113 rọ ta kpahen Jihova nẹ, ọ vwomakpotọ nẹ idjuvwu vẹ akpọ na, “ọ kpara ovwiogbere . . . ọ me vwẹ ayen tidia kerẹ isun.” (Une 113:6-8) Vwẹ uyono nana, a cha ta ota kpahen uyono eghanghanre evo ri shekpahen omaevwokpotọ womarẹ ẹfuẹrẹn rẹ ẹdia sansan rẹ Jihova de dje uruemu nana phia. A je cha fuẹrẹn obo re se yono vwo mie Ovie Sọl, ọmraro Daniẹl, kugbe Jesu vwọ kpahen uruemu rẹ omaevwokpotọ.

3. Mavọ yen Jihova nene avwanre yerẹn wan, die yen ọnana djephia?

³ Jihova djephia nẹ ọyen vwomakpotọ womarẹ obo ro nene idibo rọyen re dia ihworakpọ ri jẹgba yerẹn wan. Ọ dia o di rhiabọreyọ ẹga avwanre ọvo-o, o ji ni avwanre kerẹ igbeyan. (Une 25:14) Rere ihworakpọ sa vwọ dia igbeyan rọyen, Jihova da vwẹ Ọmọ rọyen vwo ze izobo fikirẹ imwemwu avwanre. Jihova ghini ohwo vẹ arodọnvwẹ dẹn!

4. Die yen Jihova vwọ kẹ avwanre, diesorọ?

 ⁴ Roro kpahen idjerhe ọfa rẹ Jihova wan dje omaevwokpotọ phia. Kerẹ Ọmemama, mane Jihova rha sa ma avwanre vwẹ idjerhe rẹ avwanre de jẹ ugbomọphẹ evwo. Ẹkẹvuọvo o ru ọtiọye-en. Ọ ma avwanre họhọ oma rọyen, je kẹ avwanre ugbomọphẹ. Ọ guọnọre nẹ avwanre ọvo jẹ ojẹ ra vwọ ga kidie nẹ e vwo ẹguọnọ rọyen je mrẹvughe nẹ erere herọ siẹrẹ a da kerhọ rọyen. (Urhi 10:12; Aiz. 48:17, 18) Oma vwerhen avwanre mamọ nẹ Jihova vwomakpotọ dẹn!

5. Idjerhe vọ yen Jihova vwo yono avwanre omaevwokpotọ? (Ni uhoho rọhẹ opharo ọbe na.)

⁵ Jihova yono avwanre omaevwokpotọ womarẹ obo ro nene avwanre yerẹn wan. Jihova yen Ohwo rọ ma ghwanre vwẹ akpọ vẹ odjuvwu. Dedena, ọ je kerhọ rẹ iroroẹjẹ rẹ ihwo efa. Kerẹ udje, Jihova vwẹ uphẹn kẹ Ọmọ rọyen nẹ ọ cha ọyen uko vwọ ma erọnvwọn eje. (Isẹ 8:27-30; Kọl. 1:15, 16) Dede nẹ Jihova yen Ọromevwẹgba, ọ je vwẹ ewian evo vwọ kẹ ihwo efa. Kerẹ udje, ọ reyọ Jesu vwo mu Ovie rẹ Uvie rọyen, ọ je vwẹ ewian evo vwọ kẹ ihwo 144,000 ri che nene Jesu sun. (Luk 12:32) Vwọrẹ uyota, Jihova yono Jesu obo rọ sa vwọ dia Ovie kugbe Orherẹn Rode. (Hib. 5:8, 9) O ji yono ihwo ri che nene Jesu sun na, ẹkẹvuọvo o gbugbon rẹ oborẹ ayen wian owian na wa-an. Ukperẹ ọtiọyen, ọ vwẹroso ayen nẹ ayen che ru ọhọre rọyen.—Ẹvwọ. 5:10.

6-7. Die yen avwanre se yono vwo mie Ọsẹ avwanre rọhẹ obodjuvwu kpahen a vwọ vwẹ ewian kẹ ihwo efa?

⁶ Ọ da dianẹ Ọsẹ avwanre rọhẹ obodjuvwu rọ guọnọ ukẹcha rẹ ohwo vuọvo-o sa vwẹ owian kẹ ihwo efa, o rhe fo nẹ avwanre ji ru ọtiọyen? Kerẹ udje, owẹ ọgbuyovwin rẹ orua yẹrẹ ọkpako  ukoko? Vwẹrokere udje ri Jihova womarẹ wọ vwọ vwẹ ewian kẹ ihwo efa je kẹnoma kẹ uruemu re vwo gbugbon rẹ oborẹ ayen wian owian na wan. Wọ da vwẹrokere Jihova, e che ruiruo na fiotọ, wo ji che yono ihwo efa je cha ayen uko vwo fiudugberi vwo ruiruo rayen. (Aiz. 41:10) Die ọfa yen ihwo ra vwẹ ogangan evo kẹ se yono mie Jihova?

⁷ Baibol na djerephia nẹ Jihova davwerhọ rẹ iroroẹjẹ rẹ emekashe na re dia emọ rọyen. (1 Ivie 22:19-22) Emiọvwọn, mavọ yen ovwan sa vwọ vwẹrokere udje ri Jihova? Vwẹ ọke ro fori, ovwan vẹ emọ rẹ ovwan jiroro kpahen obo ra sa vwọ wian owian ọvo fiotọ. We mi nene iroroẹjẹ rayen, siẹrẹ o de shephiyọ.

8. Idjerhe vọ yen Jihova vwọ vwẹ erhiorin vwo nene Ebraham vẹ Sera yerin?

⁸ Idjerhe ọfa rẹ Jihova wan dje omaevwokpotọ phia yen womarẹ erhiorin rọyen. Kerẹ udje, Jihova vwo erhiorin ọke rẹ idibo rọyen da nọ enọ vwẹ idjerhe ọghọ kpahen orhiẹn ro bruru. Ọ kerhọ ọke rẹ Ebraham vwọ tanẹ ọyen rorori nẹ ofori Jihova vwọ ghwọrọ Sodom vẹ Gomora-a. (Jẹn. 18:22-33) Je karophiyọ oborẹ Jihova nene Sera rọ dia aye rẹ Ebraham yerin wan. Ivun miovwiro ọke rẹ Sera vwọ hwẹ kpahen ive ro veri nẹ ọ cha mrevun vwẹ ọke rẹ ọghwo rọye-en. (Jẹn. 18:​10-14) Ukperẹ ọtiọyen, o nene Sera yerin vwẹ idjerhe rẹ ọghọ.

9. Die yen emiọvwọn kugbe ekpako se yono vwo nẹ udje ri Jihova rhe?

⁹ Emiọvwọn kugbe ekpako, die yen ovwan se yono vwo nẹ udje ri Jihova rhe? Die yen wo ruẹ ọke rẹ emọ wẹn yẹrẹ ihwo evo vwevunrẹ ukoko na rha rhọnvwephiyọ orhiẹn ru wo bruru-u? Wo brokpakpa vuẹ ayen nẹ orhiẹn wẹn na yen gbare? Gbanẹ wọ davwẹngba vwo vwo ẹruọ rẹ ẹro rẹ ayen vwo ni orhiẹn wẹn na? Erua vẹ ikoko mrẹ erere siẹrẹ ihwo ra vwẹ ogangan kẹ da vwẹrokere Jihova. Avwanre ta ota kpahen oborẹ udje ri Jihova sa vwọ cha avwanre uko vwọ dia ihwo re vwomakpotọ re. Enẹna, a cha ta ota kpahen oborẹ udje rẹ ihwo evo vwevunrẹ Baibol na se yono avwanre kpahen omaevwokpotọ.

10. Idjerhe vọ yen Jihova vwọ reyọ udje rẹ ihwo efa vwo yono avwanre?

¹⁰ Kerẹ “Oyono” rẹ avwanre, Jihova nẹrhẹ e si idje rẹ ihwo sansan phiyọ Baibol na rere avwanre vwo yono nẹ ayen rhe. (Aiz. 30:20, 21) Avwanre yono emu buebun siẹrẹ e de roro kpahen ikuegbe rẹ ihwo ri dje uruemu rẹ omaevwokpotọ phia rọ dia ọvo usun rẹ iruemu re vwerhen Ọghẹnẹ oma. Avwanre ji yono emu buebun siẹrẹ e de roro kpahen obo re phia kẹ ihwo ri dje iruemu iyoyovwin tiọyena phia-a.—Une 37:37; 1 Kọr. 10:11.

11. Die yen avwanre se yono vwo nẹ orharhe udje ri Sọl?

¹¹ Roro kpahen obo re phia kẹ Ovie Sọl. Ọ ka dia eghene rọ vwomakpotọ. Ọke rọ vwọ hẹ eghene, ọ riẹn asan rẹ ẹgba rọyen teri, ọ tobọ siomauko ro vwo rhiabọreyọ iruo ra vwọ kẹ. (1 Sam. 9:21; 10:20-22) Ọke vwọ yan obaro, o de rhi vwo uruemu rẹ omaẹkparọ. O dje orharhe uruemu nana phia ọmọke krẹn rọ ghwa vwọ dia ovie nu. Vwẹ ọke ọvo, o se vwo erhiorin hẹrhẹ ọmraro Samuẹ-ẹl. Ukperẹ ọ vwọ vwomakpotọ vwẹroso Jihova nẹ o che mudia kẹ ihwo rọyen, Sọl de re ze izobo rẹ ẹtorhẹ, dede nẹ o vwo uturhi ro vwo ru ọtiọye-en. Ọnana da nẹrhẹ Jihova siọn kerẹ ovie. (1 Sam. 13:8-14)  Ọyen emu aghwanre re vwo yono vwo nẹ udje rẹ orhọ-esio nana je kẹnoma kẹ uruemu rẹ omaẹkparọ.

12. Mavọ yen Daniẹl vwo dje uruemu rẹ omaevwokpotọ phia?

¹² Vwọ fẹnẹ orharhe rẹ udje ri Sọl, roro kpahen omamọ rẹ udje rẹ ọmraro Daniẹl. Vwẹ akpeyeren rọyen eje, Daniẹl vwomakpotọ nokpẹn rẹ odjekẹ mie Jihova. Kerẹ udje, ọke rẹ Jihova vwọ reyọ vwọ fan otọ rẹ evwerhẹn ri Nẹbukadreza, ọ tare nẹ ẹgba romobọ rọyen yen ọyen vwọ fan otọ rẹ evwerhẹn na-a. Ukperẹ ọtiọyen, ọ vwẹ ujiri na eje vwo rhe Jihova. (Dan. 2:26-28) Die yen ọnana yono avwanre? Iniọvo de jiri avwanre fikirẹ ota rẹ avwanre riẹn ta yẹrẹ avwanre vwẹ ukẹcha kẹ ihwo evo vwo kurhẹriẹ rhe ukoko na, e jẹ a karophiyọ vwẹ ejiro eje vwo rhe Jihova. Ofori nẹ avwanre riẹn nẹ e che se ru emuọvo ababọ rẹ ukẹcha ri Jihova-a. (Fil. 4:13) E de vwo uruemu nana, jẹ a vwẹrokere omamọ rẹ udje rẹ Jesu phi phiyotọ. Vwẹ idjerhe vọ?

13. Vwo nene obo rehẹ Jọn 5:19, 30, die yen avwanre yono vwo nẹ udje rẹ omaevwokpotọ ri Jesu?

¹³ Dede nẹ Jesu ọyen Ọmọ rẹ Ọghẹnẹ rọ pha gbagba, ọ je vwẹroso Jihova. (Se Jọn 5:19, 30.) Ọ vwẹ ọke vuọvo davwẹngba vwo nene Ọsẹ rọyen rọhẹ obodjuvwu sivwin ẹgba rẹ usuo-on. Filipae 2:6 vuẹ avwanre nẹ Jesu “vwẹ oma vwanvwe Ọghẹnẹ-ẹ.” Kerẹ ọmọ rọ vwomakpotọ, Jesu riẹn asan rẹ ẹgba rọyen teri, o ji muọghọ kẹ ẹgba rẹ usuon rẹ Ọsẹ rọyen.

14. Die yen Jesu ruru ọke ra vwọ nokpẹn rẹ uphẹn ọvo rọ vrẹ ẹgba rọyen vwo mie?

¹⁴ Roro kpahen oborẹ Jesu ruru ọke rẹ Jems, Jọn kugbe oni rayen vwọ nokpẹn rẹ uphẹn ọvo rọ vrẹ ẹgba rọyen vwo mie. Kpakpata, Jesu da vuẹ ayen nẹ Ọsẹ rọyen rọhẹ obodjuvwu ọvo yen se brorhiẹn rẹ ohwo ro che chidia obọrhen vẹ obohwẹre rọyen vwẹ Uvie na. (Mat. 20:20-23) Jesu djerephia nẹ ọyen riẹn asan rẹ ẹgba rọyen teri. Jesu ghene ohwo rọ vwomakpotọ! Ọ vwẹ ọke vuọvo vwo ru vrẹ obo ri Jihova vuẹrẹ nẹ o ru-u. (Jọn 12:49) Mavọ yen a sa vwọ vwẹrokere omamọ rẹ udje ri Jesu?

15-16. Mavọ yen a sa vwọ reyọ uchebro rọhẹ 1 Kọrẹnt 4:6 vwo ruiruo?

¹⁵ Avwanre vwẹrokere udje rẹ omaevwokpotọ ri Jesu siẹrẹ a da reyọ uchebro  rọhẹ 1 Kọrẹnt 4:6 vwo ruiruo. Etiyin na vuẹ avwanre nẹ e “Yeri kirobo rẹ ọbe ọfuanfon na djeri.” Ọtiọyena, a da nokpẹn rẹ uchebro vwo mie avwanre, o rhe fo nẹ avwanre gba ihwo efa vwo rhiabọreyọ iroroẹjẹ avwanre yẹrẹ brokpakpa ta ota-a. Ukperẹ ọtiọyen, e jẹ a kpọ iroro rayen vwo kpo uchebro rọhẹ Baibol na vẹ ẹbe rẹ ukoko na. E de ru ọtiọyen, kọyen avwanre riẹn asan rẹ ẹgba avwanre teri. Ọyena jẹ odjephia nẹ avwanre ihwo re vwomakpotọ kidie avwanre riẹnre nẹ uchebro ri Jihova yen me yovwin.—Ẹvwọ. 15:3, 4.

¹⁶ Vwọba ọghọ re muẹ vwọ kẹ Jihova, iroro efa herọ re sorọ avwanre vwọ vwomakpotọ. Asaọkiephana, a cha mrẹ oborẹ omaevwokpotọ sa vwọ kẹ avwanre aghọghọ je cha avwanre uko vwo nene ihwo efa yerin kugbe.

17. Diesorọ ihwo re vwomakpotọ vwo vwo omavwerhovwẹn?

¹⁷ Avwanre che vwo omavwerhovwẹn siẹrẹ e de vwo uruemu rẹ omaevwokpotọ. Diesorọ? Kidie avwanre da riẹn asan rẹ ẹgba rẹ avwanre teri, ka cha kpẹvwẹ ihwo vwọ kẹ ukẹcha rẹ ayen vwọ kẹ avwanre. Kerẹ udje, roro kpahen ọke rẹ Jesu vwo sivwin ehọnvwoti ihwe na. Ọvuọvo yen rhivwin rhe rhe kpẹvwẹ Jesu fikirẹ ọga rọyen ro sivwirin na. Ọshare nana rọ vwomakpotọ na riẹnre nẹ ababọ rẹ ukẹcha ri Jesu, ọyen che se sivwin oma rọye-en, kọyensorọ o vwo dje ọdavwaro phia kpahen ukẹcha rẹ Jesu vwọ kẹ, ọ da kpẹvwẹ Ọghẹnẹ.—Luk 17:11-19.

18. Idjerhe vọ yen omaevwokpotọ vwọ nẹrhẹ a vẹ ihwo efa se yerẹn kuẹgbe? (Rom 12:10)

¹⁸ Ihwo re vwomakpotọ vẹ ihwo efa se  yerẹn kuẹgbe, ayen vẹ ihwo efa je sa dia igbeyan re kpẹkpẹre. Diesorọ? Oma vwerhen ayen nẹ ihwo efa vwo iruemu ri yovwin nọ erayen, ayen je vwẹroso ihwo efa. Ihwo re vwomakpotọ ghọghọ siẹrẹ ihwo efa de phikparobọ vwẹ iruo ra vwọ kẹ ayen, ọnana kọ nẹrhẹ ayen fobọ jiri ayen ji muọghọ kẹ ayen.—Se Rom 12:10.

19. Ọrhọ yen iroro evo re sorọ avwanre vwọ kẹnoma kẹ omaẹkparọ?

¹⁹ Ihwo re kparoma mrẹ bẹnbẹn ayen vwo jiri ihwo efa, kidie ayen no nẹ ayen ọvo yen fo ujiri. Ayen vwẹ oma rayen vwọ vwanvwe ihwo efa, je davwẹngba vwo djephia nẹ ayen yovwin nẹ ihwo efa. Ukperẹ ayen vwo yono ihwo efa je vwẹ iruo kẹ ayen, ohwo rọ kparoma se rhe roro nẹ ọyen ọvo yen fo ohwo ro ruiruo na kidie vwẹ ẹwẹn rọyen, ihwo efa che se ruo wiẹ-ẹn. Ọkieje yen ohwo rọ kparoma vwọ rioma, je guọnọ ruẹ yovwẹn nẹ ihwo efa. (Gal. 5:26) Oyerinkugbe rẹ ihwo tiọyena vẹ ihwo efa sa tọ-ọn. Avwanre de noso nẹ avwanre vwo uruemu rẹ omaẹkparọ, e ja nẹrhovwo rhe Jihova rere uruemu nana vwo jẹ tọn awọ muotọ vwẹ ubiudu rẹ avwanre.—Rom 12:2.

20. Diesorọ avwanre vwọ dia ihwo re vwomakpotọ?

²⁰ A mrẹ vwo dje udje rẹ Jihova phi phiyotọ kẹ avwanre-e! Avwanre mrẹ omaevwokpotọ rọyen vwẹ idjerhe rọ vẹ idibo rọyen yerẹn wan, avwanre je guọnọ vwẹrokere. Vwọba, avwanre guọnọ vwẹrokere omamọ udje rẹ ihwo re vwomakpotọ yan nene Ọghẹnẹ. Ọtiọyena, e jẹ avwanre vwẹ ọghọ vẹ urinrin eje vwọ kẹ Jihova ọkieje. (Ẹvwọ. 4:11) Ọke yena, kẹ avwanre cha yan nene Jihova, kidie o vwo ẹguọnọ rẹ ihwo re vwomakpotọ.