Skip to content

Skip to table of contents

33 EKOBEE UE ENƆ

Aakɛ̄ Bu Luh Tɔgɛ Kɔ Bari Ɛrɛ Wereloo, Suānu, le Egerebu

Aakɛ̄ Bu Luh Tɔgɛ Kɔ Bari Ɛrɛ Wereloo, Suānu, le Egerebu

“Aakɛ̄ bu luh . . . ele.”—DOONU PYA NƐƐ LƐƐRATAM 24:15.

YƆƆ 151 Bari Ekue

DASĪ TƐƐ̄NYƆƆ *

1. E na a bee doo kɔ Jɛhova a dɛm nu a?

ƐRƐ sɔ̄ Jɛhova bee le aba ɛɛ. Mɛ loo ye naa bee ɔ. Naa lu ebɛɛ̄ kɔ nɛɛ a dasī ye le kpaɛ̄ lɛɛ bu ye gae ɛɛ. Kerewo, Bari gbī nage kɔ pya dɔɔ̄na a le dum sa le bu ɛɛbu. Wereloo bee zū Jɛhova kɔ a dɛm nu.—Yɔɔ 36:9; 1 Jɔn 4:19.

2. Pya dɛmnu Jɛhova bee tɔɔ̄loo Jizɔs le pya ɛnjɛl doodoo wa?

2 Jɛhova bee dasī dɛm Jizɔs nua ye nɛɛ tam. E tɛ̄maloo lo Nwiīnɛɛdam “na a bee lu edɛm dɛ̄dɛɛ̄ nu” a, gbaā nage loo gbɛnɛ-edo miliɔn pya ɛnjɛl a le bunyɔɔ. (Kɔl 1:16) Bu Jizɔs bee ɛɛ kaāna loo dee a bee ye kpaā nɛ lo enyɔɔnɛ ye Tɛ siniatam. (Kam 8:30) E pya ɛnjɛl bee ɛrɛ nage ɛɛbu. Ba bee le kɛ̄ sa muɛ̄ sɔ̄ Jɛhova le ye nɛɛ kari, lo a le Jizɔs, bee dɛm bunyɔɔ le kɛnɛkɛ̄. E na pya lo ɛnjɛl bee doo a? Ba “bee wiikpā bu ɛɛbu” sɔ̄ a bee lu edɛm kɛnɛkɛ̄, e ba gaa kiisī lo etɔgɛ nia loo dɛ̄dɛɛ̄ nu Jɛhova bee dɛm, eetɔɔ̄ na miɔŋɔ nɛɛ. (Job 38:7; Kam 8:31) Ziī ziī pya dɛmnu ama muuna wereloo le suānu Jɛhova siā.—Yɔɔ 104:24; Rom 1:20.

3. Dookɛ̄ alu etɔgɛ doo bu 1 Pya Kɔrint 15:21, 22, e na waara zɔɔ a’agara Jizɔs doo kɔ a waɛbah a?

3 Jɛhova bee gbī kɔ pya nɛɛ a ɛrɛ ekpeloo dum a kɛnɛkɛ̄ ina deedee. Mɛ sɔ̄ Adam le Iv bee lɛɛbeekɛɛ̄ Tɛ a wa wereloo a, bee su pɔrɔ le luh wa nua nyɔɔ le dɛ̄dɛɛ̄ wa miɔŋɔ. (Rom 5:12) Mɛ sīdee na Jɛhova doo dogo kumaloo a? Aba lo sɔ̄ na a kɔnage kɛ̄ e’agara miɔŋɔ nɛɛ doo a. (Jɛn 3:15) Jɛhova bee kɛɛrɛ lo enɛ nu a’agara lokwa a dap lu e’agara miɔŋɔ Adam le Iv lɛɛbah pɔrɔ le luh. Tɛ̄maloo lo a’agara na enɛ dum a naa tah ɛrɛgeba nɛɛ a biaɛfii lo esitam ye nɛ a.—Jɔn 3:16; Rom 6:23; buū 1 Pya Kɔrint 15:21, 22.

4. Pya amunu ebip na i gaa le agara bu ekobee ue ama a?

4 I ɛrɛ gbɛnɛ-edo ebip akiiloo yii Bari yira lo elɛɛ pya nɛɛ kɛ̄ bu luh. Bu edoba, lo aakɛ̄ bu luh esira doodoo wa? I dapge suāloo pya i wereloo ba bee u sɔ̄ ba e’aakɛ̄ ni? Bu pya amunu sīdee na lo aakɛ̄ bu luh enua i ɛɛbu loo ani? E bu mɛ sīdee na ɛrɛ ekɛɛrɛ nyɔɔ aakɛ̄ bu luh dap doo kɔ i tɔgɛ kaāna nia loo wereloo, suānu, le egerebu Jɛhova a? Doraa i gbī ture loo ziī ziī pya ebip ama.

LO AAKƐ̄ BU LUH EDAP SIRA DOODOO WA?

5. E na anua ii le e ɛmadɛɛ̄ kɔ elu elɛɛ dɛ̄dɛɛ̄ nɛɛ kɛ̄ bu luh aba sɔ̄ a?

5 I dap kɛɛrɛ kɔ, booboo miliɔn pya e’ua lo ii suā buā naale edap gbaa aakɛ̄ aba ziī sɔ̄, sɔ̄ Jɛhova elɛɛ wa kɛ̄ tɛ̄maloo Jizɔs. E na anua a? Nyɔɔbee aba sɔ̄ pya nɛɛ mma bu nyɔuwe ereloo, dɛ̄dɛɛ̄ nu elagara sa nua taāŋa. E Jɛhova naa wee doo lɔgɔ nu a lagara sa naale nyɔɔ etaā. A suā kɔ lokwa efɛɛloo le, dɛ̄dɛɛ̄ nu ɛrɛ ekiā nyɔɔ etaā. (1 Kɔr 14:33) Jɛhova Bari bee tɔgɛ suānu le egerebu sɔ̄ Jizɔs bee ye nyɔɔnɛ kwa kɛnɛkɛ̄ kina kina lokwa pya nɛɛ a dɛm dap tɔɔ̄ nyɔɔ. Sɔ̄ sɔ̄ gaa lu, Jizɔs gaa le tɔgɛ nage aba dua suānu le egerebu ama bu Baɛ Boo le Lop Tup Zua Ye Bɛbɛɛ sɔ̄ a gaa le nyɔɔnɛ pya a tɛɛ̄ yeebah Amagidɔn si gbɛnɛ tam lo ekwa kɛnɛkɛ̄ sɛɛ pya a elu elɛɛ kɛ̄ bu luh.

Pya a tɛɛ̄ yeebah Amagidɔn gaa le tɔgɛ pya a aakɛ̄ bu luh nu akiiloo Buɛ̄-mɛnɛ Bari le nu Jɛhova i gbī aābah (Ɛp 6 barakpaɛ̄) *

6. Dookɛ̄ kpa Doonu pya Nɛɛ lɛɛratam 24:15 kɔ doo, ba mɛɛ̄ na ele yɛɛ pya Jɛhova elɛɛ kɛ̄ bu luh a?

6 Lo a eetɔɔ̄ na bee, pya a tɛɛ̄ yeebah nɔ̄ Amagidɔn etɔgɛ nu akiiloo Buɛ̄-mɛnɛ Bari le pya nu Jɛhova gbī bah pya ba aakɛ̄ bu luh. Nyɔɔbee e? Nyɔnɛbee gbɛnɛ-edo pya Baibol kue “pya pɔrɔ dogo” ele yɛɛ pya elu elɛɛ kɛ̄. (Buū Doonu pya Nɛɛ lɛɛratam 24:15.) Ba ɛrɛ enyaana wa dogo lokwa ba ɛrɛ biī le dum a naa tah aāloo waara zɔɔ a’agara Jizɔs. Naa kɛɛrɛ kɛ̄ tam tɔgɛ nu gbɛnɛ-edo miliɔn pya ba naa suā lɔgɔ nu akiiloo Jɛhova ekuī doo. Ekɔ ziī ziī aba e’ɛrɛge nɛɛ a wa tɔgɛnu dookɛ̄ i gaa sere enɔānu Baibol doo anii’ee ni? Eluge eyere pya aā nɛɛ ama ture bu keekee bɔŋanaloo sa wa tɔgɛnu lokwa ba dap tɔgɛnu pya esikɛ̄ aakɛ̄ bu luh ni? I tɔɔ̄ baɛ lo emuɛ̄. Kerewo, I suā leere kɔ sɔ̄ Baɛ Boo le Lop Tup Zua Bɛbɛɛ Kraist e’ina kuma, “suānu loo Jɛhova gaa le mma bu nyɔuwe.” (Ais 11:9) Naa ɛp kɛ̄ ekpeloo tam emma i bah lo sɔ̄ doo a!

7. E na anua pya nɛɛ Bari elu fɛgɛ sɔ̄ ba gaa tɔgɛnu pya ba aakɛ̄ bu luh a?

7 Bu Baɛ Boo le Lop Tup zua Bɛbɛɛ Kraist, dɛ̄dɛɛ̄ miɔŋɔ Bari a le a kɛnɛkɛ̄ gaa le kiisī lo enyaana wa elap dogo lokwa ba ye ɛɛrɛbu. Dɛ̄dɛɛ̄ aba elu fɛgɛ loo ziī kaāna sa gbaa yerebah nɛ pya a aakɛ̄ bu luh kɔ ba a bebe loo wa ekwɔ ekɛɛrɛ le pɔrɔ taɛ sa tɔɔ̄dum a gbaaloo daakuu Jɛhova. (1 Pit 3:8) Bu kaka, i suā kɔ pya nɛɛ e’aakɛ̄ bu luh etɔɔ̄ waɛloo pya nɛɛ Jɛhova ba kumalookɛ̄, pya ele gaa ‘sinage tam loo alaba kpɔā.’—Fil 2:12.

I DAPGE SUĀLOO PYA E’AAKƐ̄ BU LUH NI?

8. E na anua suānu le bu lo ekɔ pya ekana muɛ̄ pya a aakɛ̄ bu luh esuāloo pya wa nɛɛ a bee u ani?

8 Ɛrɛ gbɛnɛ-edo nu anua i dap kɔ nɛɛ a kana muɛ̄ pya a aakɛ̄ bu luh edap suāloo pya a wereloo a bee u. Bu edoba, dɛɛa nyɔɔ pya aakɛ̄ bu luh a bee sudɔ sɔ̄ akii adumɛ, bee kɔ Jɛhova edɛm pya a bee u nyaana bahloo doo kɔ ba a le dookɛ̄ ba bee le doo, kɔ ue, sa ɛrɛ dua ekɛɛrɛ ba bee ɛrɛ sɔ̄ ba bee le dum. Nyɛŋiabu kɔ Jizɔs bee su luh dooreloo daa sa su aakɛ̄ bu luh dooreloo sɔ̄ alu elobara nɛɛ lɛɛ daa. (Mat 9:18, 24; Jɔn 11:11-13) Sɔ̄ pya nɛɛ aa daa, ba wee le dookɛ̄ ba bee le doo lɛɛ ba gae daa, e wa ekɛɛrɛ naa wee nyaa. Naa kɛɛrɛbu edoba akiiloo Lazarɔs. A ebee u loo nia biradee, nyɔɔwo ye ekpaloo ebee bɔātɛ̄ ebɛm. Kerewo, sɔ̄ Jizɔs ye lɛɛ kɛ̄ bu luh, pya ye wuga nɛɛwa bee ye suāloo aba sɔ̄, e Lazarɔs bee wa suā nage loo.—Jɔn 11:38-44; 12:1, 2.

9. E na anua pya alu elɛɛ kɛ̄ bu luh naale e’ɛrɛ ekpaloo le ekɛɛrɛ a mma aba lo sɔ̄ a?

9 Jɛhova yira yii kɔ lɔgɔ nɛɛ a le kɛɛ̄ bɛbɛɛ Kraist naale ekɔ “Loo mɛ dumɛ.” (Ais 33:24; Rom 6:7) Nyɔɔwo, pya elu elɛɛ kɛ̄ bu luh e’ɛrɛ kaāna nwanaloo. Kerewo, ba naale emmana aba sɔ̄. Lo ba le doo wo, pya wa nɛɛ naale esuā wa loo. Bee kɔ dɛ̄dɛɛ̄ miɔŋɔ nɛɛ emmana kinakina kɛɛ̄ bɛbɛɛ Kraist bu baɛ boo le lop tup zua. Sɔ̄ lo baɛ boo le lop tup zua e’ina kuma na Kraist e’obara lo Buɛ̄-mɛnɛ nɛ ye Tɛ a. Lo sɔ̄, lo Buɛ̄-mɛnɛ edoora dɛ̄dɛɛ̄ ye tam gbɔ̄mɛɛ̄ sa doo nage kɔ pya nɛɛ a bee aakɛ̄ bu luh a mmana.—1 Kɔr 15:24-28; Mum 20:1-3.

BU PYA AMUNU SĪDEE NA AAKƐ̄ BU LUH E’ƐƐRƐ I BU A?

10. Mɛ dua pah na aakɛ̄ bu luh e’ɛrɛ a nyɔɔ ani?

10 Naa kɛɛrɛ kɛ̄ etɔɔ̄ a loo doo sɔ̄ o sikɛ̄ kana muɛ̄ pya o wereloo ba ebee u. Ɛɛbu o ɛrɛ edoo kɔ o kɛgɛ sɛh o to ni? O suge ɛɛbu uɛma yɔɔ leera Jɛhova ni? Ziī nu i suā leere na bee, o ɛrɛ kaāna wereloo loo o Tɛ a a kuū dɛɛ̄loo le ye nwiī a naa wiibu loo nyɛŋia dɔɔ̄nu aakɛ̄ bu luh ama.

11. Dookɛ̄ pya ue Jizɔs a le bu kpa Jɔn 5:28, 29 kɔ doo, e na esira loo pya ba tɔɔ̄dum a gbaaloo daakuu kaāna dogo Bari a?

11 Naa kɛɛrɛ dua ɛɛbu pya a aakɛ̄ bu luh e’ɛrɛ sɔ̄ ba gaa nyaana wa dogo lokwa ba gbaɛ̄tɔ̄loo Jɛhova sa tɔɔ̄dum a gbaaloo ye daakuu kaāna dogo. Pya a nyaana wa dum doowo e’aakɛ̄ sa tɔɔ̄dum mmɛ deedee. Mɛ a naale elu elɛɛbaloo pya a naa nyaa kɔ ba a tɔɔ̄ bu Paradais lokwa ba naa doo taāŋa.— Ais 65:20; buū Jɔn 5:28, 29.

12. Bu mɛ sīdee na Jɛhova enɛ leelee dɛ̄dɛɛ̄ nɛɛ a le a kɛnɛkɛ̄ a?

12 Kɛɛ̄ bɛbɛɛ Buɛ̄-mɛnɛ Bari, dɛ̄dɛɛ̄ pya nɛɛ Bari gaa le muɛ̄ kaka ue a le bu kpa Kam 10:22 lo a kɔ: “Leelee Jɛhova na a doo kɔ pya nɛɛ a lu mɛnɛ a, e a naa yere ye biirabu loo.” Tɛ̄maloo yerebah a aaloo kaɛ edɔɔ̄ Jɛhova, pya nɛɛ Bari ekiisī bu edɔɔ̄ lo a kura kɔ, ba ebee Kraist sa nyim agaloo mmɛ sɔ̄ ba emmana. (Jɔn 13:15-17; Ɛfɛs 4:23, 24) Ba ewee kiisī lo enyim agaloo, sa lu le nɛɛ. Ɛp kɛ̄ dum ekpeloo doo lo sɔ̄ a! (Job 33:25) Nyɔɔwo, mɛ sīdee na ɛrɛ ekɛɛrɛ nyɔɔ aakɛ̄ bu luh eyerebah a nɛ anyaawo a?

TƆGƐ NIA LOO WERELOO JƐHOVA

13. Dookɛ̄ ue a le bu kpa Le-yɔɔ 139:1-4 tɔgɛ doo, mɛ sīdee na aakɛ̄ bu luh tɔgɛ dua kɛ̄ Jɛhova i suāloo doo a?

13 Dookɛ̄ i bee kɔ doo tua sɔ̄ a, sɔ̄ Jɛhova elɛɛ pya e’ua kɛ̄ bu luh, a edoo kɔ ba a ɛrɛ aba ekɛɛrɛ le dogo ba wee ɛrɛ lɛɛ ba gae u. Naa kɛɛrɛ nu lo ama kura. Jɛhova were a loo mmɛ kɛ̄ a dap nyɛŋiabu dɛ̄dɛɛ̄ o ekɛɛrɛ, kɛ̄ nu wee a tɔɔ̄loo doo, o ekɔa ue le dogo. Nyɔɔwo lo a lɛɛ a kɛ̄ bu luh, ewaɛ ye loo e’obara o suānu, o elap dogo le nu o bee lu a nɛ. Mɛnɛ David bee suā taɛ kɛ̄ Jɛhova ɛrɛ nia bu ziī ziī ii doo. (Buū Le-yɔɔ 139:1-4.) Bu mɛ sīdee na dābeeloo kɛ̄ Jɛhova i suāloo doo i dap ɛrɛ pah nyɔɔ anyaawo a?

14. Ɛrɛ ekɛɛrɛ nyɔɔ kɛ̄ Jɛhova i suā loo doo ɛrɛ i pah nyɔɔ doodoo wa?

14 Sɔ̄ i ɛrɛ ekɛɛrɛ nyɔɔ kɛ̄ Jɛhova i suāloo doo, doo kɔ i aa nɛ taāŋa loo i. E na anua a? Nyɛŋiabu kɔ Jɛhova kuū i dɛɛ̄loo kaāna. A ɛp pya elap a i su nua kee doodoo nu a si gbɛnɛ du. A suā pya nu a doo kɔ i lu dua nɛɛ i lu. Ue ama gbɔ̄ i nyiɛ nia! Ii le esinakɛ̄ kɛɛrɛ kɔ i lee aba ii. Jɛhova le i loo dɛ̄dɛɛ̄ sɔ̄ sa kpɛ̄naloo eyerebah i nɛ.—2 Edoo 16:9.

TƆGƐ NIA LOO SUĀNU JƐHOVA

15. Bu mɛ sīdee na aakɛ̄ bu luh tɔgɛ kɔ Jɛhova suānu a?

15 Bɔɔ loo luh ɛrɛ pah nyɔɔ gbɛnɛ-edo nɛɛ. Pya a le kɛɛ̄ ekpo Satan yere bɔɔ bu pya nɛɛ sa doo kɔ ba a tɛ̄ŋaloo pya wa gbo yerebah baa ale bee ba a lɛɛbaloo nu ba ebee yiga. Mɛ lo bɔɔ ama naa ɛrɛ ekpo nyɔɔ ili. I suā kɔ lo pya i baa fɛ i, Jɛhova e’obara i sere dum. (Mum 2:10) I suā leere kɔ lɔgɔ nu ba doo naale edap i kpaɛ̄ lɛɛ loo etaāŋabah Jɛhova. (Rom 8:35-39) Naa ɛp dua suānu Jɛhova tɔgɛ tɛ̄maloo enɛ i bɛābu aakɛ̄ bu luh a! Lo bɛābu edora kɔ i aa ɛrɛ bɔɔ kere pya nɛɛ Setan kɔ ba efɛe i lo i lɛɛe wa bee kɛɛ̄, sa i nɛnage kaāna e’agaloo kɔ i kiisī lo etɔɔ̄ agara nɛ Jɛhova.

I biaɛfii tɔgɛge kɔ i dɛrɛ nyiɛ nyɔɔ yii Jɛhova lo ekuūdɛɛ̄loo i ebɛɛ̄ bu namloo ni? (Ɛp 16 barakpaɛ̄) *

16. Pya amunu ebip na o dap bip aba ɔɔ a, e bu mɛ sīdee na wa ture edap a yerebah nɛ kɔ o suā kɛ̄ o dɛrɛ nyiɛ nyɔɔ Jɛhova doo ani?

16 Lo pya nɛɛ baa Jɛhova kɔ ba efɛe a, o dɛrɛge nyiɛ nyɔɔ kɔ edap a obara sere dum ni? O tɛɛ̄ doodoo wa suā sɛh o dapge ye dɛrɛ nyiɛ nyɔɔ naa e? Ziī sīdee na tɛ̄maloo ebip aba ɔɔ kɔ, ‘Dɛ̄dɛɛ̄ biaɛfii m doo ziī ziī dee kere bu nu a tera tɔgɛge kɔ m ture nyiɛ loo Jɛhova ni?’ (Luk 16:10) O dap nage bip kɔ, ‘Na sīdee tɔɔ̄dum tɔgɛge kɔ m ture nyiɛ loo yii Jɛhova kɔ ekuūdɛɛ̄loo na ebɛɛ̄ bu namloo lo m dasī gbī ye Buɛ̄-mɛnɛ nua tuatua ni? (Mat 6:31-33) Lo o ture lu aiī, lo sɔ̄ o tɔgɛ kɔ o turee nyiɛ loo Jɛhova, e wo eyerebah a nɛ kɔ o dap kpɛ̄naloo baɛ ɛrɛgeba doā-ɛp o kpesī bu dum.—Kam 3:5, 6.

TƆGƐ NIA LOO EGEREBU JƐHOVA

17. (a) Mɛ sīdee na aakɛ̄ bu luh tɔgɛ kɔ Jɛhova ɛrɛ egerebu a? (b) I tɔgɛ nia loo egerebu Jɛhova doodoo wa?

17 Jɛhova esere dee le sɔ̄ e mmɛ kuma loo lo pɔrɔ nyɔuwe ama. (Mat 24:36) A naale enwaabah doo dogo sɔ̄ lo sɔ̄ sii ina. A gaa ye taɛ kaāna elɛɛ pya a bee u kɛ̄ bu luh, mɛ a tɔgɛ egerebu. (Job 14:14, 15) A gaa tɔɔ̄baɛ taɛ sɔ̄ a bɔloo lo e’obara wa sere dum. (Jɔn 5:28) I ɛrɛ gbɛnɛ-edo nu anua i tɔgɛ nia loo egerebu Jɛhova. Naa kɛɛrɛ: Nyɔɔbee Jɛhova gaa egerebu a, gbɛnɛ-edo nɛɛ gbaā nage loo ili edaba su sɔ̄ nɔā Baibol sa “ina loo kikiiya.” (2 Pit 3:9) Jɛhova gbī kɔ gbɛnɛ-edo nɛɛ a ɛrɛ dum a naa tah lo a waɛ. Nyɔɔwo doraa i tɔgɛ kɔ egerebu Jɛhova niae i. Bu mɛ sīdee? Tɛ̄maloo epiiga kuma kɛ̄ i dap doo lo egbī “pya alu esere . . . loo dum a naatah” sa wa yerebah nɛ kɔ ba a wereloo Jɛhova sa ye si tam nɛ. (Doonu pya Nɛɛ lɛɛratam 13:48) Lo sɔ̄ na ba e’ɛrɛ kaāna biī aāloo egerebu Jɛhova dookɛ̄ ili gaa doo a.

18. E na anua i ɛrɛ egerebu loo pya dɔɔ̄na a?

18 Jɛhova gaa le egerebu mmɛ sɔ̄ baɛ boo le lop tup zua bɛbɛɛ Jizɔs e’era lɛɛ a gae ɛmadɛɛ̄ kɔ i mma. Mmɛ lo sɔ̄, Jɛhova le gaa kpɛ̄naloo e’aaloo dɛ̄dɛɛ̄ i pɔrɔ. Nyɔɔwo, i nɔ Jɛhova sa gbī le a le bu pya dɔɔ̄na sa wa tɔgɛ egerebu kumaloo. Bu edoba, naa gbaɛ̄tɔ̄ nu ziī wuga nɛɛwa ye dam bee dɔ bu kirikiri ekɛɛrɛ ziī sɔ̄ sa ɔbɛ si enɔānu kɔ ama. A kɔ: “Nu ama bee mɛ ziloo gbɛnɛ,” a kɔnage kɔ, “I nɔɔnɔɔnu kiiloo kɛ̄ i butɔ emɛā doo li deesī bee kwɔɔga.” Kerewo, wa a wereloo ye dam ama bee kiisī lo e’egerebu loo ye dam. A bee dɛɛa nyɔɔ Jɛhova sa naa bee pee beenyiɛ ye. Doodoo Jɛhova, a bee ɛp lo taāŋa tɛrɛ sa sere ekɛɛrɛ nyɔɔ pya le a le bu ye dam. A bee kɔ: “Na dam ɛrɛ le elap, sa gaa piiga kinakina lo elɛa pɔrɔ ekɛɛrɛ bu ye.” Ɛp kɛ̄ a kuī lo etɔgɛ egerebu loo pya i butɔ ale pya wuga ba le bu bɔŋanaloo ba gaa piiga lo ebebe loo pya wa nu finiabah doo a!

19. E na i biaɛfii lo edoo a?

19 Jizɔs le pya ɛnjɛl bee ɛrɛ gbɛnɛ ɛɛbu sɔ̄ a bee lu edɛm kɛnɛkɛ̄. Mɛ naa kɛɛrɛ dua ɛɛbu ba e’ɛrɛ sɔ̄ dɛ̄dɛɛ̄ nɛɛ a le kɛnɛkɛ̄ e mmana, sa lu pya nɛɛ a wereloo sa si tam nɛ Jɛhova. Kɛɛrɛ nage kɛ̄ bu pya nɛɛ Jɛhova bee sagɛ aā kɛnɛkɛ̄ kɔ ba a nyɔɔnɛ Kraist bɛɛ li bunyɔɔ e’ɛɛ doo sɔ̄ ba muɛ̄ kɛ̄ miɔŋɔ nɛɛ gaa ɛrɛ biī aāloo wa tam doo. (Mum 4:4, 9-11; 5:9, 10) Naa kɛɛrɛbu loo tɔɔ̄dum sɔ̄ maāto ɛɛbu gaa le sudɔ maā to ezialoo, sɔ̄ eyɔloo, ekiɛ̄nu, le luh naale elena mmɛ deedee. (Mum 21:4) Mmɛ lo sɔ̄, biaɛfii lo enɔ wereloo, suānu, le egerebu o Tɛ. Lo o doo wo, o dap kiisī lo e’ɛrɛ ɛɛbu kaɛlɛɛ doā-ɛp le taāŋa o tɛɛ̄ bu. (Jem 1:2-4) Ɛp kɛ̄ yii Jɛhova a kɔ, “aakɛ̄ bu luh . . . ele” i ɛɛrɛ bu doo a!—Doonu pya Nɛɛ lɛɛratam 24:15.

YƆƆ 141 Dum Lu Nyɛŋia Tam A Aabah Bari

^ bar. 5 Jɛhova lu Tɛ a ɛrɛ wereloo, suānu, le egerebu. Pya elap ama sira bu dɛ̄dɛɛ̄ nu a bee dɛm le bu ye yii lo elɛɛ pya e’ua kɛ̄ bu luh sere dum. Ekobee ue ama gaa le kɔ ue nyɔɔ pio ebip i wee dap bip akiiloo aakɛ̄ bu luh sa baatɛ̄ kɛ̄ i dap tɔgɛ nia loo wereloo Jɛhova, ye suānu, le ye egerebu doo.

^ bar. 59 UE A BAATƐ̄ FOTO: Ziī gbara a wee tɔɔ̄ America lo a bee u bu gbɛnɛ-edo zua akii adumɛ lu elɛɛ kɛ̄ bu luh kɛɛ̄ bɛbɛɛ Kraist bu Baɛ Boo le Lop Tup Zua. Wuga nɛɛdam a tɛɛ̄ yeebah Amagidɔn a gaa su ɛɛbu tɔŋɛnu lo gbara a bee aakɛ̄ bu luh nu edoo lo e’ɛrɛ biī aāloo waara zɔɔ a’agara Kraist.

^ bar. 61 UE A BAATƐ̄ FOTO: Wuga nɛɛdam a gaa kɔ nɛ ye tɛtam kɔ a naale esietam yee nyɔɔ sɔ̄ ba wee si mmɛ. A baatɛ̄ kɔ a wee sue loo uunɛ pya dee ama nua ye sɔ̄ esiā enɔānu, ale ɛā enɔānu butɔ. Kerewo, pya dɔɔ̄na sɔ̄ alu ebɛɛ̄, a kpɛ̄naloo esitam yereloo.