Kaʼax ja bʼa sbʼaʼal

Kaʼax ja bʼa sbʼaʼali

ARTIKULO BʼA SPAKLAJEL 33

Ja sakʼwelal wa sjeʼa ja syajalkʼujol, ja sbiboʼil soka spasensya ja Dyos

Ja sakʼwelal wa sjeʼa ja syajalkʼujol, ja sbiboʼil soka spasensya ja Dyos

«Ja maʼ huax chami, tʼilan oj cho sac-huuc» (HECH. 24:15).

TSʼEBʼOJ 151 «Oj jyujkese»

JA JAS OJ PAKLAXUK *

1. ¿Jas yuj ja Jyoba skʼulan ja sakʼanili?

AJYINI jun tyempo stuchʼil ajyi ja Jyoba, pe mini tʼun yabʼ stuchʼil ajyi. Mini jas skʼulan yuj palta. Pe wani skʼana oj skʼep ja gustoʼil bʼa ajyel sakʼan. Ja yuj, ja syajalkʼujoli nikji bʼa oj kʼe skʼuluk ja sakʼanili (Sal. 36:9; 1 Juan 4:19).

2. ¿Jasa skʼulan ja Jesús sok ja anjelik yajni ja Jyoba skʼulan ja tuk jastik junuk?

2 Ja jas bʼajtan skʼulan ja Jyoba ja Yunini, ja Jesús. Tsaʼan, stsʼakatal ja skoltanel ja Jesús «kʼulaji spetsanil ja tuk jastik junuk», bʼa ti chʼikan miyonik anjelik (Col. 1:16TNM). Ja Jesús jel gustoʼaxi yuja bʼobʼ aʼtijuk soka sTati (Prov. 8:30). Sok ja anjeliki cha ajyini yujile rason bʼa oj gustoʼaxuke, pes yujni yilawe jastal ja Jyoba sok ja yaʼtijum jel chapan, ja Jesús, skʼulane ja satkʼinal sok ja Luʼumi. ¿Jasa skʼulane ja anjelik? Ja Biblia wa xyala, «kʼe awanuke tsats lek bʼa stoyjel», sok seguro mini yaʼawekan stoyjel ja Jyoba yuj spetsanil ja jas skʼulani man chʼak skʼuluk ja skʼulbʼen jel chapani, ja kristyano (Job 38:7; Prov. 8:31). Spetsanil ja skʼulbʼenik wa xchiktes ja syajalkʼujol sok ja sbiboʼili (Sal. 104:24; Rom. 1:20).

3. ¿Jastalni wa xyala ja 1 Corintios 15:21, 22, ¿jasa lajxiyuj ja koltanel yaʼa Jesús?

3 Ja Jyoba wani skʼana ajyi spetsanil ja kristyano oj ajyuke sakʼan bʼa tolabida ja bʼa tsamal Luʼum skʼulani. Pe yajni ja Adán soka Eva skʼokoweyi ja smandar ja sTate jel xyajtani, ja mulal soka chamelali bʼutʼ ja bʼa Luʼumi (Rom. 5:12). ¿Jasa skʼulan ja Jyoba? Wegoxta xchiktes jas oj skʼuluk bʼa oj ya el libre ja kristyano (Gén. 3:15). Stsaʼa oj ya makunuk ja Yunini bʼa oj ya el libre ja yintil ja Adán soka Eva ja bʼa mulal sok ja chamelali. Jach jastal it kada jujune oj stsaʼe ta oj yaʼteltaye sok oj ajukyile ja sakʼanil bʼa tolabida (Juan 3:16; Rom. 6:23; kʼuman ja 1 Corintios 15:21, 22).

4. ¿Jasa oj jpaklaytik ja bʼa artikulo it?

4 Ja kʼapjelal yaʼunej ja Dyos bʼa oj ya sakʼwuk ja matik chamele, wa xyaʼa ajyuk jujuntik sjobʼjel. Jun sjejel, ¿jastal oj ajyuk ja sakʼwelali?, ¿oj maʼ jnatik sbʼaj ja jpamilyatik ja yajni sakʼwiye? sok ¿jastal wa sjeʼakitik ja sjejel bʼa sakʼwelal chaʼanyabʼal oj kiltik ja syajalkʼujol, ja sbiboʼil soka spasensya ja Jyoba? La kiltik.

JASTAL BʼOBʼTA OJ AJYUK JA SAKʼWELAL

5. ¿Jas yuj stojolil skʼuʼajel ja kristyanoʼik mini junxta tyempo oj chʼak sakʼwukejan?

5 Ja Jyoba oj ya makunuk ja Yunini, bʼa yajel sakʼwuk miyonik kristyano. Pe bʼobʼta mini spetsanil oj sakʼwukejan bʼa junxta tyempo. ¿Jas yuj miyuk? Yujni ta junta chʼaykʼujol bʼutʼ kristyano ja bʼa Luʼumi, mini oj ajyuk orden. Ja Jyoba mini skʼulan gusto ja meyuk ja ordeni. Wa snaʼa bʼa oj ajyuk lamanil, tʼilani oj ajyuk orden (1 Cor. 14:33). Ja Jyoba sjeʼa biboʼil sok pasensya yajni takal takal och xchap ja Luʼum soka Jesús bʼa ti oj ajyuke ja kristyano. Ja Jesús oj cha sjeʼ ja junxta modoʼal jaw ja bʼa Mil Jabʼil bʼa sMandaraneli yajni skoltay ja matik oj kanuke sakʼan ja bʼa Armagedón bʼa xchapjel ja Luʼum bʼa oj smajlaye ja matik oj sakʼwukejani.

Ja matik oj kanuke sakʼan ja bʼa Armagedón oj sjeʼeyi ja matik oj sakʼwuke sbʼaja sGobyerno ja Dyos sok ja jastik yaʼunej kujlajuk ja Jyoba. (Kʼela ja parrapo 6). *

6. Jastalni wa xyala ja Hechos 24:15, ¿matik jun ti oj ajyuke ja bʼa sakʼwelal?

6 Pe ja jasa mas tʼilan oj skʼuluke ja matik oj kanuke sakʼan ja bʼa Armagedón, jani oj sjeʼeyi ja matik oj sakʼwukejan sbʼaja sGobyerno ja Dyos soka jastik yaʼunej kujlajuki. ¿Jas yuj tʼilani ja it? Yujni tʼusan mi yibʼanaluk ja matik oj sakʼwukejan yeʼnleni ja wa xyala ja bʼa Biblia ‹maloʼe› (kʼuman ja Hechos 24:15). Ja yeʼnle tʼilani oj stukbʼese ja jitsan modoʼal yiʼoje bʼa oj yawe el slekil ja koltanel yaʼa ja Kristo. Wani xkʼuʼantik, sjejelyile ja smeranil sbʼaja Dyos ja miyonik kristyano jelni oj yi aʼtel. ¿Oj maʼ katik yile estudio bʼa Biblia kada jujune, jastalni wa xkʼulantik ja bʼa jtyempotiki? ¿Oj maʼ ajukyile skongregasyone sok oj maʼ chapjuke bʼa oj sjeʼeyi ja matik oj sakʼwukejan tsaʼan bʼa yeʼnle? Ojni jmajlaytik bʼa snajel. Ja jasa wa xnaʼatiki ja bʼa xchʼakulabʼil ja bʼa Mil Jabʼil bʼa sMandaranel ja Kristo «ja luʼumi bʼutʼelni oj ajyuk soka snajel yiʼoj ja Jyoba» (Is. 11:9). ¡Juni mil jabʼil bʼa ajyel latsan sok jel oj ya gustoʼil!

7. ¿Jas yuj ja yaʼtijumik ja Dyos ojni yabʼye stojol ja yajni sjeʼaweyi ja matik oj sakʼwukejani?

7 Snajtil ja bʼa mil jabʼili, spetsanil ja yaʼtijumik ja Jyoba tʼilani ay jas oj stukbʼese bʼa lek oj iljuke. Ja yuj, tʼilani oj yabʼye stojol ja matik oj skoltaye ja matik oj sakʼwukejan bʼa oj skʼuluke luchar soka mulal sok yijel jun sakʼanile jastalni wa skʼana ja Jyoba (1 Ped. 3:8). Ja yuj, yajni ja kristyanoʼik it xyilawe ja xchonabʼil ja Dyos chʼin wa xyaʼa sbʼaj sok wa skʼujolane jastalni ja yeʼnle bʼa stukbʼesel ja smodoʼe sok bʼa lek oj iljuke yuja Dyosi, ojni nikjuke bʼa oj cha yaweyi stoyjel ja Jyoba (Filip. 2:12).

¿OJ MAʼ JNATIK SBʼAJ JA JPAMILYATIK JA YAJNI SAKʼWIYE?

8. ¿Jas yuj wani xbʼobʼ jkʼuʼuktik ojni snaʼe sbʼaj ja spamilyaʼe bʼa chamele ja yajni sakʼwiye?

8 Ayni kiʼojtik jitsan rason yuja wa xkʼuʼantik ojni jnatik sbʼaj ja jpamilyatik ja yajni sakʼwiye. La kiltik jujuntik ja bʼa jaw. Jun sjejel, ja bʼa sakʼwelalik wa staʼa tiʼal ja bʼa Biblia, lajansok ja Jyoba ojni cha stojbʼes yajkʼachil ekʼele ja kristyano ja jastalni ajyiye, ja jastal wa xkʼumaniye ajyi sok ja pensarik yiʼoje bʼajtanto oj chamuke. Cha la kaʼ juljkʼujoltik ja Jesús yala, june maʼ wa xchami jani junxta sok maʼ wan wayel, jaxa june maʼ oj sakʼwuk jani junxtasok oj kʼeʼuk ja yajni wan wayel (Mat. 9:18, 24; Juan 11:11-13). Yajni ja kristyano wa xkʼe ja bʼa swayeli, junxta ja sniʼ sati, ja skʼumali sok ja jastik wa xjul skʼujol ajyi. La jpensaraʼuktik sbʼaja jas ekʼ sbʼaja Lázaro. Yajni ja Jesús ya sakʼwuk, chanexani kʼakʼu chamel, ja yuj ja skwerpo kʼetani jomuk. Pe ja smoj-alijeliki wegoni snaʼawe sbʼaj, sok seguroni aytik ja Lázaro wani xjul skʼujol bʼa yeʼnle (Juan 11:38-44; 12:1, 2).

9. ¿Jas yuj ja matik oj skʼwuke mito oj kumxuke sok jun pensar sok jun kwerpo bʼa toj?

9 Ja Jyoba wa skʼapa ja bʼa smandaranel ja Kristo mini maʼ oj yale: «Maloʼayon» (Is. 33:24; Rom. 6:7). Ja yuj yajni ja Dyos cha skʼulan yajkʼachil ekʼele ja matik chamele, ojni yayile jun skwerpo bʼa mi oj koʼuke chamel. Pe mini wegoxta oj ajyuk jun skwerpo bʼa toj. Lekbʼi wegoxta oj ajyuk, anto bʼobʼta ja spamilyaʼe mini oj najuk sbʼaje yuj. Lajansok, ja kristyano takal takal oj och ajyuk jun skwerpoʼe bʼa toj, ja bʼa Mil Jabʼil bʼa sMandaranel ja Kristo. Yajni xchʼak ja tyempo jaw, ja Jesús oj ya kumxukyi ja sTat ja Gobyerno. Anto, ja gobyerno it lajxitani yuj ja jas wa skʼana oj skʼuluki, bʼa tini chʼikan oj kʼot ajyuk jun skwerpo bʼa toj ja kristyano (1 Cor. 15:24-28; Apoc. 20:1-3).

¿JAS YUJ JA SAKʼWELAL JELNI OJ YA GUSTOʼIL?

10. ¿Jastal oj ya kabʼtik ja sakʼwelal?

10 La jpensaraʼuktik jastal maʼ ja yajni xcha kilatik ja jpamilyatiki. ¿Oj maʼ tsenukotik? ¿Oj maʼ okotik yuj gustoʼil? ¿Jel maʼ gusto oj ayukotik bʼa oj jtsʼebʼantaytikyi tsʼebʼojik ja Jyoba? Ja jasa seguroni oj ajyukotik jelni oj jyajtaytik ja kala Tatiki soka Yunini, yuja bʼobʼ yawe ajyuk ja sakʼwelali.

11. Sbʼaja jas wa xyala ja Jesús wa xtax ja bʼa Juan 5:28, 29, ¿jasa oj ajukyile ja matik sakʼwiye ta skʼuʼane ja bʼa jastik toj yaʼunejkan kulan ja Dyosi?

11 Cha la jpensaraʼuktik ja gustoʼil oj yabʼye ja matik oj sakʼwuke ja yajni xyawe elkan ja poko modoʼali sok yijel ja sakʼanile ja bʼa jastik toj yaʼunej kujlajuk ja Dyosi. Ja matik oj stukbʼes ja smodoʼe «oj ni staa svida jau jel tzamali», jaxa matik oj skʼok-e ja smandar ja Dyosi mini oj ajukekan oj sjom-e ja slamanil ja bʼa Kʼachinubʼi (kʼuman ja Juan 5:28, 29; Is. 65:20).

12. ¿Jastal oj ajuk koʼ slekilale yuja Jyoba ja matik oj ajyuke ja bʼa Luʼumi?

12 Ja bʼa smandaranel ja Gobyerno bʼa satkʼinali, spetsanil ja yaʼtumik ja Dyos oj yil-e ja jas wa xyala ja bʼa Proverbios 10:22 meraniʼa: «Ja slekilal wa xyaʼa ja Jyoba jani ja jaw wa xyaʼa rikesaʼili, sok mi xyiʼajan wokol soka jaw». Soka skoltanel ja yip ja Dyos ojni rikoʼaxuke ja jastal wa xyila sbʼaje soka Jyoba, wa xkʼan kaltik, mas oj och slaj-e jastal ja Kristo sok takal takal oj och ajyuk jun skwerpo bʼa toj (Juan 13:15-17; Efes. 4:23, 24). Kada kʼakʼu oj kʼotuke mas lekil kristyano soka skwerpoʼe mas yij oj ajyuk. ¡Jelni gusto oj ajyuke! (Job 33:25). Pe ¿jasa slekilal wa xkatik eluk ja bʼa jtyempotik spensarajel ja bʼa sakʼwelali?

CHAʼANYABʼAL LA KILTIK JA YAJALKʼUJOL BʼA JYOBA

13. Jastalni wa xyala ja Salmo 139:1-4, ¿jastal wa xchiktes ja sakʼwelal wa snaʼa lek jbʼajtik ja Jyoba?

13 Jastalni kilatikta, yajni ja Jyoba xya sakʼwuk ja kristyanoʼik, oj cha yayile ja jastik wa xjul skʼujole ajyi soka smodoʼe. La jpensaraʼuktik ja bʼa jastik ti chʼikan ja jaw. Ja Jyoba jel syajtayotik bʼa kada jujuneʼotik bʼa pendiente xtani ay ja bʼa jas wa xpensaraʼantiki, ja jastal wa xkabʼ ayotik, ja jas wa xkalatik sok ja jas wa xkʼulantik. Ta ja Jyoba tʼilan ya sakʼwukotik, mini wokoluk bʼa yeʼn ja yajelkitik ja jas wa xjul jkʼujoltik ajyi, ja jastal kʼotelotik sok ja jas wa xpensaraʼantik. Ja mandaranum David wani snaʼa ja Jyoba wa snaʼa jbʼajtik lek bʼa kada jujune (kʼuman ja Salmo 139:1-4). ¿Jastal wa xkabʼtik ja Jyoba jel xcham skʼujol bʼa keʼntik?

14. ¿Jastal tʼilan oj kabʼtik ja spensarajel ja Jyoba wa snaʼa lek jbʼajtik?

14 Spensarajel ja Jyoba wa snaʼa lek jbʼajtik mini sbʼejuk oj chamjkʼujoltik. ¿Jas yuj miyuk? La kaʼ juljkʼujoltik jelni syajtayotik sok bʼa kada jujuneʼotik jelni chaʼanyabʼal xyilawotik. Chomajkil, cha pendientextani ay ja bʼa jas ekʼel jbʼajtiki bʼa jani wa sjeʼa jastal kʼotelotik. ¿Anke wani xyaʼa kulan jkʼujoltik snajel ja it? Mini sbʼejuk oj kabʼ jtuchʼiltik, pes ja Jyoba tolabida tey jmoktik sok pendiente ay bʼa jastal oj bʼobʼ skoltayotik (2 Crón. 16:9).

CHAʼANYABʼAL LA KILTIK JA SBIBOʼIL JA JYOBA

15. ¿Jas yuj ja sakʼwelali june preba ja bʼa sbiboʼil ja Jyoba?

15 Ja xiwelal sbʼaja chamelali juni yamkʼabʼal jel xiwela sbʼaj. Ja matik teye bʼa yibʼ skʼabʼ ja Satanás jani wa xya makunuk ja xiwelal jaw bʼa stʼenjel ja kristyanoʼik bʼa oj xchʼay kʼujoluk ja yamigoʼe ma bʼa oj yaʼekan ja jas wa skʼuʼane. Pe ja jaw mini xmakuniyuj bʼa keʼntik. Wani xnaʼatik, ta ja jkontratik smilawotik, ja Jyoba ojni ya sakʼwukotik (Apoc. 2:10). Wa xkʼuʼantik lek spetsanil ja jas oj skʼuluke mini oj spilotik soka jDyostiki (Rom. 8:35-39). Juni biboʼil jel chaʼanyabʼalil sjeʼunej ja Jyoba yuja yaʼunejkitik ja smajlajel bʼa sakʼwelali. Soka jaw yaʼunej elyi ja Satanás june ja bʼa syamkʼabʼ jel xiwela sbʼaj sok cha yaʼunejkitik jun ipal bʼa mi oj xiwkotik bʼa mini oj chʼakuk.

¿Wan maʼ sjeʼa ja jastik wa stsaʼatik skʼulajel wa xjipa jkʼujoltik ja skʼapjelal bʼa Jyoba oj yakitik ja jastik wa xmakunikujtiki? (Kʼela ja parrapo 16). *

16. ¿Jasa tʼilan oj jobʼ jbʼajtik, sok jasa oj xchiktes ja sjakʼjeli?

16 Ta ja jkontratik wa xya xiwkotik oj smil-otik, ¿oj maʼ jipjkʼujoltik ja Jyoba ojni ya sakʼwukotik? Bʼa oj jnatik la jobʼ jbʼajtik, «¿wan maʼ sjeʼa ja jastik chʼin wa stsaʼa skʼulajel kada kʼakʼu wa xjipa jkʼujol bʼa Jyoba?» (Luc. 16:10). «¿Wan maʼ xjeʼa soka jsakʼanil kiʼoj wa xjipa jkʼujol ja bʼa skʼapjelal ja Jyoba oj yaki ja jas wa xmakunikuj ta wa xkaʼa bʼajtan bʼej ja sGobyerno?» (Mat. 6:31-33). Ta ja sjakʼjeli wan, ja sjipjel jkʼujoltik jaw oj skoltayotik chikan jas preba xjak jbʼajtik (Prov. 3:5, 6).

CHAʼANYABʼAL LA KILTIK JA SPASENSYA JA JYOBA

17. a) ¿Jas yuj juni preba ja bʼa spansesya Jyoba ja styempoʼil yaʼunej kulan ja sakʼwelali? b) ¿Jastal oj bʼobʼ jetik wa xkaʼatik tsʼakatal ja spasensya ja Jyoba?

17 Ja Jyoba yaʼunej kujlajuk ja kʼakʼu, ja ora bʼa oj xchʼaysnajel ja poko luʼumkʼinal it (Mat. 24:36). Ama jelxani skʼana oj ya sakʼwuk ja matik chamele, mini oj chʼayuj ja pasensya cha mini oj skʼuluk bʼajtanto ja bʼa styempoʼili (Job 14:14, 15). Wani smajlajel ja mero styempoʼil bʼa skʼulajel (Juan 5:28). Ayni kiʼojtik jitsan rason bʼa yajelyi tsʼakatal ja Jyoba yuja spasensya. Jun sjejel, stsʼakatal ja it, jitsan kristyano ajyelyujile tyempo bʼa oj snaʼe malaya, bʼa tini cha chʼikanotik ja keʼntiki (2 Ped. 3:9). Ja Jyoba wa skʼana, jitsan kristyano oj ajyuke sakʼan tolabida ja bʼa luʼumi. Ja yujil la jetik wa xkaʼatik tsʼakatal ja spasensya bʼa skʼujolajel ja janekʼ wa xbʼobʼkujtik bʼa stajel ja matik wa skʼana oj «sbajuque ja sacʼanil jau mi ni nunca huax chʼaqui» sok skoltajele bʼa oj syajtaye sok oj yaʼteltaye ja Jyoba (Hech. 13:48). Jachuk ja yeʼnle oj cha bʼobʼ yawe el slekil ja bʼa spasensya.

18. ¿Jas yuj tʼilan oj ajyuk jpasensyatik soka tuk?

18 Soka spasensya, ja Jyoba oj smajlay man oj chʼakuk ja mil jabʼil bʼa oj ajyuk jun jkwerpotik bʼa toj. Manto tyempo jaw, pwesto ay bʼa oj ya perdon ja jmultiki. Ja yuj la jnochtik ja lekil sjejel wajel jkʼujoltik ja lekil modoʼal yiʼoj ja tuk sok ajyel jpasensyatik soke. La kiltik ja jas ekʼ sbʼaj jun hermana. Ja statami kʼe yi wokol yuj tsatsal chamkʼujol sok yaʼakan wajel ja bʼa tsomjeliki. Ja yeʼn wa xcholo: «Ja jas ekʼ jbʼaji jelni yiʼajanki syajal. Ja jas jchapunejtikon skʼulajel soka jpamilya ja bʼa tyempo jakumi mixani bʼobʼ jkʼuluktikon». Ama jach ekʼi, ja hermana it mini yaʼakan skʼanjel sok sjejelyi pasensya. Sjipa skʼujol bʼa Jyoba sok mini el skʼana. Jastalni ja yeʼn, mini ja waj skʼujol ja wokoli sok jani ja bʼa lekil smodo yiʼoj ja statami. Wa xyala: «Ja jtatam ayni yiʼoj lekil modoʼalik sok wan skʼujolajel ja janekʼ wa xbʼobʼyuj bʼa oj tojbʼuk, takal takal». Jelni tʼilan aʼajyuk jpasensyatik soka jpamilyatik ma ja hermanoʼik bʼa kongregasyon wane skʼulajel luchar soka wokoli.

19. ¿Jasa tʼilan pwesto oj ajyukotik skʼulajel?

19 Ja Jesús sok ja anjelik jelni gustoʼaxiye yajni kʼulaji ja Luʼumi. La jpensaraʼuktik janekʼto gusto oj yabʼye yajni xyilawe xbʼutʼ kristyanoʼik bʼa toj, bʼa wa syajtaye sok wa xyaʼteltaye ja Jyoba. Cha la jpensaraʼuktik janekʼto gusto oj yabʼye ja matik oj skʼuluke mandar soka Kristo ja bʼa satkʼinal ja yajni xyilawe oj yawe el slekilal ja kristyano ja yaʼtele (Apoc. 4:4, 9-11; 5:9, 10). Cha la jpensaraʼuktik jastal maʼ ja jsakʼaniltik yajni ja okʼel bʼa wokol xpax okʼel bʼa gustoʼil, yajni xchʼay juntiro ja chamelik, ja tristeʼil soka chamelal (Apoc. 21:4). Man bʼa tyempo jaw, pwestoni la ajyukotik snochjel ja syajalkʼujol, ja sbiboʼil sok ja spasensya ja kala Tatiki. Ta jkʼulantik, mini oj chʼaykujtik ja gustoʼil chikan jas preba xjak jbʼajtik (Sant. 1:2-4). Janekʼto wa xkaʼatik tsʼakatal ja kʼapjelal bʼa Jyoba ojni ‹ajyuk sakʼwelal› (Hech. 24:15).

TSʼEBʼOJ 141 Ja sakʼanili: jun tsamal majtanal

^ par. 5 Ja Jyoba jun Tatal jel xyajtani, jel sbiboʼil sok jel ja spasensya. Wani xbʼobʼ kiltik ja modoʼalik it ja bʼa jastal skʼulan ja jastik junuki cha jachuk ja bʼa skʼapjelal oj ya sakʼwuk ja matik chamele. Ja bʼa artikulo it oj jpaklaytik jujuntik sjobʼjel bʼa bʼobʼta ay kiʼojtik sbʼaja sakʼwelali sok oj kiltik jastal oj bʼobʼ jetik wa xkaʼatik tsʼakatal ja syajalkʼujol, ja sbiboʼil soka spasensya ja Jyoba.

^ par. 59 XCHOLJEL SBʼAJA POTO: Jun winik ti sbʼaj bʼa Estados Unidos bʼa cham jitsanxa siglo sakʼwi ja bʼa yoj Mil Jabʼil bʼa sMandaranel ja Kristo. Jun hermano bʼa kan sakʼan ja bʼa Armagedón gustoxta wan sjejelyi jas oj skʼuluk bʼa oj ya el slekil ja koltanel yaʼa ja Kristo.

^ par. 61 XCHOLJEL SBʼAJA POTO: Jun hermano wan xcholjel yabʼ ja yajwali mi oj bʼobʼ aʼtijuk mas ora jujuntik kʼakʼu ja bʼa semana. Wa xyala yabʼ spilunejni ja och kʼakʼuʼik jaw bʼa skʼulajel ja bʼa jas ti chʼikan skʼulajel aʼtelik ja bʼa stoyjel ja Jyoba. Pe pwestoni ay oj aʼtijuk mas oraʼik bʼa pilan och kʼakʼu ta yuj ay stʼilanil.