Nen video ma nwang'ere

Nen lembe ma nwang'ere i iye

THIWIWEC MI 36

Nyo itie ayika nidoko jadwar dhanu?

Nyo itie ayika nidoko jadwar dhanu?

“Lworo kud unegi; ugambre kawono ibitwomo dhanu.”​—LK. 5:10.

WER 73 Mii iwa tegocwiny

I ADUNDO *

1. Yesu uwacu ang’o ni judwar nam ang’wen, man gin ke gitimo ang’o?

PETRO, Andrea, Yakobo man Yohana, ceke gibino judwar nam. Kepar kite ma giwinjiri ko kinde ma Yesu wacu igi kumae: “Wulub ng’eya, abidwokowu ni [judwar] . . . dhanu.” * Gitimo ang’o? Biblia uwacu nia “giweko voi ndhu ndhu nica, man gilube.” (Mat. 4:18-22) Yub maeno ma gimaku, uloko kwo migi pi nja. Kakare nidwaru rec, dong’ gidoko judwar dhanu. (Lk. 5:10) Tin bende Yesu ubemedere asu nilwong’o dhanu m’umaru lemandha nidoko judwar dhanu. (Mat. 28:19, 20) Nyo idaru jolo lwong’one?

2. (a) Pirang’o ukwayu wanen yub mi doko jadwar dhanu ni gin ma pire tek? (b) Ang’o ma bikonyowa nimaku yub maeno?

2 Saa moko nyo idaru mediri ku ponji peri mi Biblia man idaru timo aloka loka i kwo peri man kawoni dong’ umito idok jarwei lembanyong’a. ka lworo jolo lwong’o pa Yesu benegi, cwinyi kud utur. Jiji m’itie ko ubenyutho nia ing’eyo nia yub maeno utie ngo gin m’ukwayu junen ku tuko. Andha Biblia uyero nia, kinde ma Petro ku juwadi giwinjo lwong’o pa Yesu, giweko voi migi “ndhu ndhu nica.” Re kadok kumeno de, Petro kud umin m’Andrea gimaku ngo yub maeno m’umbe nyamu i lembe. Gilar ging’eyo man giyio nia Yesu tie Masiya dwi m’akadhu abusiel i wang’e. (Yoh. 1:35-42) In de saa moko nyo idaru ponjo lembe lee iwi Yehova man iwi Yesu man imaru itim mediri i thenge mi tipo. Re umito ing’ii i lembe cuu i wang’ nidoko jarwei lembanyong’a. Ang’o m’ugam ukonyo Petro, Andrea man ju mange nimaku yub ma ber?

3. Kite ma kani ma bikonyi kara ijol lwong’o pa Yesu?

3 Julub ma kwong’a pa Yesu gibino kud ava mi timo tic, gibino weg amora, man gibed gi ii nitimo tic. M’umbe jiji, kite maeno ukonyogi ninwang’u adwogi ma ber i tic mi lembanyong’a. Thiwiwec maeni binyutho kite ma in bende icopo cego ko kite maeno i kwo peri kara ibed jarwei lembanyong’a ma ber.

MED AVA PERI MI RWEYO LEMBANYONG’A

Petro ku juwagi, gidoko judwar dhanu. Tic maeno ma pire tek ubemedere asu nitundo tin bende (Nen udukuwec mir 4-5)

4. Ang’o m’uketho Petro ubed udwaru nam?

4 Petro ubed udwaru rec pi nigwoko juruot pare, re ebed etimo ngo tije nia ndhu wek atim. Ubenen nia emaru tije lee. (Yoh. 21:3, 9-15) Emaru bende tic mi dwaru dhanu. Ku kony pa Yehova edoko jabodho mi tije.​—Tic. 2:14, 41.

5. (a) Nimakere ku Luka 5:8-11, pirang’o lworo unego Petro? (b) Ang’o ma copo konyowa kara lworo kud unegwa?

5 Gin ma kwong’a m’ucwaluwa nirweyo lembanyong’a utie pilembe wamaru Yehova. Mer ma wamare ko copo konyowa nirweyo lembanyong’a kadok waparu nia wambe ku bodho mi rweyo lembanyong’a de. Kinde ma Yesu ulwong’o Petro nidoko jadwar dhanu, ewacu ire kumae: “Lworo kud unegi.” (Som Luka 5:8-11.) Lworo ubino nego ngo Petro pi lembe m’ebinwang’ere ko kan ebidoko jalub pa Yesu. Ento iye ubino wang’ pir udu ma Yesu uketho gimaku ko rec dupa, uketho enwang’ere nia eromo ngo nitimo tic kude. Saa moko in lundo lworo copo negi kan iparu pi lembe dupa m’ukwayu itim pi nidoko jalub pa Kristu. Kan andha, keth mer m’imaru ko Yehova ku Yesu man dhanu mange udok tek. Eno bimio iri ava mi jolo lwong’o pa Yesu pi nidoko jadwar dhanu.​—Mat. 22:37, 39; Yoh. 14:15.

6. Ang’o mange m’ubecwaluwa nirweyo lembanyong’a?

6 Wakewec iwi lembe mange m’ubecwaluwa nirweyo lembanyong’a. Wabemito wawor lembe ma Yesu ung’olo iwa nia “wucidhi . . . wuketh [dhanu] udok julub.” (Mat. 28:19, 20) Lembe mange m’ucwaluwa, utie pilembe tin dhanu “givoc man gilal” man gitie ku yeny lee mi ng’eyo lemandha iwi Ker pa Mungu. (Mat. 9:36) Yehova ubemito dhanu mi kite ceke unwang’ ng’eyong’ec ma tap mi lemandha kara gibothi.​—1 Tim. 2:4.

7. Jurumi 10:13-15 ubenyutho nenedi nia tic mi rweyo lembanyong’a utie tic ma pire tek?

7 Ka wapoi nia tic mwa mi rweyo lembanyong’a utie tic ma bodho kwo, eno cwaluwa nimiara lee pi tije. Tung’ ku jadwar nam ma dwaru rec pi kuloka man pir acama, wan lundo wadwaru dhanu pi nibodho kwo migi.​—Som Jurumi 10:13-15; 1 Tim. 4:16.

MED BODHO PERI MI RWEYO LEMBANYONG’A

8-9. Lembang’o m’ukwayu jadwar nam ung’ei man ke pirang’o?

8 I rundi pa Yesu, Jaisrael ma jadwar nam ubed ung’eyo cuu ayi rec m’umito edwar. (Law. 11:9-12) Ukwayu eng’ei bende kaka ma rec copo nwang’ere lee i ie. Rec nwang’ere kaka ma giwinjiri ma ber i ie i pii, man ka ma gicamu lee i ie. Nyo jadwar nam cidwaru rec i saa moko ci ma ie maru? Pi ning’eyo saa mi maku rec, Jamulembe pa Yehova moko mi cula mi Pacifique uwacu nia nindo acel egam elwong’o jamisioner moko nia gicidh gidwar kude rec. Jamisionerne dwoko ire: “Rac ungo, abibino nweng’i urwo saa 3 mi nyangu.” Jamulembene ulund uwacu ire kumae: “Kumeno ngo! Wabed wacidh wadwaru rec i saa ma ginwang’iri i ie, ento ungo i saa mwa giwa.”

9 Judwar dhanu mi rundi ma kwong’a de gibed gitimo kumeno. Gibed gicidho tap i saa man i kabedo ma dhanu nwang’iri i ie. Ku lapor, julub paYesu gibed girweyo lembanyong’a i hekalu, i sinagog, ot kubang’ ot, man i soko. (Tic. 5:42; 17:17; 18:4) Wan bende umito wang’ei lembe ma dhanu ging’io ko i kabedo ma warweyo i ie. Mito wabed ayika ning’eyo saa ku kabedo ma dhanu nwang’iri lee i ie, man walok saa mwa mi rweyo lembanyong’a de nimakere ku lembene.​—1 Kor. 9:19-23.

JADWAR NAM MA CUU . . . 1. dwaru nam i saa man kaka ma rec nwang’ere lee i ie (Nen udukuwec mir 8-9)

10. Dilo pa Yehova umio iwa jamtic ma kani?

10 Jadwar nam mito ubed ku jamtic ma cuu mi dwaru nam, man eng’ei nitio kugi de cuu. Wan bende mito wabed ku jam tic ma cuu mi rweyo lembanyong’a, man wang’ei nitio kugi. Yesu umio telowic ma kamaleng’ ni julub pare iwi kite ma gicopo rweyo ko lembanyong’a. Enyutho igi gin m’ukwayu giting’, kaka m’ukwayu gicidh girwei i ie, man lembe ma gibiwok yero. (Mat. 10:5-7; Lk. 10:1-11) Tin dilo pa Yehova umio iwa Sanduku mi jamtic mi ponjo Biblia ku dhanu, ma i ie wanwang’u jamtic ma tung’ tung’ ma konyowa nitimo tic mi lembanyong’a ma ber. * Dilone ubeponjowa ku kite mi tio ku jamticnegi. Ponji maeno konyowa nirweyo lembanyong’a ku tegocwinywa, man nibedo juponji ma beco.​—2 Tim. 2:15.

JADWAR NAM MA CUU . . . 2. ponjo nitio cuu ku jamtic mi dwar (Nen udukuwec mir 10)

BED MA CWINYI TEK

11. Pirang’o ukwayu cwiny judwar dhanu ubed tek?

11 Cwiny judwar nam ukwayu ubed tek. Pirang’o? Pilembe saa moko ginwang’iri ku lembe ma tek i wi pii. Wang’ mapol gidwaru dwar ku diewor man saa moko yamu tuk i wigi mbwang’. Judwar dhanu bende ukwayu cwinygi ubed tek. Ka ng’atu moko ucaku berweyo lembanyong’a man ebenyutho kamaleng’ nia etie Jamulembe pa Yehova, eno tugo wavuvu i wie, niwacu, wedi pare caku nyayu ragedo i kume, jurimbe caku caye man dhanu mange ke caku kwero niwinjo lembe m’eberweyo. Ukwayu ngo lembuno uwang’ iwa, pilembe Yesu ular upoyo julub pare nia ebeorogi i kind dhanu ma reco.​—Mat. 10:16.

12. Nimakere ku Yocuwa 1:7-9, ang’o ma copo ketho cwinywa ubed tek?

12 Icopo timo ang’o kara cwinyi bed tek? Mi kwong’o, bed ku genogen nia Yesu ubemedere nitelo wi tic mi rweyo lembanyong’a niai kud i polo. (Yoh. 16:33; Nyu. 14:14-16) Mir ario, dwok yioyic peri udok tek i lembang’ola pa Yehova m’eng’olo nia ebikonyi. (Mat. 6:32-34) Ka yioyic peri udoko tek, e cwinyi de bidoko tek. Petro karacelo ku juwadi, ginyutho yioyic ma tek kinde ma giweko dwaru nam ma nwang’u kwo migi zoo ucungo i wie pi nilubo tok Yesu. In bende inyutho yioyic ma tek saa m’inyutho ni jurimbi man ni jupewu nia dong’ icaku beponjo Biblia ku Jumulembe pa Yehova man dong’ ibedikiri kugi i somo migi. M’umbe jiji, itimo alokaloka ma dit m’iwilo ko kura man kit kwo peri kara ikwo nimakere ku cik mir ukungu pa Yehova. Inyutho yioyic man tegocwiny ma lee pi nitimo lembuno. Kan ibemediri ninyutho kit tegocwiny ma kumeno, ng’ei nia ‘Yehova Mungu peri ni kudi i kaka ceke m’ibecidho i ie.’​—Som Yocuwa 1:7-9.

JADWAR NAM MA CUU . . . 3. timo tic ku tego kadok i saa ma lembe tie tek i ie de (Nen udukuwec mir 11-12)

13. Rwo man nyamu i lembe copo konyi nenedi nibedo ku tegocwiy?

13 Ang’o mange ma copo ketho cwinyi bed tek? Kwai Yehova ukonyi kara ibed ku tegocwiny. (Tic. 4:29, 31) Yehova bidwoko wang’ rwo peri man ebiwenji ngo. Saa ceke etie ayika nikonyi. Bende, icopo nyamu i lembe iwi ayi ma Yehova ugam ubodho ko jurutic pare yang’ con. Kepar kite m’egam ekonyi ko kinde m’ibino nweng’iri ku peko, man tego m’emio iri m’uketho itimo alokaloka i kwo peri. M’umbe jiji, Yehova Mungu m’ugam uketho dhanu pare ukadhu kud i nam ma kwar, copo konyo in bende nidoko jalub pa Kristu. (Ai 14:13) Bed ku yioyic ma rom ku pa jagor Zaburi m’uwacu kumae: “Yehova en e jabang’a; lworo binega ngo: dhanu copo tima nedi?”​—Zab. 118:6.

14. Lembe ma nyamego Masae giku Tomoyo ginwang’iri ko ubemio iri ponji ma kani?

14 Yo mange ma wacopo nwang’u ie tegocwiny, utie nineno kite ma Yehova ukonyo ko dhanu moko ma gibino julewic nibayu lworo migi. Wakewec iwi lapor pa nyamego Masae. Nyamego Masae ubino jalewic, man niweco pi yioyic pare ni dhanu mange ubino ire tek. Nirweyo lembanyong’a ni dhanu mange m’eng’eyo ngo ubino ire ve gang’ ma dit, ma piei kud i wie copere ngo ire. Etimo kero emedo mer m’emaru ko Mungu man m’emaru ko jumange. Eparu pi nindo ma rac ma tin wabekwo i ie, m’umito jurwei ie lembanyong’a pio pio, uketho ekwayu Yehova nia ukonye ebed kud ava mi rweyo lembanyong’a. Evoyo lworo m’ebino ko man edok etimo tic pa jayab yo ma nja bende. Yehova utie ku copo mi konyo jurwei lembanyong’a ma nyen bende nibedo ku ‘tegocwiny.’ Wakewec pi nyamego mange ma nyinge Tomoyo. Kinde m’ecaku rweyo lembanyong’a ot ku bang’ ot, ng’atu ma kwong’a m’ewok enwang’u ukok i wie kumae: “Wu Jumulembe pa Yehova, amaruwu ngo!” E eciko dhugola gbing’! Tomoyo uwacu ku tegecwinye ni nyamego ma gibino rweyo kude kumae: “Ineno! Lembe m’unyang’a utie nia, fodi wayero de ngo lembe moko ci, elar eng’iowa nia watie Jumulembe pa Yehova!” Tin Tomoyo utie jayab yo ma nja.

TIM TEGO

15. Nitimo tego thelembene tie ang’o, man pirang’o pire tie tek ni Jukristu nia gitim tego?

15 Kara jadwar nam unwang’ adwogi ma cuu ukwayu etim tego. Timo tego “utie kero ma ng’atini timo en gire pi nitimo gin moko m’ukwayu utimere.” Jadwar nam timo tego m’ecew ko pir ku gweno, etimo tic pare nitundo m’edare ko, man eciro kadok i saa ma wang’ polo rac i ie. Wan bende ukwayu watim tego kara wacir lembe ma wanwang’ara ko man kara watim tic m’umiyere i korwa.​—Mat. 10:22.

16. Ang’o ma copo konyowa nitimo tego?

16 Timo tego, utie gin ma julagu ngo alaga. Wan ceke wabed wamaru nia watim gin ma timo yot. Pi nitimo tego, umito walar wabed ku kwerigijo. Pieno, watie ku yeny mi kony kara watim gin ma timo bebedo tek iwa. Pi nikonyowa, Yehova ung’olo nia ebimio iwa tipo pare ma leng’.​—Gal. 5:22, 23.

17. Calu m’ugorere i 1 Jukorinto 9:25-27, jakwenda Paulo uwacu nia ebed etimo ang’o kara ebed ku ng’io mi timo tego?

17 Jakwenda Paulo de ubed utimo tego. Ewacu nia ebed ‘efodo’ kume kara etund nitimo lembe m’atira. (Som 1 Jukorinto 9:25-27.) Ekwayu jumange de nia gitim kero man gitim “gin ceke cu kakare bende.” (1 Kor. 14:40) Wacikara nitimo tego kara wabed ku ng’iyo mi timo lembe mi tipo, m’uketho i ie nirweyo lembanyong’a thiri thiri man niponjo jumange.​—Tic. 2:46.

KUD IGAL

18. Ang’o ma ketho Yehova neno nia wabetimo tic pare cuu?

18 Jadwar nam neno nia tic pare ubewotho ma ber nwang’u ebenego rec lee. Wan ke lundo, tie ngo wend dhanu ma wabekelo i dilo pa Yehova re ma nyutho nia tic mwa ubewotho cuu. (Lk. 8:11-15) Yehova neno nia wabetimo tic mwa ubewotho cuu, nwang’u wabemedara nirweyo lembanyong’a man wabeponjo jumange. Pirang’o? Pilembe eno nyutho nia wabetimo lembe ma ging’olo iwa giku Wode.​—Mk. 13:10; Tic. 5:28, 29.

19-20. Thelembe ma kani ma segi m’ucwaluwa nirweyo lembanyong’a m’umbe galu?

19 I ng’om moko, juketho wend dwi ma jubed judwaru ie nam. I ng’om ma kumeno, jadwar nam timo tego m’edhulo ko dwar pare pio pio ma fodi dwi ma jung’olo k’uthum ungo. Wan wajudwar dhanu bende watie ku thelembe ma rom mi dhulo tic mwa, pilembe ajiki mi ng’om maeni dong’ ni ceng’ini mandha! Saa m’udong’ ma wacopo dikara ko i tic mi bodho kwo utie nok magwei. Kud igal man kud ikur nia lembe m’i weng’i ukeuthum ka dong’ icak tic maeni ma pire tek.​—Ekl. 11:4.

20 Med amora peri, med ng’eyong’ec peri i Lembe pa Mungu, bed ku tegocwiny man tim tego. Dikiri karacelo ku judwar dhanu ma kadhu milioni abora, e ibinwang’u anyong’a pa Yehova. (Neh. 8:10) Keth lembakeca m’idikiri ko i tic maeni nitundo ma Yehova re ma biwacu nia dong’ eromo. I thiwiwec m’ulubo, wabiweco iwi lembe adek ma bikonyowa kara wamed amora mwa mi rweyo lembanyong’a mi Ker pa Mungu.

WER 66 Warwei lembanyong’a

^ par. 5 Yesu ulwong’o judwar nam moko ma mol pi nidoko julub pare. Yesu ubemedere asu tin bende nilwong’o dhanu ma gitie ku kite maeno pi nidoko judwar dhanu. Thiwiwec maeni binyutho gin ma juponj Biblia gicopo timo ka lworo benegogi nijolo lwong’o pa Yesu.

^ par. 1 KORO I WEC: “[judwar] . . . dhanu” ubenyutho dhanu ceke ma giberweyo lembanyong’a man ma giponjo dhanu nidoko julub pa Kristu.

^ par. 10 Nen thiwiwec “Waponj lemandha,” i Otkur ma Wiw mi Dwi mir 10, 2018, mba. 11-16.