Skip to content

Shimbukira oku mukololo gw'ebili mo

MWAZI G’OKUYIGA 36

Oli Tayari Kuba Mushana w’Abantu Si?

Oli Tayari Kuba Mushana w’Abantu Si?

“Orhayubahaga. Kurhenga zene wayinja warhega abantu eyi bali baguma-guma.”​—LU. 5:10.

WIMBO 73 Tupe Ujasiri

OKU BUGEKE *

1. Mpamagalo nchi Yesu ahaga bashana bane, na gurhe balijirire?

ENTUMWA Petro, Andreya, Yakobo na Yowane, baliri bashana b’efi. Waza gurhe balichiyunvirhe amango bayunva Yesu ababwira ntya: “Munkulikire, nani nabajira bashana b’abantu.” * Gurhe balijirire? Ebiblia ederhere ntya: “Han’ahola, baleka emilaga yabo n’okumukulikira.” (Mt. 4:18-22) Akola kasi bachishogaga kalihindamwire akalamo kabo loshi. Ahali h’okugenderera kurhega efi-nyafi, balikwanene baje bagenderera kurhega “abantu eyi bali baguma-guma.” (Lu. 5:10, amahugulo m’eshishi.) Zene, Yesu ali ahamagala abantu bagwerhe emirhima minja bazigire okuli, bajire akola kasi kan’ako. (Mt. 28:19, 20) Wayemerere empamagalo ya Yesu y’okuba mushana w’abantu si?

2. Bulagurhe rhukwanene kuwaza bwenene embere rhuchishoge akasi k’okuba bashana b’abantu, na bichi byarhurhabala kurhola eyola ntambu?

2 Nkabaga wajirire amaja-mbere omu funzo lyawe ly’Ebiblia, onaliwalonza gurhe nawe wakaba muhubiri w’emyazi minja. Akaba oli wagangana kuyemera empamagalo ya Yesu, orhavunikaga omurhima. Okugangana kwawe, kweri kuyerekene oku omenyere akamaro k’akola kasi. Okuderha okuli, Ebiblia ederhere oku Petro n’ababo bashana balilekere emilaga nya-milaga yabo “aho han’aho.” Chiro akaba ntyo, Petro na mwene-wabo barhayurukiraga baleka akasi kabo buzira kurhanga kuwaza. Balimalire nka myezi ndarhu ntya embere bamenye n’okuyemera Yesu nka Masiya. (Yoh. 1:35-42) Konakuguma nawe, bibonekene oku wayigire binene eju ya Yehova na Yesu, onalonzeze ogenderere kujira amaja-mbere m’ekiroho. Aliko orhakwanene ochishoge kujira akola kasi buzira kurhanga kuwaza bwenene. Bichi byarhabalaga Petro, Andreya n’abandi bachishoge kukola akola kasi?

3. Ngeso zihe zakakomeza enyorha yawe y’okuyemera empamagalo ya Yesu?

3 Abanafunzi b’oburhanzi ba Yesu baliyemezezwe, baligwerhe obumenyi, obushiru, banalichishetere. Ezola ngeso zalibarhabere babe bahubiri benja b’emyazi minja. Gunola mwazi gwaganirira gurhe wakakuza ezola ngeso, yi nawe oba mwanafunzi mwinja wa Kristu.

OKOMEZE ENYORHA YAWE Y’OKUBA MUHUBIRI

Petro n’abandi balibere bashana b’abantu. Akola kasi k’akamaro kagenderere kukolwa kugera zene (Olole echifungo cha 4-5)

4. Bulagurhe Petro kazaga kusima akasi k’okurhega efi?

4 Petro akazaga kurhega efi y’ayenezeza omulala gwage ebi gukenere. Aliko arhakazaga kukabona nka kasi ka ntya-ntya konyine. Bibonekene oku Petro akazaga kusima akasi k’obushana. (Yoh. 21:3, 9-15) Alishubire kuyiga gurhe akasima akasi k’okurhega abantu nako. Na kugerera oburhabale bwa Yehova, Petro ayinja kuba muntu ominuzize mw’akola kasi.—Mdo. 2:14, 41.

5. Nk’oku olwandiko lwa Luka 5:8-11 luderhere, bulagurhe Petro aliyunvirhe obuba, na bichi byakarhurhabala rhulekane n’amawazo mali nk’amola?

5 Rhunahubiri bulala rhuzigire Yehova; eyola y’empanvu y’oburhanzi erhuma rhwakola akola kasi. Obuzigire bwerhu ku Yehova bwakarhurhabala rhuhime amawazo m’okuwaza oku ntacho rhumalire mw’akola kasi. Amango Yesu abwira Petro oku abe mushana w’abantu, amubwira ntya: “Orhayubahaga.” (Osome Luka 5:8-11.) Petro arhaliyubahire ebyakamuhikire omu kalamo nk’abere mwanafunzi wa Yesu. Aliko, omuhule gw’efi Yesu abarhabalaga bayirhe gwalimusomeze bwenene, n’echola chisomerene charhuma Petro awaza oku arhakwanene kukola na Yesu. Kuguma na Petro, hali oku nawe wakahanza wawaza oku orhakwanene kuba mwanafunzi wa Kristu. Akaba ntyo ku bili, okomeze obuzigire bwawe ku Yehova, Yesu n’abaturanyi [abalungwe] bawe, n’echola chakurhabala oyemere empamagalo ya Yesu y’okuba mushana w’abantu.—Mt. 22:37, 39; Yoh. 14:15.

6. Zindi mpanvu zichi zinarhuma rhwahubiri?

6 Rhuganirage oku zindi mpanvu zinarhuma rhwahubiri. Rhulonzeze kukenga erhegeko lya Yesu liderhere ntya: “Mugende . . . mujire abanafunzi.” (Mt. 28:19, 20) Rhunashuba kuhubiri, bulala abantu “bakulirwe k’oluhu n’okukabulwa eyi n’eyi” banagwerhe nyorha nene y’okuyiga okuli eju y’Obwami bwa Mungu. (Mt. 9:36) Yehova alonzeze abantu ba buli lubero bagwarhe obumenyi burhagwerhe magosa b’okuli, banayokolwe.—1 Ti. 2:4.

7. Nka gurhe olwandiko lwa Waroma 10:13-15 luyerekene oku akasi k’okuhubiri kali k’akamaro?

7 Amango rhwamawaza gurhe akasi kerhu k’okuhubiri kakarhabala abantu bayokolwe, rhwagwarha enyorha y’okuhubiri. Rhurhali kuguma n’omushana orhega efi y’azilya changwa y’aziguza. Aliko rhwabo “rhunarhega” abantu, eju y’okuyokola akalamo kabo.—Osome Waroma 10:13-15; 1 Ti. 4:16.

OKUZE OBUMENYI BWAWE

8-9. Bichi omushana akwanene amenye, na bulagurhe?

8 Omu siku za Yesu, omushana w’Omuizraeli alikwanene amenye fi za buko buchi alikwanene arhege. (Law. 11:9-12) Byalishubire kuhema amenye ngahe efi zakabonekana. Efi zinazigana kubonekana ahantu hali amenji na bilyo binene zisimire. Gurhe si oku bilolere akasanzi omushana akwanene kujirhega mo? Oku bilolere esa z’okuja kurhega efi nya-fi, yunva ebi Muhamirizi muguma olamire oku chizimba chiguma che Pasifike aliri abwira misiyonere muguma amango alemaga amubwira bagende kurhega naye. Oyola misiyonere aderha ntya, “nakubugana s‘esharhu omusezi.” Mwene-werhu amushubiza ntya, “orhanyunvirhe bwinja. Rhukwanene rhugende omu kasanzi efi zinabonekanamo, s’arhali omu kasanzi rhwabo rhulonzeze.”

9 Konakuguma, abanafunzi ba Yesu babaga bashana b’abantu, bakazaga kuja ah’abantu bakabonekana, n’omu bisanzi bakabonekanamo. Omufano, abola banafunzi ba Yesu bakazaga kuhubiri omu hekalu, omu sinagogi n’omu masoko. (Mdo. 5:42; 17:17; 18:4) Che chirhumire nerhu bihemere rhumenye bwinja oborhere bw’abantu b’omu eneo yerhu. Bihemere rhuyanguhe rhunahubiri ahantu, n’omu kasanzi abantu bakabonekanamo.—1 Ko. 9:19-23.

ABASHANA BAMINUZIZE . . . 1. banarhega ahantu n’omu bisanzi efi zakabonekanamo (Olole echifungo cha 8-9)

10. Bikoleso bichi olubaga lwa Yehova luli lwarhuha?

10 Omushana akwanene agwarhe ebikoleso bikwanene, anakwanene amenye nka gurhe akabikolesa. Nerhu rhukwanene rhugwarhe ebikoleso bikwanene omu kasi kerhu k’okuhubiri, rhunakwanene rhumenye gurhe rhwakabikolesa. Yesu aliyigirize abanafunzi bage nka gurhe bakahubiri emyazi minja. Alibabwirire ebikoleso bakaheka, aha bakwanene bahubiri, n’ebi bakwanene baderhe. (Mt. 10:5-7; Lu. 10:1-11) Zene, olubaga lwa Yehova lulilwarhuha ebikoleso by’okuyigiriza bili byarhurhabala rhupate amalehe menja omu kasi k’okuhubiri. * Rhunali rhwayigirizwa nka gurhe rhwakakolesa ebyola bikoleso. Okola kuli kwarhurhabala rhugale kuhubiri n’okuyigiriza bwinja.—2 Ti. 2:15.

ABASHANA BAMINUZIZE . . . 2. banakomezwa okuntu bakakolesa ebikoleso bikwanene (Olole echifungo che 10)

OGWARHE OBUSHIRU

11. Bulagurhe abashana b’abantu bakwanene bagwarhe obushiru?

11 Abantu banakola akasi k’obushana, bakwanene kugwarha bushiru bunene. Mango maguma banalwa n’omulaba oku nyanja omu kasanzi barhaliwazize. Banazigana kukola obudufu, n’omulaba gwakabashigana mw’akola kasanzi. Abashana b’abantu nabo bakwanene bagwarhe obushiru. Amango rhwamarhondera kuhubiri n’okuchimenyesa oku rhuli Bahamirizi ba Yehova, abantu b’omulala gwerhu bakarhupinga, abera berhu bakarhushekera, n’abandi bantu bakalahira kurhuyunviriza. Aliko ebyola birhakarhusomeza. Yesu abaga akengusize oku akarhumire abanafunzi bage bahubiri abantu bakabapingire.—Mt. 10:16.

12. Nk’oku olwandiko lwa Yoshua 1:7-9 luderhere, bichi byakarhurhabala rhukomeze obushiru?

12 Bichi byakakurhabala ogwarhe obushiru? Ech’oburhanzi, okwanene oyemere oku chiro akaba oku Yesu ali embingu, agenderere kuyerekeza akala kasi k’okuhubiri. (Yoh. 16:33; Ufu. 14:14-16) Kandi, okomeze obwemere bwawe omu chilagane cha Yehova ch’okukushishikala. (Mt. 6:32-34) Ok’obwemere bwawe buli bwakomera, ku wanagenderera kugwarha obushiru bwenene. Petro n’ababo baliyerekene obwemere bukomere amango balekaga akasi kabo k’obushana n’okukulikira Yesu. Konakuguma nawe, waliyerekene obwemere bukomere amango wabwiraga abantu b’omu mulala gwawe oku wahwanzize kuyiga Ebiblia haguma n’Abahamirizi ba Yehova, n’oku warhondere kuja oku mbuganano zabo! Nta ngangane, wahindamwire bintu binene omu kalamo kawe y’ogala kulama nk’oku amarhegeko ma Yehova maderhere. Okujira ntyo nako kwalihemere obwemere n’obushiru. Ok’oli wagenderera kukomeza obushiru bwawe, kuwanayemera oku kweri “Yehova Mungu wawe ali haguma nawe buli hoshi waja.”—Osome Yoshua 1:7-9.

ABASHANA BAMINUZIZE . . . 3. banakola n’obushiru omu bihe bikwirire n’ebibihire (Olole echifungo che 11-12)

13. Nka gurhe okuwaza bwenene n’okusalira, kwakakurhabala okomeze obushiru?

13 Bichi bindi byakakurhabala okomeze obushiru? Osalire y’opata obushiru. (Mdo. 4:29, 31) Yehova ashubiza oku masala mawe arhakanakulekerera chiro n’ehityu. Ali tayari buli kasanzi kukurhabala. Kandi, wakashuba kuwaza bwenene nka gurhe Yehova ayokolaga abandi omu mango ma mira. Shubaga owaze nka gurhe akurhabalaga ohime ebibazo byawe, anakuha n’emisi y’okuhindamula akalamo kawe. Okuderha okuli, Olala wayokolaga olubaga lwage oku Nyanja Ndukula, akakurhabala obe mwanafunzi wa Kristu. (Kut. 14:13) Nawe wakachizera ntya kuguma na mwandisi muguma we Zaburi waderhaga ntya: “Yehova ali eburhambi bwani; ntayubaha. Gurhe omuntu akanjira?”—Zb. 118:6.

14. Bichi omufano gwa Masae n’ogwa Tomoyo gukuyigirize?

14 Eyindi njira rhwakakomeza m’obushiru, kuli kuyiga okuntu Yehova arhabere abantu banafa eshoni bagwarhe obushiru. Waza oku mufano gwa mwali-werhu oyirikirwe Masae. Akazaga kuyunva eshoni n’okuwaza oku arhakagala kuderha embere z’abantu eju y’obwemere bwage. Aliri abona nk’okuganira n’abantu arhamenyere, chaliri nka chibambazi chizibu-zibu arhakagalire kubalala. Aj’achihangana akomeze obuzigire bwage ku Mungu n’oku baturanyi bage. Awaza kangana gurhe akasi k’okuhubiri kali ka kukolwa juba-juba zene, anasalira Yehova amurhabale akomeze enyorha yage y’okuhubiri. Ahima obuba aligwerhe anaba painiya w’okukahunda. Yehova akarhabala n’abahubiri bahyahya “bagwarhe obushiru.” Waza oku mufano gwa mwali-werhu muguma oyirikirwe Tomoyo. Amango ahwanzaga kuhubiri nju oku nju, omunviriza wage murhanzi amukalihira bwenene, amubwira ntya: “Intaderha n’Abahamirizi ba Yehova!” anayurukira achinga omulyango. Buzira ngangane, Tomoyo abwira omuhubiri baliri naye ntya: “Wayunvirhe oku aderhere? Ntacho naliza kuderha, aliko abaga amenyere oku ndi Muhamirizi wa Yehova. Okunasima wa!” Zene Tomoyo akala ali painiya w’okukahunda.

OKUZE OBORHERE B’OKUCHISHETA

15. Okuchisheta k’okuderha gurhe, na bulagurhe kuli kwinja oku Bakristu?

15 Abanakola akasi k’obushana banachisheta bwenene. Okuchisheta, buli “borhere b’omuntu b’okuchihana yenyine omu kasi akwanene akole.” Abanakola akasi k’obushana bakwanene bachishete omu kuzuka emiseke n’okuhwanza kurhega chiro akaba oku ehewa ebihire. Nerhu bihemere rhuchishete akaba rhusimire rhugenderere kukola n’okumaliriza akasi kerhu.—Mt. 10:22.

16. Gurhe rhwakagwarha oborhere b’okuchisheta?

16 Rhurhaburhwanaga n’obuhashe b’okuchisheta. Ahubwe omu borhere bwerhu, rhunazigana kusima rhukole ebintu biyanguhire. Bihemere engeso y’okuchigala y’omuntu agala kuchisheta. Che chirhumire rhukenere oburhabale yi rhuchikomeza kukola ebintu bibonekene oku birhukomerere kujira. Yehova anarhuha obola burhabale kugerera eroho lyage lichesibwa.—Gal. 5:22, 23.

17. Nk’oku olwandiko lwa 1 Wakorinto 9:25-27 luderhere, nka gurhe entumwa Paulo yalichihanganire bwenene y’egenderera kuyerekana engeso y’okuchisheta?

17 Entumwa Paulo yakazaga kuchisheta. Aliko aderhere oku akazaga “kushurhagula” omubiri gwage y’ajira ebikwanene. (Osome 1 Wakorinto 9:25-27.) Analihanwire abandi bachishete bowe bonyine, banakole ebintu byoshi omu “bukenge n’oku mustari.” (1 Ko. 14:40) Rhukwanene rhuchihangane bwenene yi rhugenderera kuharamya Yehova omu kuhubiri n’okuyigiriza abantu emyazi minja.—Mdo. 2:46.

ORHALINGIRIZAGA

18. Bichi byakarhuma Yehova abona oku rhuli rhwapata amalehe menja?

18 Abanakola akasi k’obushana, bayunva basimire nka bayirhire fi zinene. Aliko rhwewe, arhali okurhabala bantu banene babe Bahamirizi ba Yehova k’okurhulerhera obusime. (Lu. 8:11-15) Oku rhuli rhwagenderera kulindira omu kasi k’okuhubiri n’okuyigiriza abandi, Yehova anarhubona tu oku rhuli rhwapata amalehe menja. Bulagurhe? Bulala omu kujira ntyo rhuyerekene oku rhumukengere, rhukengere n’Omugala.—Mk. 13:10; Mdo. 5:28, 29.

19-20. Mpanvu nchi nkulu rhugwerhe eli yarhushunika rhuhubiri zene?

19 Mu bihugo biguma, akasi k’obushana kanakolwa omu chihe cha myezi milebe yonyine. Omu bihugo bili nk’ebyola, abashana banajira juba-juba barhege bwenene eyola myezi erhaza kuhwa. Rhwewe nka bashana b’abantu, rhugwerhe enola yindi mpanvu erhushunikire rhuhubiri zene: Obuzinda bw’egulu buli bwayinja juba-juba! Ebisanzi biyorhere by’okuhubiri emyazi minja y’okuyokola akalamo k’abantu, bikala bigehere bwenene. Omenye walegama changwa mp’owaze oku okwanene olingirize ebintu byoshi bikwire omu kalamo kawe embere nawe ohwanze kukola kw’akola kasi k’akamaro.—Muh. 11:4.

20 Kurhenga zene, ohwanze kukomeza obwemere bwawe, okuze obumenyi bwawe oku bilolere Ebiblia, okomeze obushiru bwawe, onagwarhe engeso y’okuchisheta. Ochihebe haguma n’abashana b’abantu barhalwise miliyoni 8, n’ahola wabona omwishingo gurhengere emwa Yehova. (Ne. 8:10) Ohigirire okuhubiri bwenene nk’oku wakanagala, kugera amango Yehova aderha oku akola kasi kamakolwa. Omwazi gukulikire, nji gwaganirira njira esharhu rhwakakomeza m’omuhigo gwerhu g’okugenderera kuhubiri emyazi minja y’Obwami rhwewe nka bashana b’abantu.

WIMBO 66 Tangaza Habari Njema

^ mus. 5 Yesu alihamagere abashana berhohye, banagwerhe obushiru babe banafunzi bage. Zene, Yesu agenderere kuhamagala abantu bagwerhe engeso zinja babe bashana b’abantu. Gunola mwazi gwaganirira eby’abanafunzi be Biblia bali bagangana kuyemera empamagalo ya Yesu bakwanene kujira.

^ mus. 1 AMAFASIRIYO M’EBINWA: Echinwa “bashana b’abantu” chiyerekene balala boshi bahubiri emyazi minja n’okuyigiriza abandi babe banafunzi ba Kristu.

^ mus. 10 Olole omwazi “Kufundisha Kweli” omu Munara g’Omulanzi, Mwezi gwe 10, 2018, uku. 11-16-ZS.