Zende koyikaramo

Zende koyikaramo

SIRONGWA SELIRONGO 36

Ono liwapaikire kukara mukwati govantu ndi?

Ono liwapaikire kukara mukwati govantu ndi?

“Neisi nagu ku pwagera; kutunda apa, ove ngo kwata nye vantu.”—RUK. 5:10.

RUSUMO 73 Tu pameka tu udise!

ETWAROMO *

1. Yisinke ga tanterere Jesus vakwati wonomfi vane ntani yisinke varugene ko?

PETURUSA, naAndiliyasa, naJakopo ntani Johanesa, kwa kere vanangesefa wokukwata nomfi. Gazara tupu omu ya va tetukisire apa Jesus ga va tanterere asi: “Kwameni nge, ni ka mu ninke mu kare vakwati wovantu.” * Yisinke va rugene? Bibeli kutanta asi: “Awo kwa zuvha tupu ngesi, makura tava sigi makwe gawo, tava mu kwama.” (Mat. 4:18-22) Etokoro olyo, kwa tjindjire eparu lyawo nalinye. Mevango lyokukwata nomfi, awo kwa ya kere ‘vakwati wovantu.’ (Ruk. 5:10) Neina Jesus kuna kugava ezigido olyo, kovantu wonomutjima donongwa ava va hara usili. (Mat. 28:19, 20) Nove watambura ezigido lyaJesus yipo o kare mukwati govantu ndi?

2. Morwasinke natu tarera etokoro lyokukara mukwati govantu asi mulyo ntani yisinke nayi tuvatera yipo tu ture po etokoro lyangoso?

2 Ngomu ono kulironga, ove nampo kuna kutura po ezokomeho ntani ono hara kukara muzuvhisi. Nsene ove kuna kuli kata-kata kutambura ezigido lyaJesus, ya ha kuguvisa. Eyi kulikida asi ove kutara etokoro olyo asi mulyo unene. Yimo, Bibeli kuuyunga asi Peturusa novakwawo kwa sigire makwe gawo, apa va gwene ezigido lyaJesus. Nye nampili ngoso, Peturusa novakwawo kwa gazadarere ko ketokoro olyo. Makwedi ntazimwe komeho Jesus a ya va tantere ezigido olyo, awo va mu divire nare ntani va yi tambwire asi yige Mesiyasa. (Joh. 1:35-42) Mokulifana, ove nampo walironga yoyinzi kuhamena Jehova naJesus ntani nampo ono hara kutwikira kutura po ezokomeho pampepo. Nye komeho zokutokora o kare muzuvhisi, wa hepa kugazadara ko nawa. Yisinke ya vaterere Peturusa naAndiliyasa ntani navamwe yipo va ture po etokoro?

3. Yikara musinke nayi kuvatera yipo o kare neharo lyokukara murongwa gwaJesus?

3 Varongwa vaJesus wokuhova, va kere neharo, va divire nawa sirugana sawo, va kere nouradi ntani va kere nelipangero. Yikara eyi kwa va vaterere yipo va kare vakwati wovantu. Sirongwa esi tasi ka zogera omu notunga po yikara oyo, eyi nayi vhura kukuvatera yipo o kare murongwa gwaJesus.

KARA NEHARO LYOKUZUVHISA

Peturusa novakwawo kwa kere vakwati wovantu. Sirugana esi somulyo kuna kutwikira simpe momazuva getu (Tara paragarafu 4-5)

4. Yisinke ya tumangedere Peturusa yipo a kare mukwati govantu?

4 Peturusa nga kwata nomfi yipo a rere epata lyendi. Ayo kumoneka asi konda zimwe zeyi ga karerere mukwati gonomfi, morwa age kwa here kukwata nomfi. (Joh. 21:3, 9-15) Nye konyima, age kwa ya here sirugana sendi sokukara mukwati govantu. Peturusa ga ya divire nawa sirugana oso morwa Jehova ga mu vaterere.—Yirug. 2:14, 41.

5. Kuliza naRukasa 5:8-11, morwasinke Peturusa ga karerere nowoma ntani yisinke nayi tuvatera yipo tudire kukara nowoma?

5 Ose kuzuvhisa morwa twa hara Jehova. Ezi kuna kara konda zonene zeyi atu zuvhisire. Ano eharo lyetu lyokuhara Jehova nga li tu vatera yipo tu nyokere po nkenye utjirwe. Apa Jesus ga zigidire Peturusa mokukara mukwati govantu, age kwa mu tanterere asi: “Neisi nagu ku pwagera.” (Resa Rukasa 5:8-11.) Peturusa kapi ga kere nowoma kweyi ngayi muhorokera nsene a kara murongwa gwaJesus. Nye age kwa tetukire morwa yeyi ga mu vaterere Jesus a kwate nomfi dononzi ntani Peturusa kwa lizuvhire asi age kwato mulyo mokurugana sirugana esi ga mu tanterere Jesus. Ngwendi Peturusa, ove nampo kulizuvha woma apa o gazara nayinye eyi wa hepa kusikisa mo mokukara murongwa gwaJesus. Nsene yimo o lizuvhu ngoso, twikira kuhara Jehova naJesus ntani novantu, ano eharo olyo nga li ku tumangeda yipo o tambure ezigido lyaJesus lyokukara mukwati govantu.—Mat. 22:37, 39; Joh. 14:15.

6. Nokonda musinke dimwe edi adi tu tumangeda tuzuvhise?

6 Koneka nokonda dimwe edi adi tu tumangeda tu zuvhise. Ose tuna hara kulimburukwa mpango zaJesus ezi asi: ‘Zendeni . . . mu ka ninke varongwa.’ (Mat. 28:19, 20) Ose hena kuzuvhisa morwa vantu kuna fana “nonzwi dokuzumbana” ntani vana hepa kulironga usili kuhamena Uhompa waKarunga. (Mat. 9:36) Jehova ana hara hena vantu navenye va kare nediwo lyousili yipo va ka paruke.—1 Tim. 2:4.

7. Ngapi omu Varoma 10:13-15 azi likida asi sirugana sokuzuvhisa kwa kara nomulyo?

7 Nsene tu dimburura mulyo gosirugana sokuzuvhisa, ayo ngayi tu tumangeda tu liture mo unene. Mokulisiga novakwati wonomfi ava ava randesa nomfi edi ava kwata, ose tuna hara kukara vakwati wovantu, yipo ngava ka paruke.—Resa Varoma 10:13-15; 1 Tim. 4:16.

DIVA NONKEDI DONONZI OMU NOZUVHISA

8-9. Yisinke ga hepa kudiva mukwati govantu ntani morwasinke?

8 Momazuva gaJesus, vakwati wonomfi woVaisraeli va hepere kudiva asi nomfi musinke nava kwata. (Lev. 11:9-12) Ntani va hepere hena kudiva asi kevango musinke nava vhura kugwana nomfi. Rorunzi, nomfi kukara kevango oku da hara unene ntani noku da kara nondya dononzi. Siruwo esi ga hepa kuza mukwati gonomfi a ka kwate nomfi kuna kara nomulyo unene. Kuhamena siruwo sosiwa sokukwata nomfi, tarurura eyi ga uyungire muzuvhisi gumwe ga kara posirudi saPacific apa ga zigidire mutumwa gumwe, yipo va ze kumwe va ka kwate nomfi. Mutumwa kwa uyungire asi “ngatu limona mungura povili zo–9:00 zongurangura. Nye munazinyetu ogo ta limburura asi: “Ose kuza posiruwo esi adi li nomfi, nye kapisi posiruwo esi tuna hara nyamwetu.”

9 Mokulifana, varongwa vaJesus womosiruwo sanare ngava zi komavango oku ngava kara vantu wovanzi. Pasihonena, awo ngava zuvhisire montembeli, monosinagoge, pomarandesero ntani tunda embo zende embo. (Yirug. 5:42; 17:17; 18:4) Mokulifana, nose twa hepa kudiva siruwo esi ava kara vantu pomambo ntani komavango oku ava kara vantu wovanzi. Twa hepa kutjindja nkedi zetu zokuzuvhisa yipo tu zuvhisire vantu posiruwo sokuwapera ntani komavango oku natu vhura kuvagwana.—1 Kol. 9:19-23.

VAKWATI WOVANTU AVA VAKARA NOUDIVI . . . 1. awo kurugana posiruwo sokuwapera ntani nekevango oku ava kara vantu wovanzi (Tara paragarafu 8-⁠9)

10. Yiruganeso musinke azi tu pe mbunga zaJehova?

10 Mukwati gonomfi ga hepa kukara noyiruganeso youhunga ntani ga hepa kudiva omu nayi ruganesa. Mokulifana, nose twa hepa kukara noyiruganeso youhunga yipo tu sikise mo sirugana sokuzuvhisa ntani twa hepa kudiva omu natu yi ruganesa. Jesus kwa geve mavyukiso kovarongwa vendi omu nava zuvhisa mbudi zongwa. Age kwa va tanterere eyi va hepa kusimba noku nava ka zuvhisira ntani neyi nava ka uyunga. (Mat. 10:5-7; Ruk 10:1-11) Mokulifana, mbunga zaJehova naina kwa tu pa yiruganeso eyi ayi tu vatere yipo yi tu tompoke moyirugana yokuzuvhisa. * Ntani mbunga zaJehova kuturonga omu natu yiruganesa. Edeuro olyo kutuvatera tu kare nouradi ntani noudivi, yipo tu sikise mo sirugana setu sokuzuvhisa.—2 Tim. 2:15.

VAKWATI WOVANTU AVA VAKARA NOUDIVI . . . 2. awo vava deura yipo va ruganesa yiruganeso youhunga (Tara paragarafu 10)

TUNGA PO URADI

11. Morwasinke vakwati wovantu nava tungira po uradi?

11 Vakwati wonomfi, va hepa kukara nouradi morwa poyiruwo yimwe awo kuligwanekera noukaro woudigu. Yikando yoyinzi awo kurugana masiku, ano pamwe kuligwanekera nekundungu. Ngovakwati wovantu, twa hepa kukara nouradi. Apa atu tameke kuzuvhisa nokulidivisa nyamwetu asi ose Nombangi daJehova, ose pamwe kuligwanekera nomaswauro gokutundilira kovanekoro novakaume vetu ntani vantu vamwe kunyoka kupurakena kombudi zetu. Nye eyi kapi ayi tu tetukisa morwa Jesus kwa rondwere vasikuli vendi asi awo ngava zuvhisira vantu ava ngava va rwanesa.—Mat. 10:16.

12. Kuliza naJosuwa 1:7-9, yisinke nayi tu vatera tu tunge po uradi?

12 Ngapi omu no tunga po uradi ? Pomuhowo wa hepa kuyipura asi Jesus kuna kutwikira kupitisira sirugana sokuzuvhisa. (Joh. 16:33; Ehor. 14:14-16) Sauvali, kara nepuro lyenene metumbwidiro lyaJehova asi age nga ku pakera mbili. (Mat. 6:32-34) Moomu ono kutwikira kunkondopeka epuro lyoge, yimo hena ngo kara nouradi. Peturusa novakwawo kwa likidire epuro lyenene, apa va sigire ngesefa zawo zokukwata nomfi yipo va kwame Jesus. Mokulifana, nove kwa likida epuro lyenene apa wa tanterere vakaume woge nekoro lyoge asi ove ngesi ono tameke kulironga Bibeli ntani nokuza komapongo. Tuna si huguvara asi ove nampo wa tura po marunduruko gomanene meparu lyoge yipo o paruke kuliza nonompango daJehova. Mokuyisikisa mo oyo, ove wa hepere epuro nouradi. Ngomu ono kutwikira kutunga po uradi, kara nehuguvaro asi Jehova Karunga nga twikira kukara nove “nkenye oku ngo za.”—Resa Josuwa 1:7-9.

VAKWATI WOVANTU AVA VAKARA NOUDIVI . . . 3. awo kurugana nouradi momaukaro nampili goudigu (Tara paragarafu 11-​12)

13. Ngapi omu kuteda ntani kukanderera nayi kuvatera o tunge po uradi?

13 Monkedi musinke hena notunga po uradi? Kanderera kwaJehova yipo a ku pe uradi. (Yirug. 4:29, 31) Jehova nga limburura makanderero goge ntani kapi nga ku sigilira. Age ga liwapaikira kukuvatera. Ntani teda ko omu Jehova ga vaterere vamwe mosiruwo sanare. Ntani teda ko hena omu Jehova ga ku vatera yipo o lididimikire maudigu ntani nomu ga ku vatera o ture po marunduruko meparu lyoge. Yosili, Karunga ogu ga pitisilire vantu vendi pEfuta lyEgeha, kuvhura a ku vatere yipo o kare murongwa gwaKristusa. (Ex. 14:13) Kara nepuro ngwendi eli ga kere nalyo muEpisarome ogu ga tente asi: “HOMPA name ga kara, neisi ngani tjilira; vantu va tompore nge yinke?”—Epis. 118:6.

14. Yisinke natu lirongera ko kosihonena saMasae naTomoyo?

14 Nkedi zimwe omu natu tunga po uradi, kuna kara pokulirongera ko kwaJehova omu ga vaterere vantu vamwe yipo va kare nouradi. Tu konakoneni sihonena samunazinyetu gomukadi Masae. Age kwa kere nonomuga ntani kwa lizuvhire asi kapi nga vhura kuzuvhisira vantu kuhamena epuro lyendi. Age kwa lizuvhire asi ayo udigu unene kuuyunga novantu ava ga dira kudiva. Ayo kwa fene ngwendi kuna kuronda ekuma lyere. Ano age kwa lizuvhire asi kapi nga yi sikisa mo. Age kwa hetekerere ko kulitura mo unene, yipo a hare Jehova novantu. Age kwa gazadarere ko omu sirugana sokuzuvhisa sina kara nongenderera ntani ga kanderere kwaJehova yipo a hare unene kuzuvhisa. Age kwa ya fundire po nomuga dendi ntani ga tamekere uzuvhisi wokukarerera. Jehova kuvhura kuvatera vazuvhisi wovape yipo va kare nouradi. Gazadara ko eyi ya horokerere munazinyetu gomukadi Tomoyo. Apa ga tamekere kuzuvhisa tunda embo zende embo, muntu gokuhova ogu ga gwene kwa handukire unene ntani ta zigire asi: “Kapi nina hara kuuyunga noNombangi daJehova!” Makura ta zedire evero. Tomoyo ta tantere muzuvhisi mukwawo asi: “Ono zuvhu eyi ana uyunga? Kapi nina uyunga nkango nye age ana dimburura asi ame gumwe goNombangi daJehova, nina hafa sili.” Tomoyo ngesi kuna kara muzuvhisi gokukarerera.

TUNGA PO ELIPANGERO

15. Yisinke elipangero ntani morwasinke lya karera nomulyo koVakriste?

15 Vakwati wonomfi ava ayi tompoka, kwa kara nelipangero. Elipangero kutanta asi “kurugana yininke eyi ono diva asi wa hepa kuyisikisa mo.” Vakwati wonomfi kulipangera vene yipo va livinduke kupinduka nokurugana dogoro va mane sirugana sawo ntani va rugane nampili mukaro mpepo kapi guna wapa. Nsene tuna hara tu mane sirugana setu, twa hepa elipangero yipo tu lididimikire nkenye ukaro.—Mat. 10:22.

16. Yisinke nayi tu vatera tu rugane yininke eyi ayi tu karere udigu?

16 Ose narunye kwa hara kurugana yininke monkedi zoureru. Nye nampili ngoso, poyiruwo yimwe yinike yomulyo kapisi ureru mokuyirugana. Yipo nye, twa hepa evatero yipo tu rugane yininke eyi ayi tu karere udigu. Jehova nga tu pa mpepo zokupongoka yipo zi tu vatere.—Gar. 5:22, 23.

17. Kuliza no-1 Vakolinte 9:25-27, yisinke ga uyungire Paurusa eyi ga hepere kurugana yipo a tunge po elipangero?

17 Paurusa kwa kere nelipangero, nye age kwa uyungire asi ga hepere “kuyomberesa” rutu rwendi yipo a rugane yininke youhunga. (Resa 1 Vakolinte 9:25-27.) Age kwa tanterere vakwawo va lipangere yipo va rugane yininke “monkedi zongwa zokuliza.” (1 Kol. 14:40) Twa hepa kukara nelipangero, yipo tu twikire kukarera Jehova kukwatera mo kuzuvhisa mbudi zongwa.—Yirug. 2:46.

WA HA LIKATA-KATA

18. Yisinke natu rugana nsene tuna hara Jehova a tare sirugana setu asi kuna kututompoka?

18 Mukwati gonomfi kumutompoka nsene tupu a kwata nomfi dononzi. Nye eyi ya li siga nosirugana sokuzuvhisa. Ose kapi ayi tu tompoka mokuzuvhisa kuliza novantu ava twa reta mousili. (Ruk. 8:11-15) Nsene tu twikira kuzuvhisa mbudi zongwa nokuronga vantu, Jehova nga tara sirugana setu asi sina tu tompoka. Morwasinke? Morwa ose kuna kutwikira kurugana eyi ga tu tantera Jehova naMunwendi.—Mar. 13:10; Yirug. 5:28, 29.

19-20. Konda musinke zomulyo zeyi natu litulira mo unene mokuzuvhisa?

19 Moyirongo yimwe, vakwati wonomfi kuvapulisira tupu va kwate nomfi ure womakwedi gongandi. Moyirongo oyo, vakwati wonomfi kulitura mo unene ngomu siruwo asi hedere kehagero. Ngovakwati wovantu, ose kutwikira kuzuvhisa morwa uhura wouzuni ou pepi-pepi una kara! Siruwo sisupi sina hupu ko sokuparura vantu. Wa ha ndindira asi dogoro siruwo ngasi wape ntani ngo zuvhisa mbudi ezi.—Muud. 11:4.

20 Kara neharo lyokuzuvhisa, lironga yoyinzi moBibeli ntani tunga po uradi nelipangero. Ruganena kumwe novakareli vaJehova wokupitakana pomamiliyona ntantatu ava vana kuzuvhisa mbudi zongwa mouzuni mudima. Makura ngo gwana ruhafo oru a gava Jehova. (Neh. 8:10) Twikira kulitura mo mokurugana sirugana esi dogoro Jehova nga ninke asi sina pu. Mosirongwa sokukwama ko, ngatu kalironga nonkedi ntatu edi nadi tu vatera tu twikire kuzuvhisa mbudi zoUhompa waKarunga.

RUSUMO 66 Udisa mbudi zongwa

^ para. 5 Jesus kwa zigidire vakwati wonomfi wokulinunupika, wokurugana unene yipo va kare varongwa vendi. Neina Jesus kuna kutwikira kuzigida vantu woyikara ngwendi yoyo, yipo va kare vakwati wovantu. Sirongwa esi tasi kazogera eyi nava rugana varongwa woBibeli ava ava likata-kata kutambura ezigido lyaJesus.

^ para. 1 EFATURURO LYONKANGO: Nkango ‘vakwati wovantu’ kwa tamba kovantu ava ava zuvhisa mbudi zongwa ntani nokuronga vantu va kare varongwa vaKristusa.

^ para. 10 Tara sirongwa “Kuronga usili” moRuhungu, rwaSikukutu 2018, epe. 11-16.