Kal idhi e weche manie iye

Kal idhi kama ochanie weche mantie

SULA MAR PUONJRUOK 36

Be Iseikori Bedo Jaywa Ji?

Be Iseikori Bedo Jaywa Ji?

“Kik iluor. Chakre sani ibiro mako ji ka gingima.”​—LUKA 5:10.

WER 73 Miwa Chir

GIMA SULANI WUOYE *

1. En migawo mane ma Yesu nomiyo jolupo moko ang’wen, to ne gikawo okang’ mane?

PETRO, Andrea, Jakobo, kod Johana ne timo ohala mar lupo. Par ane kaka nyalo bedo ni ne gibwok ka ne giwinjo ka Yesu nyisogi niya: “Biuru uluwa, kendo anatimu joywa ji.” * Ne gikawo okang’ mane? Muma wacho kama: “Gikanyono, ne giweyo gognigi mi giluwe.” (Mat. 4:18-22) Yiero ma ne gitimono ne dhi loko ngimagi nyaka chieng’. Chakre chieng’no, koro kar mako rech ma rech, ne gidhi “mako ji ka gingima,” kaka Yesu nonyisogi. (Luka 5:10) E ndalowagi, Yesu gwelo ng’ato ang’ata ma chunye ni kare kendo mohero adiera mondo otim tich ma chalo kamano. (Mat. 28:19, 20) Be isekawo okang’ mar timo tij lupo ma Yesu nowacho?

2. Ang’o momiyo onego wakaw mapek okang’ mar timo tij lupo, to ang’o ma biro konyowa kawo okang’no?

2 Nyalo bedo ni isepuonjori Muma kuom kinde kendo isechopo kama itemo goyo kwano ka be onego ibed jalendo mar wach maber koso ooyo. Ka po ni ok in gadier gi okang’ monego ikaw, kik chunyi nyosre. Luoro ma nyalo bedo ni in-go nyiso ni ing’eyo ni migawoni ok yot. En adier ni Muma wacho ni Petro kod jolupo wetene ‘noweyo gogni maggi gikanyono.’ Kata kamano, Petro gi owadgi ne ok orikni kawo okang’ ma kamano. Ne giseng’eyo Yesu kendo yie kuome kaka Mesia kuom dweche mokalo auchiel. (Joh. 1:35-42) E yo ma kamano bende, nyalo bedo ni isepuonjori e wi Jehova gi Yesu kuom kinde, kendo diher dhi nyime timo dongruok e winjruokni gi Jehova. Kata kamano, ok onego itim yiero mar tiyo ne Jehova ka pok igoyo kwano maber. Ang’o ma nokonyo Petro, Andrea, gi jomamoko mondo gitim yiero ma kamano?

3. Gin ang’o ma kitimo to inyalo bedo jalup Yesu molony e tije?

3 Jopuonjre mokwongo mag Yesu ne nigi kido ma luwogi: Ne gihero tich ma nomiyogi, ne giikore puonjore weche momedore e tijno, ne gin jochir, kendo ne gimakore gi chenro ma ne giseketo. Mano nomiyo gibedo molony e tij yalo wach maber. Sulani lero gima inyalo timo mondo in bende ibed gi kidogo mi ibed japuonjre Kristo molony.

MED HERO TIJ LENDO

Petro gi jowetene nobedo joywa ji. Tich makendeno dhi nyime nyaka e kindewagi (Ne paragraf mar 4-5)

4. Ang’o momiyo Petro ne lupo?

4 Petro ne lupo mondo osirgo joode, kata kamano, ne ok otime atima kaka tich. Kar mano, ne ohero tijno. (Joh. 21:3, 9-15) Ne otimo kinda bende mondo oher tij bedo jalupo mar ji, tiende ni, yalo wach maber. Kendo Jehova nokonye mobedo molony ahinya e tijno.​—Tich 2:14, 41.

5. Ka luwore gi Luka 5:8-11, ang’o momiyo Petro ne luor, to ang’o ma nyalo konyowa mondo walo luoro?

5 Wayalo wach maber nikech wahero Jehova; mano e gima duong’ ma chwalowa mondo watim tijno. Hera ma waherogo Jehova nyalo jiwowa mondo watim duto ma wanyalo kata sama wawinjo ni ok wawinjore gi tijno. Ka ne Yesu ogwelo Petro mondo obi otim tij bedo jalupo mar ji, nonyise kama: “Kik iluor.” (Som Luka 5:8-11.) Petro ne ok oluoro gima ne nyalo timore ka po ni obedo jalup Kristo. Kar mano, dhoge nomoko ka noneno rech mang’eny ma Yesu nomiyo gimako e yor hono mochako neno ni ok nowinjore bedo jalup Yesu. Komachielo, samoro inyalo winjo ka iluor kiparo apara kaka bedo jalup Kristo oriwo gik mang’eny. Ka en kamano, tim kinda mondo imed hero Jehova Nyasaye, Yesu Kristo, kod dhano weteni. Kitimo kamano, ibiro bedo gi gombo mar yalo wach maber ne ji.​—Mat. 22:37, 39; Joh. 14:15.

6. Gin ang’o mamoko ma bende chwalowa mondo walend?

6 Ne ane gik mamoko ma bende chwalowaga mondo walend. Dwaher timo kaka Yesu nochikowa ni: “Dhiuru . . . ulok ji obed jopuonjrena.” (Mat. 28:19, 20) Walendo bende nikech ji ‘isando malit,’ kendo gin gi riyo mar puonjore adiera mag Pinyruoth. (Mat. 9:36) Jehova diher ni ji mopogore opogore duto ong’e adiera mi resgi.​—1 Tim. 2:4.

7. Ndiko mar Jo-Rumi 10:13-15 nyiso nade ni tij lendo en migawo maduong’?

7 Sama waparo matut kuom ber ma tijwa mar yalo kelo, mano biro jiwowa mondo wakaw migawono mapek. Wan wapogore gi jo ohand lupo ma makoga rech mondo giusgi kata gichamgi. Wan wamako ji mondo wares ngimagi.​—Som Jo-Rumi 10:13-15; 1 Tim. 4:16.

PUONJRI WECHE MOMEDORE E TIJWA MAR LUPO

8-9. En ang’o ma jalupo nyaka ng’e to nikech ang’o?

8 E ndalo Yesu, Jo-Israel ma jolupo ne nyaka ng’e ni en kit rech mane ma gidwaro mako. (Lawi 11:9-12) Bende, ne nyaka ging’e kuma rech ma kamano nyalo yudoree. Rech ohero bedo kama nitie pi ma morogi kendo kama chiemo ng’enyie. Be jalupo nyalo dhi lupo sa asaya modwaro? Mondo wayud dwoko mar penjono, ne ane gima Janeno moro ma ni e chula moro yo Pacific nonyiso jamisonari moro ma nonego gidhigo lupo. Jamisonarino nonyiso owadwa ma jalupono niya: “Abobiro kiny sa adek gokinyi mondo wadhi walupi.” Owadwano nodwoke niya: “Lupo ok idhi adhiya ni ji owuok dhi lupo. Nyaka wadhi e seche ma rech yudoree, to ok seche ma wan e ma wadwaro.”

9 Kamano bende, Jokristo mokwongo ne dhi yalo ne ji kuonde ma giyudoree, kendo e sa mowinjore. Kuom ranyisi, ne giyalo e hekalu, sunagogi, ot ka ot, kod e chirni. (Tich 5:42; 17:17; 18:4) Wan bende dwarore ni wang’e seche ma joma odak e alworawa yudore e utegi. Onego waikre timo lokruok moro amora ma dwarore mondo wadhi walend kuonde ma wang’eyo ni wanyalo yudoe ji kod sama yudogi yot.​—1 Kor. 9:19-23.

JOLUPO MOLONY . . . 1. lupoga kuonde ma ging’eyo ni ginyalo makoe rech kod e seche mowinjore (Ne paragraf mar 8-9)

10. Gin gige tich mage ma riwruok mar oganda Jehova osemiyowa?

10 Dwarore ni jalupo obed gi gige tich ma dwarore kendo ong’e tiyo gi gigo. Wan bende dwarore ni wabed gi gige tich mowinjore gi tijwa. Bende, dwarore ni wang’e tiyo maber gi gige tich ma wan-go. Yesu nonyiso jopuonjrene gima ne ginyalo timo mondo giyal wach maber. Nonyisogi gik ma nonego giting’, kuonde ma nonego gilendie, kod gik ma ne ginyalo wacho. (Mat. 10:5-7; Luka 10:1-11) E kindegi, riwruok mar oganda Jehova osemiyowa Gik Mwatiyogo e Puonjo Ji Muma mosekonyowa ahinya. * Kendo ipuonjowaga kaka wanyalo tiyo gi gigo. Mano miyo wabedo gi chir kod lony ma dwarore e timo tijwa mar yalo kod puonjo ji.​—2 Tim. 2:15.

JOLUPO MOLONY . . . 2. tiyoga gi gige tich mowinjore (Ne paragraf mar 10)

BED GI CHIR

11. Ang’o momiyo tijwa mar lupo dwaro chir?

11 Joma timo ohand lupo nyaka bed gi chir. Mano en nikech seche moko nam bedoga gi chandruoge mang’eny. Thothne gitiyoga gotieno, kendo seche moko apaka nyaloga bedo mang’eny. E tijwa mar lupo bende, dwarore ni wabed gi chir. Sama wachako tij yalo kendo wachako nyiso ayanga ni wan Joneno mag Jehova, wanyalo romo gi chandruoge mang’eny, kaka akwede kod ajara mowuok kuom joodwa, osiepewa, kod jomamoko. To mano ok kawwa gi wuoro. Yesu nosewacho motelo ni jolupne ne dhi yalo wach maber e bwo akwede mang’eny.​—Mat. 10:16.

12. Ka luwore gi Joshua 1:7-9, ang’o ma nyalo konyowa mondo wabed gi chir?

12 Ang’o minyalo timo mondo ibed gi chir? Mokwongo, bed gadier chuth ni Yesu e ma tayo tijni ka en e polo. (Joh. 16:33; Fwe. 14:14-16) Mar ariyo, med bedo gi yie motegno ni Jehova oikore riti mana kaka osingo. (Mat. 6:32-34) Kaka yieni medo bedo motegno, e kaka chir mari bende biro medore. Petro gi jowetene nonyiso yie makende ahinya nikech ne giyie weyo ohandgi mar lupo mondo giluw Yesu. In bende ninyiso yie makende ahinya ka ne inyiso osiepeni gi joodu ni ne isechako puonjori Muma gi Joneno mag Jehova kendo dhi e chokruogegi. Onge kiawa ni chop sani isetimo lokruoge madongo e ngimani mondo iher Jehova kendo iluw chikene. Mano bende dwaro yie kod chir! Sama itimo kinda mondo imed bedo gi chir, inyalo bedo gadiera chuth ni “Jehova Nyasachi nobed kodi kamoro amora ma nidhiye.”​—Som Joshua 1:7-9.

JOLUPO MOLONY . . . 3. bedoga gi chir kata sama giromo gi chandruok moko (Ne paragraf mar 11-12)

13. Ere kaka lamo kod paro matut nyalo konyi bedo gi chir?

13 En ang’o machielo minyalo timo mondo ibed gi chir? Lam kikwayo Jehova mondo omiyi chir. (Tich 4:29, 31) Jehova biro dwoko lamoni kendo ok obi jwang’i ngang’. Oikore siri kinde duto. Bende, inyalo temo paro matut kuom yore ma Jehova oseresogo jotichne e kinde mokalo. Par bende kaka osekonyi mondo inyagri gi chandruoge mopogore opogre, kod kaka osemiyi teko mar timo lokruoge ma dwarore e ngimani. Kuom adier, ka Jehova nokonyo jotichne machon ma ging’ado Nam Makwar, onge kiawa ni bende obiro konyi mondo ibed jalup Kristo. (Wuok 14:13) Bed gadier mana kaka jandik-zaburi ma nowacho niya: “Jehova en jakora; ok abi luor. Dhano adhana ditimna ang’o?”​—Zab. 118:6.

14. Ranyisi mar Masae kod Tomoyo opuonji ang’o?

14 Gimachielo bende ma nyalo konyi bedo gi chir en nono kaka Jehova osekonyo joma nonyuolore ma luor-luor mi gibedo gi chir. Ne ane ranyisi mar Nyaminwa Masae. Noluor luor kendo noneno ni ne ok onyal lero yiene ayanga. Paro apara ni nonyalo lendo ne joma okia, ne chalone ka got moro maduong’ ma ne dwarore ni otweny. Omiyo, notimo kinda makende mondo omed hero Nyasaye kod dhano wetene. Noparo kaka kinde modong’ mar lendo chuok ahinya, kendo nokwayo Jehova mondo omiye gombo mar yalo wach maber. Noloyo luoro ma ne en-go kendo osegabedo nyaka painia mapile. Jehova nyalo konyo jolendo manyien mondo gibed “gi chir.” Ne ane ranyisi mar Nyaminwa Tomoyo. Chieng’ ma nohango lendo ot ka ot, ng’at ma nokwongo romogo nokokne niya: “Ok adwar wach Joneno mag Jehova!” kae to oloro dhoot matek. Tomoyo nonyiso ng’at ma ne gilendogo niya: “Iwinjo gima ng’atno owacho? Onge kata gima asenyise, to osemana fwenyo ni an Janeno mar Jehova. Mano mora malich!” Sani Tomoyo en painia mapile.

MAKRI GI CHENRO MISEKETO

15. Makruok gi chenro ma waseketo oriwo timo ang’o, to ang’o momiyo mano dwarore ahinya kuom Jokristo?

15 Jolupo molony makorega gi chenro ma giseketo. Seche moko mano nyalo dwaro ni wachunre timo gima ne wasechano. Jo ohand lupo nyaka ne ni gimondo chiew kogwen, gitiyo tich ma dwarore, kendo ginano kata mana sama nam ochacho. Mondo wan bende wanan e tij lupo ma watimo kendo watiek tijno e yo makare, dwarore ni wamakre gi chenro ma waseketo.​—Mat. 10:22.

16. Ang’o ma wanyalo timo mondo watim gik ma wasechano?

16 Kido mar makruok gi chenro ma waseketo ok en gima inyuolowago. Kinde mang’eny wahero gik ma dhi nyamonge. Mondo wamakre gi chenro ma waseketo, nyaka wabed gi kido mar ritruok. Kuom mano, dwarore ni wakwa Jehova mondo omiwa rohone maler mondo okonywa timo nyaka gik ma ok yotnwa.​—Gal. 5:22, 23.

17. E ndiko mar 1 Jo-Korintho 9:25-27, jaote Paulo nyiso nade ni nyaka otim kinda mondo omakre gi chenro ma noseketo?

17 Jaote Paulo ne makorega ahinya gi chenrone. Kata kamano, nowacho ni ne nyaka ‘ogo ringrene’ mondo otim gik makare. (Som 1 Jo-Korintho 9:25-27.) Nojiwo jomamoko bende mondo omakre gi chenro ma giseketo kendo gitim gik moko “e yo mobidhore kendo mochanore maber.” (1 Kor. 14:40) Mondo wabed gi chenro maber mar timo weche Nyasaye moriwo nyaka yalo wach maber, dwarore ni wamakre gi chenro ma waseketo.​—Tich 2:46.

KIK IDEKI

18. Ang’o ma biro miyo Jehova okwanwa kaka joma dhi maber e tijwa?

18 Ja ohand lupo ng’eyoga ka weche odhine maber ka luwore gi kwan mag rech momako. Wan to wapogore. Ok wapim ka be tijwa mar yalo odhi maber ka luwore gi kwan mag joma wasekelo e riwruok mar oganda Jehova. (Luka 8:11-15) Ka wanano e tij yalo wach maber kendo puonjo ji, Jehova kwanowa kaka joma dhi maber e tijwa mar lupo. Nikech ang’o? En nikech wawinje kaachiel gi Wuode.​—Mar. 13:10; Tich 5:28, 29.

19-20. En ang’o makende ma chwalowa mondo walend gi kinda sani?

19 E pinje moko, oyie ne ji lupo mana e dweche moko sie. E pinje kaka mago, jalupo nyalo medo kinda mang’eny ahinya sama ong’eyo ni dweche moyiene lupo chiegni rumo. Nikech tijwa mar lendo bende ipimo gi lupo, nitie gima kende ma chwalowa mondo watim tijno gi kinda sani. Giko pinyni chiegni! Thuolo modong’ mar yalo wach maber nok ahinya. Kik irit nyaka weche odhini maber e ka ichak lando wach maber.​—Ekl. 11:4.

20 Kaw okang’ sani mondo iher tij lendo, ipuonjri weche momedore kokalo kuom nono Muma, ibed gi chir, kendo imakri gi chenro miseketo. Nywak gi ji milion aboro gi wiye ma timo tijni to ibiro yudo mor ma Jehova chiwo. (Neh. 8:10) Ng’ad e chunyi ni ibiro timo duto minyalo mondo isir tich makendeni nyaka ochop e gikone. Sula ma luwo mae biro nono yore adek ma wanyalo medo tegogo yiero ma wasetimo mar dhi nyime yalo wach maber ka wan jolupo.

WER 66 Land Wach Maber

^ par. 5 Yesu nogwelo jolupo moko mobolore mondo obed jolupne. E kindewagi, joma obolore kamano e ma Yesu gwelo mondo obed jolupne kendo oyal wach maber. Sulani wuoyo kuom gima jopuonjre Muma ma pod luor bedo jolendo nyalo timo mondo gikaw okang’ ma kamano.

^ par. 1 WECHE MOLER: Sama Muma wuoyo kuom “joywa ji,” owuoyo kuom ji duto ma yalo wach maber, kendo ma puonjo ji mondo obed jolup Yesu.

^ par. 10 Som sula ma wiye wacho ni “Puonjo Adiera” e Ohinga mar Jarito, Oktoba 2018, ite mar 11-16.