Eaha to roto?

Tapura tumu parau

TUMU PARAU HAAPIIRAA 36

E farii anei oe i te riro ei ravaai taata?

E farii anei oe i te riro ei ravaai taata?

“Eiaha e mǎtaˈu faahou. Mai teie atu nei, te taata te noaa mai ia outou.”—LUKA 5:10.

HIMENE 73 Horoa mai na i te mǎtaˈu ore

HAAPOTORAA *

1. Eaha ta Iesu titau-manihini-raa ia Petero ma e ua nafea ratou?

 E FEIA taiˈa Petero, Anederea, Iakobo e Ioane a riro mai ai ei pǐpǐ na te Mesia. Ua maere paha ratou a faaroo ai ia Iesu i te parauraa: “A pee mai ia ˈu, e faariro vau ia [outou] ei ravaai taata.” * Ua nafea ratou? Te faatia ra te Bibilia, ‘i reira iho, vaiiho aˈera ratou i ta ratou upeˈa, e pee maira ia ˈna.’ (Mat. 4:18-22) Ua taui roa tera faaotiraa i to ratou oraraa. E ere te iˈa faahou te noaa mai ia ratou, o “te taata” râ. (Luka 5:10) I teie mahana, te titau manihini atoa ra Iesu i te feia e hinaaro mau i te parau mau. (Mat. 28:19, 20) E oe, ua farii anei oe i ta Iesu titau-manihini-raa ia riro ei ravaai taata?

2. No te aha e titauhia ia feruri maite no te rave i te faaotiraa e riro ei ravaai taata e eaha te tauturu mai ia rave i ta tatou faaotiraa?

2 Ua haere paha oe i mua i roto i ta oe haapiiraa Bibilia e ua rave atoa i te mau tauiraa. I teie nei, e titauhia ia oe ia rave i te faaotiraa ia riro ei taata poro i te parau apî oaoa. Eiaha e haaparuparu mai te peu te taiâ ra oe i te farii i ta Iesu titau-manihini-raa, e faaotiraa faufaa hoi te reira. Te parau ra iho â te Bibilia ua vaiiho Petero ma i ta ratou upeˈa i “reira iho.” Aita râ Petero raua Anederea i rave ru noa i tera faaotiraa. Hau atu i te ono avaˈe tei mairi mai te taime a faarooroo ai raua i te parau no nia ia Iesu e a farii ai o ˈna te Mesia. (Ioa. 1:35-42) Mai ia raua, ua haapii aˈena oe i te parau mau no nia ia Iehova raua Iesu e te hinaaro ra oe e faafatata ˈtu â ia Iehova. Eita râ oe e rave i tera faaotiraa ma te ore e feruri maite. Eaha tei tauturu ia Petero, Anederea e i te tahi atu ia rave i ta ratou faaotiraa?

3. Eaha te tauturu ia oe ia farii i ta Iesu titau-manihini-raa?

3 Eaha tei tauturu i te mau pǐpǐ matamua a Iesu ia riro ei ravaai taata aravihi? Ua rave ratou i te ohipa ma te aau tae, ma te aravihi, ma te itoito e te haavî ia ratou iho. E faataa teie haapiiraa e nafea oe ia faatupu i teie mau huru maitatai no te riro mai ei pǐpǐ haapao maitai na te Mesia.

A FERURI I TE TUMU E HINAARO AI OE E PORO

Ua apiti Petero ma i te ohipa ravaai taata e te tamau noa ra tera ohipa faufaa i te ravehia i teie mahana (A hiˈo i te paratarafa 4-5)

4. No te aha Petero i rave ai i te ohipa taˈia?

4 Aita Petero i haere e taiˈa no te faatamaa noa i to ˈna utuafare, mea au atoa râ na ˈna tera ohipa. (Ioa. 21:3, 9-15) Ua haapii atoa oia i te haafaufaa i te ohipa ravaai taata. Maoti te tauturu a Iehova, ua riro mai Petero ei taata aravihi i roto i tera ohipa.—Ohi. 2:14, 41.

5. Ia au i te Luka 5:8-11, eaha te mea i haapeapea ˈi Petero e eaha te tauturu ia tatou ia manaˈo noa ˈtu tatou mai ia ˈna?

5 Eaha te tumu tatou e poro ai? Na mua roa, no to tatou here ia Iehova. Na te reira e tauturu ia tatou ia poro noa ˈtu te taiâ. A ani ai Iesu ia Petero ia riro ei ravaai taata, ua na ô atu oia: “Eiaha e mǎtaˈu faahou.” (A taio i te Luka 5:8-11.) Aita Petero i haapeapea eaha te tupu ia riro mai oia ei pǐpǐ na te Mesia. Ua maere râ oia i ta Iesu i rave i noaa ˈi ia ratou teie rahiraa iˈa, e manaˈo atura eita e tano ia farii o ˈna i te ohipa ta Iesu i faaue atu ia rave. Mai ia Petero, e haapeapea atoa paha oe i te titauhia i te hoê pǐpǐ a te Mesia ia rave. A haapuai ïa i to oe here ia Iehova, ia Iesu e i to oe taata tupu.—Mat. 22:37, 39; Ioa. 14:15.

6. Eaha te tahi atu mau tumu e poro ai tatou?

6 Eaha te tahi atu mau tumu e poro ai tatou? E hinaaro tatou e haapao i te faaueraa a Iesu ia haere “e faariro i te taata . . . ei pǐpǐ” na ˈna. (Mat. 28:19, 20) E poro atoa tatou i te taata no te mea “ua rave-ino-hia ratou e te tâuˈa-ore-hia” e mea titauhia ia ite ratou i te parau mau no nia i te Faatereraa arii. (Mat. 9:36) Te hinaaro ra Iehova ia noaa i te mau huru taata atoa te ite papu i te parau mau e ia faaorahia ratou.—Tim. 1, 2:4.

7. E nafea te Roma 10:13-15 e faaite ai i te faufaaraa o te ohipa pororaa?

7 Ia taa ia tatou e nehenehe te ohipa pororaa e faaora i te taata, e poro iho â tatou. E hoo aore ra e amu te feia taiˈa i te iˈa i noaa mai, area tatou e poro ïa i te taata no te faaora ia ratou.—A taio i te Roma 10:13-15; Tim. 1, 4:16.

A FAAARAVIHI IA OE NO TE PORO

8-9. Eaha te titauhia i te taata taiˈa ia ite e no te aha?

8 I te tau o Iesu, mea titauhia i te taata taiˈa ia ite eaha te iˈa e noaa mai e ihea te reira e itehia ˈi. (Lev. 11:9-12) E faaea te iˈa i te vahi e tano ia ratou e mea rahi te maa i reira. Mea faufaa anei te taime e haere ai te taata e taiˈa? I te tahi motu no Patitifa, ua ani te hoê taeae i te hoê mitionare ia haere raua e taiˈa. Ua parau mai te mitionare: “E farerei tâua ananahi poipoi i te hora iva.” Pahono atura te taeae: “E ere na tâua e faaoti i te hora, e haere râ tâua i te taime e roaa mai ai te iˈa.”

9 I te senekele matamua, ua haere atoa te feia ravaai taata i te mau vahi e i te taime tei reira te taata. Ei hiˈoraa, ua poro ta Iesu mau pǐpǐ i te hiero, i te sunago, i tera e tera fare e i te matete. (Ohi. 5:42; 17:17; 18:4) Mea titau-atoa-hia ia ite tatou i te peu a te taata o te tuhaa fenua no te faatano i te vahi e te taime e poro ai ia ratou.—Kor. 1, 9:19-23.

TE TAATA TAIˈA ARAVIHI: 1. E taiˈa oia i te taime tano e te vahi tei reira te iˈa (A hiˈo i te paratarafa 8-9)

10. Eaha ta te faanahonahoraa a Iehova i horoa mai no te tauturu ia tatou ia poro?

10 E titauhia te aravihi e te mauhaa tano no te taiˈa. Hoê â atoa no ta tatou ohipa pororaa. E faaueraa papu ta Iesu i horoa i ta ˈna mau pǐpǐ no te poro i te parau apî oaoa. Ua faaite atu Iesu eaha ta ratou e afai, ihea ratou e poro ai e eaha ta ratou e parau. (Mat. 10:5-7; Luka 10:1-11) I teie mahana, ua horoa mai te faanahonahoraa a Iehova i te Mauhaa no te taviniraa tano maitai. * E ua haapiihia tatou e nafea ia faaohipa i te reira. Eita ˈtura tatou e taiâ faahou i te poro e i te haapii i te taata.—Tim. 2, 2:15.

TE TAATA TAIˈA ARAVIHI: 2. Ua ite oia i te faaohipa i te mauhaa e tano (A hiˈo i te paratarafa 10)

A RIRO EI TAATA PORO ITOITO

11. No te aha e titauhia te itoito i te feia ravaai taata?

11 E titauhia te itoito i te feia taiˈa. I te tahi taime, e faaruru hoi ratou i te tupuraa manaˈo-ore-hia i nia i te miti. Pinepine ratou i te ohipa i te po e i te faaruru i te vero. E hinaaro atoa te feia ravaai taata i te itoito. A haamata ˈi tatou i te poro, ua faaruru paha tatou i te vero o te patoiraa, faaoooraa e te tâuˈa-ore-raa i roto i te tuhaa fenua. Aita râ tatou e maere ra, ua faaara mai hoi Iesu e farerei ta ˈna mau pǐpǐ i te fifi.—Mat. 10:16.

12. Ia au i te Iosua 1:7-9, eaha te tauturu ia tatou ia riro ei taata poro itoito?

12 Eaha te tauturu ia oe ia riro ei taata poro itoito? A tahi, ia papu ia oe te tamau ra Iesu i te aratai i te pororaa mai te raˈi mai. (Ioa. 16:33; Apo. 14:14-16) I muri iho, a tiaturi e aupuru iho â Iehova ia oe mai ta ˈna i fafau. (Mat. 6:32-34) Rahi atu â to oe faaroo i te puai, rahi atu â oe i te itoito. Ua faaite Petero ma i te faaroo puai a vaiiho ai i ta ratou ohipa ravaai no te pee ia Iesu. E faatupu atoa oe i te faaroo puai ia faaite oe i to oe utuafare e hoa te haapii ra oe i te Bibilia e te apiti atoa ra i te mau putuputuraa a te mau Ite no Iehova. Mea papu, ua rave oe i te mau tauiraa rahi no te haapao i te mau ture aveia tia a Iehova. Ua titau atoa te reira i te faaroo puai e te itoito. A tamau ai oe i te na reira, e ite oe “tei pihai-atoa-iho hoi to Atua o Iehova ia oe i to mau haerea atoa ra.”—A taio i te Iosua 1:7-9.

TE TAATA TAIˈA ARAVIHI: 3. Mea itoito oia noa ˈtu eaha te huru o te reva (A hiˈo i te paratarafa 11-12)

13. E nafea te pure e te feruri-maite-raa e tauturu ai ia oe ia riro ei taata poro itoito?

13 Eaha ˈtu â te tauturu ia oe ia riro ei taata poro itoito? A pure no te ani i te itoito e te mǎtaˈu ore. (Ohi. 4:29, 31) E pahono Iehova i ta oe pure e eita roa oia e faarue ia oe. E turu noa iho â oia ia oe. A feruri maite atoa mea nafea Iehova i te faaoraraa i te taata i tahito ra. A haamanaˈo atoa mea nafea oia i te tautururaa ia oe i roto i te fifi e te horoaraa ˈtu i te itoito no te rave i te mau tauiraa. Ua faaora Iehova i to ˈna nunaa i te miti Uteute, e nehenehe atoa ïa oia e tauturu ia oe ia riro ei pǐpǐ na te Mesia. (Exo. 14:13) Ma te tiaturi papu, a parau mai te papai salamo: “Tei pihaiiho Iehova ia ˈu ra, e ore au e mǎtaˈu; eaha ta te taata ia rave mai ia ˈu ra?”—Sal. 118:6.

14. Eaha te haapii mai i te hiˈoraa o Masae e Tomoyo?

14 Te tahi atu ravea e noaa mai ai te itoito, o te iteraa mea nafea Iehova i te tautururaa i te feia mamahu ia faaite i te mǎtaˈu ore. E tuahine mamahu Masae e ua manaˈo oia eita roa ˈtu e tia ia ˈna ia poro i te taata ta ˈna i ore i matau. No ˈna, mai te huru ra tei mua oia i te hoê patu teitei e eita e tia ia ˈna ia na nia ˈtu. Ua tutava râ oia i te haapuai i to ˈna here i te Atua e i to ˈna taata tupu. Ua feruri maite oia i te tau ru ta tatou e ora nei e ua ani atoa ia Iehova i te itoito no te poro. Ua faaea Masae i te mǎtaˈu e te tavini nei oia ei pionie tamau. E nehenehe atoa Iehova e faaitoito i te feia poro apî. A haamata ˈi te tuahine Tomoyo i te poro i tera e tera fare, ua parau iria mai te taata matamua ta ˈna i farerei: “Eita vau e hinaaro e paraparau i te mau Ite no Iehova!” e tapiri taue maira i te opani. Aita Tomoyo i mǎtaˈu, na ô atura râ oia i to ˈna hoa poro: “Ua faaroo oe, aita â vau i paraparau atura, ua taa aˈena ia ˈna e Ite no Iehova vau. Tera te mea faufaa no ˈu!” Te tavini ra Tomoyo i teie nei ei pionie tamau.

A HAAVÎ IA OE IHO

15. Eaha te auraa o te haavîraa ia ˈna iho e no te aha mea titauhia tera huru i te mau Kerisetiano?

15 Mea ite te taata taiˈa aravihi i te haavî ia ˈna iho. Te haavîraa ia ˈna iho, “o te tutavaraa ïa ta te hoê taata e rave no te faatupu i te tahi ohipa.” Ei hiˈoraa, e titauhia i te feia taiˈa ia ara i te poipoi roa, ia tiai e ia tamau i te rave i ta ˈna ohipa noa ˈtu te huru o te reva. Ei feia ravaai taata, e titau-atoa-hia ia tatou ia faaoromai tamau e ia rave hope roa i ta tatou ohipa.—Mat. 10:22.

16. E nafea tatou e ere anaˈe i te mea ohie ia rave i te hoê ohipa?

16 Eita te haavîraa ia ˈna iho e noaa noa mai tera. Ei taata, pinepine tatou i te maiti i te rave i te mea ohie aˈe. I te tahi râ taime, mea fifi ia rave i te mau ohipa faufaa roa ˈˈe. E titauhia ïa ia haavî ia tatou iho. Te auraa, e haapii tatou ia tatou i te rave i te mau ohipa e ere i te mea ohie no tatou. E tauturu mai Iehova ia na reira maoti to ˈna varua moˈa.—Gal. 5:22, 23.

17. Ia au i te Korinetia 1, 9:25-27, mea nafea Paulo i te haavîraa ia ˈna iho?

17 Mea ite te aposetolo Paulo i te haavî ia ˈna iho. Noa ˈtu râ, ua titauhia ia “tairi” oia i to ˈna tino no te rave i te mea maitai. (A taio i te Korinetia 1, 9:25-27.) Ua faaue atoa Paulo ia vetahi ê ia haavî ia ratou iho e ia rave i te mau mea atoa “ma te au e te naho maitai.” (Kor. 1, 14:40) Mea titauhia ia tutava i te haavî ia tatou iho no te tamau i te haamori ia Iehova e i te faariro i te taata ei pǐpǐ na te Mesia.—Ohi. 2:46.

EIAHA E HAAMAORO

18. Eaha te titauhia ia rave ia mauruuru Iehova ia tatou?

18 E itehia te aravihi o te feia taiˈa na nia i te rahiraa iˈa e noaa ia ratou. Mea taa ê râ no tatou, e ere hoi tei te rahiraa o te feia ta tatou e aratai i roto i te parau mau e parauhia ˈi mea hotu tatou. (Luka 8:11-15) Ia tamau tatou i te poro i te parau apî oaoa e i te faariro i te taata ei pǐpǐ na te Mesia, e mauruuru Iehova no te mea ua faatupu tatou i to ˈna e i to Iesu hinaaro.—Mar. 13:10; Ohi. 5:28, 29.

19-20. No teihea tumu faufaa roa e ru ai tatou i te poro i teie mahana?

19 I te tahi mau fenua, e faatiahia ia taiˈa i te tahi noa mau avaˈe. E haapuai atu â ïa te feia taiˈa a fatata ˈi tera tau i te hope. Ei feia ravaai taata, e taime ru teie no te poro, te peepee mai ra hoi te hopea o teie faanahoraa o te ao! Ua poto roa te taime e toe nei no te faaora i te taata. Eiaha e tiai i te taime tano roa ˈˈe no te apiti atu i teie ohipa faufaa roa.—Koh. 11:4.

20 I teie nei â, a feruri i te tumu e hinaaro ai oe e poro, a faaaravihi ia oe, a faaitoito e a haavî ia oe iho. A apiti atu i na vaˈu mirioni tiahapa feia ravaai taata, e fanaˈo ïa oe i te oaoa no ǒ mai ia Iehova ra. (Neh. 8:10) A faaoti papu i te rave hope roa i tera ohipa pororaa. E faaite mai to mua ˈtu haapiiraa e toru ravea no te tamau i ta tatou ohipa faariroraa i te taata ei pǐpǐ na te Mesia.

HIMENE 66 A poro i te evanelia

^ Ua titau manihini Iesu i te feia haehaa e te itoito ia riro ei pǐpǐ na ˈna. Te tamau nei â Iesu i te titau manihini i taua mau huru taata ra ia riro ei ravaai taata. Eaha râ te titauhia ia rave ia taiâ te hoê piahi Bibilia i te farii i ta Iesu titau-manihini-raa? O ta teie tumu parau haapiiraa ïa e faataa mai.

^ NO TE TAA MAITAI ATU Â: E “ravaai taata” te feia atoa o te faaite i te parau apî oaoa e o te faariro ia vetahi ê ei pǐpǐ na te Mesia.

^ A hiˈo i te tumu parau “A haapii i te parau mau” i roto i Te Pare Tiairaa no Atopa 2018 api 9-15.