1. Oityi ovakepia valinga opo vakuateseko eongano? Iya vitateka patyi ovanyingi valambela? (Tala olutalatu lwo kondye.)

MEWANENO muna ovakepia ovanyingi vaundapa unene. Mongeleka, valinga ononthele momaliongiyo, venda movilinga viokuivisa, vaviukisa Onondyuo Mbouhamba, vesuka na vakuavo. Mahi no ngotyo vena ovitateka. Vamwe vatekula ovohe vakulupa, ovakuavo veyelwe nonombunga mbavo. Nkhele ovakuavo, vatekula aveke ovana. Ngotyo, vena okuundapa unene opo vakuateseko ovana vavo.

2. Omokonda yatyi ovakepia vesukisila okukuatesuako?

² Omokonda yatyi ovakepia vesukisila okukuatesuako? Omokonda ovanthu mouye muno vatomba ovakepia. Mahi Ombimbiliya itupopila tuvekuateseko. Mongeleka, apositolu Paulu wapopilile ovakuatate mewaneno lyo Loma valiepese nawa Febe, ‘avemuavela atyiho ankho esukisa.’ (Loma 16:1, 2) Puetyi Paulu ankho omu Faliseu, ankho watomba ovakepia. Mahi etyi akala omu Kilisitau, ahimbika okuvehumba, nokuvelinga nawa. — 1 Kol. 11:1.

3. Oñgeni Sesusi ankho atala ovakepia, haunene vana ankho valinga etyi Tate yae ahanda?

³ Sesusi ankho una onthilo novakepia aveho. (Suau 4:27) Ankho kevetale ngetyi omalombe ova Sundeu vevetala. Ombimbiliya imwe yapopia okuti: “Sesusi kalingile otyipuka natyike tyilekesa okuti ankho utupu onthilo novakepia.” Sesusi ankho ulinga nawa ovakepia, haunene vana ankho vetavela etyi Tate yae apopia. Atee umwe Sesusi ankho uvetala nga tyina onomphange mbae, evepopila kumwe novakuataviti okuti ombunga yae. — Mat. 12:50.

4. Oityi matulilongesa monthele ei?

⁴ Sesusi ankho ukuatesako ovakepia. Ankho uvepandula,  nokuveamena. Monthele ei, matulilongesa oñgeni tupondola okumuhetekela.

5. Omokonda yatyi tyipuiyila kovakepia vamwe okuvasa omapanga?

⁵ Onthue atuho, tyilinge ovakuataviti, tyilinge ovakepia, tuesukisa omapanga omawa. Mahi pamwe ovakepia tyivepuiya okuvasa omapanga omawa. Omokonda yatyi? Tala etyi tyapopia vamwe. Omukepia umwe utiwa o Jordan, * wati: “Mokonda ame hanepelwe, ndyilitehelela okuti ndyitupu omphangu mewaneno. Ndyilitehelela okuti hisilivila.” Omukuavo utiwa o Kristen, omukokoli-ndyila wailukila oku kuesukisa ovaivisi, wati: “Tyina omunthu omupe-mo mewaneno, upondola okuliwilwa-mo nounye.” Tupu, novakuatate vamwe otyo velitehelela ngotyo. Mongeleka, tyina omunthu oe vala ulilongesa mombunga yae, pamwe upondola okulitehelela okuti omulike. Atee umwe na tyina eli povakuatate, nkhele upondola okulitehelela okuti omulike. Ovakepia vamwe velitehelela ngotyo mokonda pamwe kavetyivili okulupuka pondye mokonda yokuvela, ine mokonda yokukalela umwe uvela. Mongeleka, omuhikuena umwe utiwa o Annette, wapopia okuti: “Tyina vakuetu vankhonga, pamwe hiende mokonda ndyikalela me uvela.”

6. Ngetyi tyipopia Luka 10:38-42, oñgeni Sesusi akuatesileko ovo Malata na Maliya?

⁶ Sesusi ankho utaindya omuvo wokukala novakepia. Ankho vena oupanga omuwa. Mongeleka, Sesusi ankho epanga enene lya Maliya na Malata. Mokutala ovahikuena ovo vevali ankho kavanepelwe. (Tanga Luka 10:38-42.) Ovipuka Sesusi ankho apopia nevi alinga ankho vivekuatesako. Maliya tyemukalesile nawa okupumphama konomphai mba Sesusi etyi akala omulongwa wae. * Malata ankho wanumanena Maliya mokonda ankho kekahi nokumukuatesako, ahatili owoma okutyipopila Sesusi. Monthiki omo, Sesusi evelongesa otyipuka tyimwe ankho vena okuhinangela apeho. Tupu Sesusi walekesa okuti wesuka novahikuena ovo vevali, nomphange yavo Lasalu etyi ankho ekevetalaila-po. (Suau 12:1-3) Etyi Lasalu ati pokuavela unene, Maliya na Malata ankho vetyii okuti o Sesusi vala upondola okuvekuatesako. — Suau 11:3, 5.

7. Oipi onkhalelo onkhuavo yokupandula ovakepia mewaneno lietu?

⁷ Ovakepia vamwe mewaneno, vakala vala kumwe na vakuavo tyina venda komaliongiyo. Otyo tyitulongesa okuti tyina tuamai keliongiyo, tuna okuveliepesa nawa, atutomphola navo, atuvelekesa okuti tuesuka navo. Jordan wapopiwa-le konthyimbi, wati: “Ndyikala nawa tyina vakuetu vapandula omakumbululo ange, na tyina vankhonga tukaivise, na tyina vankhonga tukakale navo.” Tuesukisa okulinga ovipuka vilekesa okuti tuhole ovakepia vomewaneno lietu. Tupu, omuhikuena umwe utiwa o Kia, wati: “Tyina namalañge keliongiyo, ndyityii okuti vakuetu mewaneno mavanthumu onomesasi okupula ine ndyili nawa. Otyo tyindekesa okuti vakuetu vesuka na ame.”

8. Ombupi ononkhalelo ononkhuavo tupondola okuhetekela Sesusi?

⁸ No onthue tuesukisa okutaindya omuvo wokukala novakepia vomewaneno lietu nga Sesusi. Tupondola okuvekonga povitalukiso iya tyina tuna-vo atuvepopila onondaka  mbupameka. (Loma 1:11, 12) Okuti umukulu wewaneno? Inkha umukulu wewaneno apeho hinangela ongeleka ya Sesusi. Sesusi ankho utyii okuti ku vamwe okukala tyahanepele katyapepukile. Wapopile umwe nawa okuti omunthu kesukisile okunepa, nokukala novana opo akale nehambu. (Luka 11:27, 28) Omunthu ukala vala nehambu tyina apaka Siovaa tete momuenyo wae. — Mat. 19:12.

9. Oityi ovakulu vewaneno vapondola okulinga opo vakuateseko ovakepia mewaneno?

⁹ Ovakulu vewaneno vesukisa okutala ovakepia ngatyina ovo ina, no nomphange mbavo. (1 Tim. 5:1, 2) Tupu, otyiwa ovakulu vewaneno vaovole omuvo wokutomphola no ovakepia, tyina eliongiyo lihenehimbike, na tyina liamapu. Kristen, wapopiwa-le konyima wati: “Omukulu umwe wewaneno, wamphula oñgeni omuenyo wange ukahi. Andyilitehelela nawa etyi namona okuti wesuka na ame.” Tyina ovakulu vewaneno vaovola omuvo wokutomphola no nomphange, tyilekesa nawa okuti vesuka navo. * Annette, nae wapopiwa konyima, wapopia ouwa utundilila kokutomphola novakulu vewaneno. Wati: “Tyinkhuatesako okuvenoñgonoka, navo avanoñgonoka. Tyina ndyina ovitateka, hitili owoma okupopia navo. Ndyiveita vankhuateseko.”

10. Oityi tyipondola okukuatesako ovakepia okulitehelela nawa?

¹⁰ Atuho tulitehelela nawa tyina vakuetu vamona ovilinga tulinga, avevipande. Pahe tyina vakuetu vehesuku netyi tulinga, tupondola okusoya. Omuhikuena umwe wahenepelwe, omukokoli-ndyila utiwa o Abigail wapopia oñgeni akala tyina vakuavo vehesuku netyi alinga. Wati: “Ovanthu vanthala vala okuti ndyimunthu vala uli opo. Pamwe ndyilitehelela umwe okuti hisilivila.” Pahe tala etyi tyapopia omukepia omukuavo utiwa o Pam, ankho uli movilinga viomuvo auho. Wati: “Etyi nehenenepwe, natuminwe okukaivisa kotyilongo otyikuavo andyikala-ko omanima omanyingi. Pahe, andyikondoka keumbo ndyikakalele ovo tate.” Pahe Pam una omanima alamba 70, na hono omukokoli-ndyila. Oityi tyihole okumukuatesako? Wati: “Tyihole okunkhuatesako, oputyina vakuetu vapandula ovipuka aviho ndyilinga.”

11. Oñgeni Sesusi alekesile okuti ankho wapandula ovakepia vana ankho vemukuatesako?

¹¹ Ovakepia vamwe vakuatesileko Sesusi “novipuka viavo.” Sesusi ankho uvepandula. (Luka 8:1-3) Sesusi ankho ketavela vala ovakepia ovo vemukuateseko, mahi nae tupu ankho uvelongesa ovipuka viesukisa unene. Mongeleka, wevepopilile okuti mankhi, atutiliswa. (Luka 24:5-8) Sesusi wakuatesile-ko ovakepia ovo, opo ha vetyivile okukoleleya ovitateka mavimoneka, ngetyi alingile nono apositolu mbae. (Malu. 9:30-32; 10:32-34) Soka ku etyi tyaendelepo etyi Sesusi akuatwa. Ono apositolu vakahatekele. Mahi etyi apapelwa momuti wemone, oityi ovakepia vana ankho vemulandula valingile? Avahakahateka, avakala umwe nae. — Mat. 26:56; Malu. 15:40, 41.

12. Otyilinga patyi Sesusi avelele ovakepia?

¹² Sesusi waavela ovakepia otyilinga tyimwe otyinene. Mongeleka, ovalie vatetekelele okumumona etyi atutila? Ha vakepia? Sesusi evetumu veketyipopile ovalongwa vae. (Mat. 28:5, 9, 10) Tupu, mo pendekoste yenima 33, puetyi ovalongwa vatambula ononkhono mba Huku, tyafuile ankho muna ovakepia. Inkha navo ankho opo veli, opo naina navo vatambulile ounongo wokupopia omalaka omanyingi opo vapopile vakuavo “ovilinga vihuvisa vya Huku.” — Ovil. 1:14; 2:2-4, 11.

13. Oityi ovakepia valinga movilinga vya Siovaa, iya oñgeni tupondola okulekesa okuti tuapandula ovilinga viavo?

¹³ Ovakepia vesukisa okupandulwa movipuka aviho valingila Siovaa. Vamwe vakuatesako ovilinga viokutunga, nokupindulapo Onondyuo Mbouhamba. Vamwe veli mewaneno lipopia elaka ekuavo, vamwe vaundapa mo Mbetele. Nkhele vamwe vakuatesako kuna kuatumbukila oviponga, ovakuavo vapitiya omikanda, ovakuavo ovakokoli-ndyila, vamwe vaundapa kovilongo ovikuavo. Tupu ovakepia vamwe vakongwa kosikola yovakokoli-ndyila, no Kosikola Yovaivisi Vouhamba wa Huku, no Kosikola yo Gileade. Tupu otyipuka otyikuavo ovakepia valinga, okukuatesako onombuale mbavo okufuisapo nawa ovilinga viavo meongano. Ovakuatate ovo, valinga ovipuka ovinyingi opo vakuateseko vakuavo. Mahi vetyivila vala tyina ovakai vavo vevekuatesako. (Efe. 4:8) Oityi ove upondola okulinga opo ukuateseko ovakepia ovo movipuka valinga?

14. Okutalela ku etyi o Salmo 68:11 ipopia, oityi ovakulu vewaneno valinga?

¹⁴ Ovakepia “ongombo ononene yovita.” Vetyihole tyokuundapa unene movilinga  viokuivisa, ngwe valongesa nawa. (Tanga Salmo 68:11.) Ovakulu vewaneno vamona okuti ovakepia valongesa nawa, avalingi ononkhono mbokuvehetekela. Mongeleka, Abigail wokuapopiwa-le konyima, wapopia okuti uhambukwa tyina ovakulu vewaneno vemupula oityi tyimukuatesako okuhimbika etompho movilinga viokuivisa. Wayawisako okuti: “Otyo tyinkhuatesako okumona okuti Siovaa wampha omphangu meongano liae.” Ovakulu vewaneno, vamona okuti ovakepia ovakulu, vetyivila okukuatesako ovahikuena tyina vena ovitateka. (Titu 2:3-5) Ngotyo, tuesukisa okuhumba ovakepia, atuvepandula.

15. Omokonda yatyi pamwe ovakepia vesukisila okuamenwa?

¹⁵ Pamwe ovakepia vakala notyitateka tyimwe, vahanda ñgeno vena omunthu uveamena. (Isa. 1:17) Mongeleka, soka ñgeno omuhepe ine omunthu wahengwa una omphela. Mesukisa omunthu memukuatesako okupopia omphela yae. Tupu pamwe wesukisa omunthu umukuatesako okulinga ovipuka ankho alingilwa-ko nomulume wae. Pamwe omukulukai wesukisa omunthu umuhindikila kosipitali. Pamwe omuhikuena omukokoli-ndyila, wesukisa omunthu umuamena tyina vakuavo vemupopia okuti kaundapa-le unene movilinga viokuivisa. Tupu pamwe omuhikuena omukokoli-ndyila, ulinga ovilinga ovikuavo meongano. Pahe vakuavo vemupopia mokonda yokuhaundapa unene movilinga viokuivisa. Omunthu ngoo, wesukisa okuamenwa. Oityi vali tuesukisa okulinga opo tukuateseko ovakepia? Tutalei vali ongeleka ya Sesusi.

16. Ngetyi tyipopia Maluku 14:3-9, oñgeni Sesusi aamenene Maliya?

¹⁶ Sesusi ankho waamena liwa-liwa ovahikuena tyina vapopiwa. Mongeleka, Sesusi waamenene Maliya etyi Malata emupopia. (Luka 10:38-42) Tupu Sesusi wemuamenene vali etyi vakuavo vemupopia okuti walinga etokolo liapenga. (Tanga Maluku 14:3-9.) Omokonda yatyi emuamenene? Omokonda ankho utyii etyi Maliya alingila ngotyo. Wemupandula, apopi okuti wemulinga otyipuka tyikahi nawa. . . . Walinga vala etyi evila. Atee umwe apopi okuti: “Mouye auho pana mapakaiviswa onondaka onongwa, etyi tyalinga omukai ou tupu matyikapopiwa.” Onthele ei, otyo umwe ina nokulinga! Tyafuile onondaka ombo Sesusi apopile, mbapamekele Maliya.

17. Popia ongeleka ilekesa etyi upondola okulinga opo ukuateseko omukepia.

¹⁷ Tyina omukepia umwe mewaneno lienyi esukisa okukuatesuako, okuti uhole okutyilinga? Mongeleka, soka ku etyi: Omukepia umwe wanepua nomunthu wehelilongesa. Useta komaliongiyo, tupu eliongiyo liti vala pwe, aende. Pamwe keya novana komaliongiyo. Pahe ovakuavo mewaneno avahimbika okumuamba okuti: ‘Opo omokonda yatyi ahapopila umwe nawa-nawa nomukuendye wae?’ Tala okuti omukepia oo ukahi nokulinga vala atyiho evila, iya haeko onkhalamutwe yombunga. Haeko upopia etyi ovana vena okulinga. Oityi ove upondola okulinga opo wamene omukepia oo? Pandula ononkhono ekahi nokulinga. Popila vakuenyi ovituwa oviwa ena. Ine ulinga ngotyo, mokuatesako vakuenyi, avehemupopi vali omapita.

18. O mononkhalelo patyi ononkhuavo tupondola okukuatesako ovakepia mewaneno?

¹⁸ Tupu, tupondola okukuatesako ovakepia mewaneno tyina tuvelingila-ko ovipuka vimwe. (1 Suau 3:18) Annette, wapopiwa-le okuti ankho utekula ina uvela, wati: “Ovakuatate  vamwe ankho veya meumbo lietu opo vakale na me. Pamwe ankho vetuetela okulia. Tyinkhalesa nawa iya ndyilitehelela okuti ndyilinga umwe onthele yewaneno.” Tupu, Jordan nae wakuatesilueko nomukuatate umwe okupangiya etuku-tuku liae, wati: “Namona okuti ovakuatate vesuka umwe na ame. Kavahande ndyipake omuenyo wange motyiponga.”

19. Oñgeni ovakulu vewaneno vapondola okukuatesako ovakepia mewaneno?

¹⁹ Ovakulu vewaneno, vesukisa okukuatesako ovakepia muetyi vesukisa. Vetyii okuti Siovaa uhanda aveho valingwe nawa. (Tia. 1:27) Tupu, ovakulu vewaneno vesukisa okuhetekela ongeleka ya Sesusi yokupola pokati, avahahindi ovitumino vipuiya okuvilandula. (Mat. 15:22-28) Tyina ovakulu vewaneno vakuatesako ovakepia, velitehelela nawa. Velitehelela okuti Siovaa, neongano liae, vesuka umwe navo. Mongeleka, Kia wapopiwa-le konyima, ankho una nokuiluka. Etyi omukulu wewaneno etyiiva, emukuatesako liwa-liwa. Kia wati: “Otyo tyankhuatesako unene. Tyilinge onondaka mbomukulu wewaneno, nevi alinga, viandekesa umwe okuti umbalulila mewaneno. Pahe ndyityii umwe okuti tyina ndyina ovitateka, hikahi-ko andyike.”

20-21. Oñgeni tupondola okulekesa okuti tuesuka no ovakepia aveho mewaneno?

²⁰ Momawaneno aeho, muna ovakepia vesukisa okukuatesuako. Olie upondola okuvekuatesako? Onthue yatyo. Ngetyi tuelilongesa-le mongeleka ya Sesusi, onthue tupondola okukuatesako ovakepia ovo: (1) Tyina tutaindya omuvo wokukala navo, atulingi ononkhono mbokuvenoñgonoka vali nawa; (2) tyina tupandula ovipuka aviho valinga movilinga vya Siovaa; (3) tyina tuveamena.

²¹ Mokapitulu kahulilila Paulu ahonekelele ova Loma, wapopia omanyina 9 ovakepia. (Loma 16:1, 3, 6, 12, 13, 15) Oñgeni ovakepia ovo velitehelele? Vahambukilwe unene okuiva omukanda oo una omanyina avo, nokuvepandula. Atuho tulingei nga Paulu, okukuatesako ovakepia mewaneno. Ine tulinga ngotyo, ovakepia mavelitehelela okuti vesukisa umwe mewaneno.