1. Userhumu ego yẹ imizu emẹse a yẹ ukoko na, ọrẹn ebẹnbẹn ego yẹ buebun a dẹrughwaroghwẹ? (Ni ifoto obaro ọbe na.)

OMA ọ merhen ọwan re vwo imizu emẹse buebun ra wian gbanhan uvuẹn ukoko na! Jerẹ udje, aye e vwobọrhọ uyono ukoko ọrhẹ owian aghwoghwo na. Ezẹko e vwobọrhọ ẹruete Aghwẹlẹ Uvie na, jeghwai dje ọdamẹ phia rẹn Ilele Kristi erọrọ. Itiọrurhomẹmro, aye a dẹrughwaroghwu ebẹnbẹn. Imizu emẹse ezẹko ya hẹrote eri vwiẹre aye ri ho ne. Erọrọ e din ẹkparehaso nẹ abọ ekrun aye. Habaye ezẹko ri vwe vwo esa ya hẹrote emọ aye.

2. Mesoriẹ o fo ne roro kpahen oborẹ ene ru hobọtua imizu emẹse?

² Mesoriẹ o fo na hobọtua imizu emẹse? Fọkime ihworho akpọ na e ruẹ emẹse gbalogbalo, aye i vwe ji brọghọ rhẹ aye oma-a. Habaye, Baibol na ọ ta rẹn ọwan na hobọtua aye. Jerẹ udje, ọnyikọ Paul ọ ta rẹn ukoko rọ ha Rome no rhiabọ dede Phoebe, ji “ha userhumu ro fori riẹn.” (Rom. 16:1, 2) Ọke i Paul o vwobọrhọ irueruo otu i Pharisee, ọkezẹko o vwo uruemru ro ni emẹse sakamu. Ọrẹn, vwana ro rhiẹ Olele Kristi ne na, nọ hẹrokele i Jesu brọghọ rhẹ emẹse oma, ji dje uruemru esiri rẹn aye.—1 Cor. 11:1.

3. Marhẹ i Jesu o ruẹ emẹse lele, ukẹro ọgo yọ ha ni emẹse re ruẹ ọhọre Osolobrugwẹ?

³ Jesu o brọghọ rhẹ emẹse ephian oma. (John 4:27) Ọ ha ukẹro Ilori ẹga itu i Jew a ha ni emẹse, e ni aye-e. Itiọrurhomẹmro, ọbe owu rọ rionbọrhọ i Baibol na nọ tare: “O vwo ẹmro owuorowu ri Jesu ọ tare ro djephia taghene o ni emẹse sakamu-u.” Ọrẹn, Jesu ọ ha ukẹro ọghoghanren ni emẹse ri ruẹ ọhọre Ọsẹ ye. Omarana, o se ri aye imizie jeghwai hunute aye ọke rọ hunute ehworhare ri rhiẹ usuẹn ekrun ọnẹyen.—Matt. 12:50.

4. Me ye ne yono kpahen uvuẹn urhomu-ẹmro ọnana?

⁴ Jesu o mwuegbe rọ ha userhumu rẹn emẹse ra ga Osolobrugwẹ.  O dje ọdaremẹro phia rẹn aye ji chochọn aye. Jene yono kpahen oborẹ ene ru hẹrokele i Jesu dje uruemru re roro phia rẹn imizu emẹse.

5. Mesoriẹ ọnọ bẹn rẹn imizu emẹse ezẹko nẹ aye i mẹrẹn erere ne obọdẹn okugbe?

⁵ O fori nẹ ọwan ephian sẹ emẹse yanghene ehworhare i vwo obọdẹn okugbe. Ọrẹn, ọkezẹko o bẹn imizu emẹse ina sabu vwo aruẹ okugbe ọrana. Mesoriẹ? Djokarhọ oborẹ imizu emẹse ezẹko i tare. Omizu ọmase owu re se Jordan * ọrhọ ta, “Fọkime mia ji rọnmọ-ọ, ni mie roro taghene mi sabu vwobọrhọ oborẹ ihworho e ruẹ uvuẹn ukoko na-a, mie roro taghene mia ha usuẹn ihworho ukoko na-a.” Omizu ọmase owu re se Kristen ro rhiẹ ọkobaro, rọ yọ ga ekete ra guọlọ userhumu ọrhọ ta, “Wu rha rhiẹ ukoko obọ, wu na sabu rhirhiẹ ye kologho.” Imizu ehworhare ezẹko ina ji sabu rhe roro omaran. Ọnọ sabu bẹn rẹ ihworho ri nẹ oghwa re riẹ ẹga sansan rhe ine tikẹrẹ ihworho ekrun aye, ji họhọ taghene aye ọvo yi havwiẹ uvwre imizu ukoko na. Imizu re rhirhiẹ oghwa fọkiẹ emiamo ina sabu rhirhiẹ ye kologho, omaran ji te era hẹrote ihworho ekrun aye re kpomẹ. Annette nọ tare, “Mi vwa sabu rhiabọ dede use imizu ukoko na a yẹ mẹ-ẹ, fọkime mẹmẹ ya hẹrote izu mẹ.”

6. Jerẹ oborẹ a ya rhẹ Luke 10:38-42, marhẹ i Jesu o ru ha userhumu rẹn Martha ọrhẹ Mary?

⁶ Jesu ọ ghwọghọ ọke rhẹ emẹse ra ga Osolobrugwẹ, ọye jẹ obọdẹn ugbehian rẹn aye. Roro kpahen onyerẹnkugbe yi rhẹ Mary ọrhẹ Martha, ri rhiẹ emẹse ri vwa ji rọnmọ. (Se Luke 10:38-42.) Nyoma ẹmro ọrhẹ irueruo enẹyen, Jesu no djephia taghene ọ guọlọre nẹ ẹhẹn aye o te otọre. Jerẹ udje, Mary o siyẹ kẹrẹ aghwẹ i Jesu jerẹ odibo. * Habaye, Martha rẹ oma ọ vwọ merhan taghene Mary ọ vwọ ha userhumu phia-a, ọ sabu ta oborẹ ọ ha ẹhẹn yen rẹn Jesu. Uvuẹn erhirhiẹ ọrana, Jesu ọ sabu ha userhumu rẹn emẹse awanva na yono iyono eghoghanren. O ji dje ọdaremẹro phia kpahen emẹse enana ọrhẹ omizu aye ọhworhare re se Lazarus, nyoma rọ kọn bru aye ọke ezẹko. (John 12:1-3) Ọnana yọ soriẹ ọke i Lazarus o kpomu, Mary ọrhẹ Martha i rheri taghene aye ina sabu nekpẹn userhumu mie Jesu.—John 11:3, 5.

7. Me yẹ izede owu ene ru ha urhebro rẹn imizu emẹse?

⁷ Harẹn imizu emẹse ezẹko, uyono ukoko yẹ ekete aye a sabu kwomakugbe imizu ukoko na erọrọ. Omarana, o fori na ha uphẹn ọnana e dede aye, lele aye tẹmro, ji djephia taghene e vwo ọdamẹ kpahen aye. Jordan ra hunute vrẹn ne ọrhọ ta, “Ọ merhoma ọke awọrọ i rha djokarhọ ẹkpahenrhọ mẹ uvuẹn uyono, ru ẹkwaphiẹrhotọre aye ine lele mẹ wian uvuẹn aghwoghwo, yanghene djephia taghene aye i vwo ọdamẹ kpahen mẹ uvuẹn izede sansan.” Ana vi lẹrhẹ imizu emẹse na rhe taghene aye i ghanren rẹn ọwan. Omizu ọmase owu re se Kia nọ tare, “Mia rha rhiẹ uyono ẹdẹ owu-u, mi rheri taghene ene dje urhomu vwe mẹ sẹ ekwakwa i serhọ. Ọrana ọ lẹrhe mẹ rhe taghene imizu ukoko na i vwo ọdamẹ kpahen mẹ.”

8. Izede erọrọ ego ye ne ru sabu hẹrokele i Jesu?

⁸ Jerẹ i Jesu, ana sabu lele imizu emẹse ghwọghọ ọke kugbe. Ọkezẹko ana sabu ha  use rẹn aye nẹ aye i lele ọwan riẹ emaren kugbe, yanghene riakpọ. Erhe ruẹ omaran, o fori na tẹmro rọ nọ bọn aye gbanhon. (Rom. 1:11, 12) O fori nẹ ekpako ukoko i rha karorhọ uruemru i Jesu o vwori. Jesu o rheri taghene erhirhiẹ kologho ono rhiẹ obẹnbẹn rẹn ihworho ezẹko, ọrẹn ọ ta taghene eri rọnmọren yanghene eri vwiẹre ọvo, yi ne vwo obọdẹn omamerhomẹ-ẹ. (Luke 11:27, 28) Ukpomaran, obọdẹn onyerẹnkugbe re vwori rhẹ i Jehova yọ lẹrhẹ oma merhen ohworho.—Matt. 19:12.

9. Me yẹ ekpako ukoko ina sabu ru nẹ aye i ha userhumu rẹn imizu emẹse?

⁹ O fori nẹ ekpako ukoko i ni imizu emẹse jerẹ izu ọrhẹ imizu aye ri ha uvuẹn ukoko na. (1 Tim. 5:1, 2) O fori nẹ ekpako ukoko i damoma lele imizu emẹse enana tẹmro bọmọke uyono ọnọ ki tonrhọ, ọrhẹ ọke uyono o fuen ne. Kristen nọ tare, “Ọkpako ukoko owu ọ djokarhọ taghene mi vwe kiki vwo uphẹ-ẹn, omarana nọ guọlọ rhe oborẹ ẹkwaphiẹrhotọre mẹ ọ havwọ. Ọnana ọ merhenren mẹ oma omamọ.” Ekpako ukoko arha damoma lele imizu emẹse tẹmro ọke ephian, aye ne djephia taghene aye i vwo ọdamẹ kpahen aye. * Annette ra hunute vrẹn ne, nọ hunute erere owu ra mẹrẹn erhe lele ekpako na tẹmro. Nọ tare:  “Ọnana ọ dabu lẹrhe mẹ rhe aye, aye ne ji rhe mẹ. Mi rhe vwo ebẹnbẹn, ni mia sabu nekpẹn userhumu mie aye.”

10. Me yọ nọ sabu ha userhumu rẹn imizu emẹse ru riaro?

¹⁰ Ọwan ephian e ruẹ riaro orhianẹ awọrọ e dje ọdaremẹro phia kpahen ena re vwori ọrhẹ ewian ra wian. Ọrẹn, arha ha ukẹro sakamu ni ena ọrhẹ ewian ọwan, ẹhẹn ọwan no seriotọre. Omizu ọmase owu ro rhiẹ ọkobaro rọ vwọ ji rọnmọ re se Abigail, nọ tare taghene, ọkezẹko a vwa ha ukẹro ọghoghanren nie-e: “Harẹn ihworho buebun, mẹmẹ ọmọ ohworho ọnana yanghene ohworho ọrana. Ọkezẹko ni mie roro taghene a vwa mẹren mẹ-ẹ.” Ọrẹn, djokarhọ oborẹ omizu ọmase owu re se Pam ọ tare. Ọke rọ vwọ ji rọnmọ, yọ ga ẹrhẹ imishọnari emrẹ ẹgbukpe buebun. Ọke oru, nọ yọ hẹrote eri vwiẹriẹ ri ho ne. Dedevwo ọ vrẹn ẹgbukpe 70 ne, ọ ji wian owian ọkobaro na. Pam nọ tare: “Oborẹ ọ mai ha userhumu mẹ yẹ imizu ra ta mẹ taghene aye i vwo ọdaremẹro kpahen ewian mẹ.”

11. Marhẹ i Jesu o ru djephia taghene ọ ha ukẹro ọghoghanren ni emẹse re lelie wian owian Uvie na?

¹¹ Jesu ọ ha ukẹro ọghoghanren ni userhumu rẹ emẹse i ha riẹn nyoma “oborẹ aye i vwori.” (Luke 8:1-3) Jesu o tiobọnu omamọ uphẹn rẹn aye, o ji yono aye irhomẹmro eghoghanren. Jerẹ udje, ọ ta rẹn aye taghene ọye ono hwuo, ana ji rhọmiẹ nuhwu. (Luke 24:5-8) Jesu o mwuegbe emẹse na jerẹ oborẹ o mwuegbe inyikọ ye, hẹrhẹ edamuni aye ina dẹrughwaroghwu obaro. (Mark 9:30-32; 10:32-34) O fori na djokarhọ ye taghene inyikọ na ezẹko i zẹre ọke re mwu i Jesu, ọrẹn emẹse ezẹko i mevi kẹriẹ ọke rọ rioja uvuẹn orhan oja na.—Matt. 26:56; Mark 15:40, 41.

12. Owian ọgo yẹ Jesu ọ ha rẹn emẹse?

¹² Jesu ọ ha owian ọghoghanren rẹn emẹse. Jerẹ udje, emẹse ri rhiẹ ọ ga Osolobrugwẹ yi kiki mẹrẹn i Jesu ọke ra rhọmiẹ nuhwu. Jesu nọ yẹ emẹse na owian nẹ aye i ya tare rẹn inyikọ ye taghene a rhọmeriẹn nuhwu ne. (Matt. 28:5, 9, 10) Uvuẹn Pentecost 33 C.E., ọkezẹko emẹse na i havwiẹ ọke re rhiẹ ẹhẹn ọfuanfon na ghwu idibo na. Orhiomaran, emẹse enana ra ha ẹhẹn ọfuanfon djẹha na, i ji vwo omẹgbanhon igbevwunu ra djẹ edjadjẹ sansan, jeghwai vwobọrhọ aghwoghwo “kpahen ekwakwa igbevwunu Osolobrugwẹ.”—Acts 1:14; 2:2-4, 11.

13. Me yẹ imizu emẹse inyenana e ruẹ, marhẹ ene ru dje ọdaremẹro phia kpahen oborẹ aye e ruẹ?

¹³ O fori ne jiri imizu emẹse fọkiẹ oborẹ aye e ruẹ uvuẹn ogame i Jehova. Imizu emẹse e vwobọrhọ owian ebanbọn ọrhẹ ẹruete, aye a hobọtua ẹko ra djẹ edjadjẹ erọrọ, aye a ji homakpahontọre wian uvuẹn Oghọn Ukoko. Aye a ha userhumu phia rẹn imizu rẹ oghwọghọ kpregede ọ phia rẹn aye, aye a ha userhumu phia rhian ẹbe ukoko, aye a ji ga ẹrhẹ ekobaro ọrhẹ imishọnari. Jerẹ imizu ehworhare, imizu emẹse e ji riẹ isukuru ekobaro, Isukuru Ighwoghwẹmro Uvie na ọrhẹ Isukuru Gilead. Habaye, imizu emẹse ri rọnmọ ne a ha userhumu rẹn esa aye kpare ohwan ọghwaghwa rọ ha ukoko na. Orhianẹ ane aye a hobọtua aye-e, imizu ehworhare enana i sabu kpare ohwan aye-e. (Eph. 4:8) Wu na sabu roro kpahen izede wu ne ru ha userhumu rẹn imizu emẹse enana wian ewian aye?

14. Sekpahen oborẹ ọ ha uvuẹn Psalm 68:11, me yẹ ekpako ri vwo ẹghwanren e ruẹ?

¹⁴ Ekpako ukoko ri vwo ẹghwanren i rheri taghene imizu emẹse a wian gbangbanhon, aye i ji rhe taghene aye ya mai vwobọrhọ owian aghwoghwo na. (Se Psalm 68:11.)  Omarana, ekpako a guọlọ izede aye ine ru mẹrẹn erere nẹ oborẹ imizu emẹse i rhiẹromẹrẹn. Abigail ra hunute vrẹn ne, o vwo ọdaremẹro kpahen omizu ọhworhare owu rọ nọriẹn izede rọ mai rhomu re ne ghwoghwo rẹn ihworho uvuẹn okogho na. Abigail nọ tare, “Ọnana o djephia taghene Jehova o vwo owian ha mẹ uvuẹn ukoko yi.” Habaye, ekpako ukoko i rheri taghene imizu emẹse ri te edje ne ya sabu ha userhumu rẹn imizu emẹse ri rhiẹ iphuphẹn, nẹ aye i sabu nyerẹn ghele ebẹnbẹn. (Titus 2:3-5) Itiọrurhomẹmro, o fori ne dje ọdaremẹro phia rẹn imizu emẹse!

15. Ọke ọgo yẹ imizu emẹse a guọlọ ohworho rọ nọ chochọn aye?

¹⁵ Ọkezẹko, imizu emẹse i guọlọ ohworho ro no mevi chochọn aye ọke aye i rha dẹrughwaroghwu obẹnbẹn. (Isa. 1:17) Jerẹ udje, omizu ọmase rẹ esa ye o hwuru, ọnọ sabu guọlọ userhumu omizu ọhworhare rọ nọ ha userhumu riẹn wian ewian ezẹko rẹ esa ye ọ wian bi. Omizu ọmase rọ kpako ne, ọnọ sabu guọlọ userhumu omizu ro no lele idọkitọ tẹmro. Yanghene omizu ọmase ro rhiẹ ọkobaro ro vwobọrhọ owian ebanbọn, ọnọ sabu guọlọ ohworho ro no mevi lelie tẹmro, arha ta riẹn taghene ọ vwọ nyamwu owian ọkobaro ọnẹye-en. Izede erọrọ ego ye ne ru ha userhumu rẹn imizu emẹse? Ọgbọrọrọ, jene yono nẹ udje i Jesu.

16. Jerẹ oborẹ ọ ha uvuẹn Mark 14:3-9, marhẹ i Jesu o ru ha userhumu rẹn Mary?

¹⁶ Jesu ọ ha userhumu rẹn emẹse re ruẹ ọhọre Ọsẹ ye ogege, ọke ihworho i vwa dabu vwẹruọ aye. Jerẹ udje, Jesu ọ chochọn i Mary ọke i Martha o brenu kpahen i Mary. (Luke 10:38-42) Ọ ji chochọn i Mary ọgbọreva, ọke awọrọ a ghwọghwie fọkime aye e roro taghene o brorhiẹn rọ sọre. (Se Mark 14:3-9.) Jesu ọ dabu vwẹruọ omwemẹ ri Mary o vwori, nọ jeghwai jirie, Jesu nọ tare: “Omamọ emru yo ru ha mẹ. . . . Oborẹ ọnọ sabu ru yo ruru.” Jesu ọ tobọ mẹraro taghene ana rha karorhọ irueruo esiri ọnẹyen na uvuẹn “kekete kekete re ghwoghwo iyẹnrẹn esiri na uvuẹn akpọ na ephian,” jerẹ oborẹ e yono vwana uvuẹn urhomu-ẹmro ọnana. Orhiẹ emru oka taghene Jesu ọ hunute oborẹ ene kerabọ owian aghwoghwo na te ọrẹ okugbe rhẹ udjoghwẹ ọmase ọnana ọ kparare! Itiọrurhomẹmro, ẹmro enana i lẹrhẹ ẹhẹn i Mary te otọre ọke awọrọ e vwo iroro rọ sọre kpahiẹn!

17. Dje udje sekpahen ọke ro fo na chochọn omizu ọmase uvuẹn ukoko na.

¹⁷ Wa chochọn imizu emẹse ọke aye i rha guọliẹ? Jerẹ udje, roro kpahen erhirhiẹ ọnana. Imizu ukoko na ezẹko i djokarhọ ye taghene omizu ọmase ro rhirhiẹ oghwa rọ ghalẹre, ọ vwọ kiki rhiẹ uyono ukoko-o, o ji rie ogege uyono na orho fuen hin. Aye i ji djokarhọ ye taghene ọ vwọ kiki kpare emọyen rhiẹ uyono-o. Omarana, aye na haye guẹnzọn fọkime aye e roro taghene o fori nọ ta rẹn esa ye ro vwo rhiẹ Oseri Jehova, taghene ọnọ rhọ kpare emọyen rhiẹ uyono. Ọrẹn, omizu ọmase na ọ damoma ruẹ oborẹ ọnọ sabu ru ephian. Ọ sabu sun kemru kemru rọ guọlọ ru-u; habaye orhiẹ ọye ọvo yo no brorhiẹn ri sekpahen emọ na-a. Me wu na sabu ru? Wu rhe jiri omizu ọmase na ji ta rẹn awọrọ kpahen omẹdamu ọnẹyen, wu na sabu dobọ iguegun na ji.

18. Izede erọrọ ego ye ne ru sabu ha userhumu rẹn imizu emẹse?

¹⁸ Ana sabu dje rẹn imizu emẹse taghene e vwo ọdamẹ kpahen aye nyoma ra na ha userhumu re rhiẹromẹrẹn phia. (1 John 3:18) Annette, ro rhiẹ omizu ọmase rọ hẹrote  izie ro kpomẹ nọ tare: “Imizu ezẹko uvuẹn ukoko na a rhiẹ oghwa mẹ nẹ aye sabu ha userhumu mẹ hẹrote izu mẹ, yanghene aye a kpare emaren sa. Ọnana ọ lẹrhẹ oma merhen mẹ, ji lẹrhe mẹ rhe taghene mi ha usuẹn ukoko na.” Jordan ọ ji mẹrẹn userhumu. Omizu ọhworhare owu ọ ha userhumu riẹn yono oborẹ a hẹrote imoto. Jordan nọ tare: “Ọ merhoma mie rhe taghene imizu ukoko na i vwo ọdamẹ kpahen mẹ.”

19. Izede erọrọ ego yẹ ekpako ukoko ine ru ha userhumu rẹn imizu emẹse?

¹⁹ O ji fo nẹ ekpako ukoko i guọlọ izede aye ine ru hẹrote edamẹ imizu emẹse. Aye i rheri taghene Jehova ọ guọlọre na dabu hẹrote imizu emẹse. (Jas. 1:27) Omarana, aye na hẹrokele i Jesu, ji dje uruemru re roro te phia, nyoma aye e dje ọmẹrẹnvwrurhe phia ukperẹ aye ine je irhi. (Matt. 15:22-28) Ekpako ra damoma ha userhumu phia, a lẹrhẹ imizu emẹse rhe taghene Jehova ọrhẹ ukoko yi, i vwo ẹguọlọ kpahen aye. Ọke omizu rọ hẹrote ẹko aghwoghwo rẹ Kia ọ havwọ, o rhe taghene Kia ọ guọlọ kwa riẹ oghwa ọrọrọ, nọ ha userhumu phia ogege. Kia nọ tare, “Ọ lẹrhẹ ọfiamu mẹ riotọre. Fọkime aye i ha urhebro ọrhẹ userhumu mi guọlọre mẹ, ekpako na i djephia taghene mẹmẹ ohworho ọghoghanren uvuẹn ukoko na, aye i ji dje mẹ taghene orhiẹ omẹmẹ ọvo yi havwiẹ uvuẹn ọke ebẹnbẹ-ẹn.”

20-21. Marhẹ ene ru djephia taghene e vwo ẹguọlọ kpahen imizu emẹse ri ha ukoko na?

²⁰ Erhe ni uvuẹn ukoko sansan inyenana, ana mẹrẹn idje imizu emẹse buebun ra wian gbanhan, ri ji fo na dabu hobọtua. Jerẹ oborẹ e yono nẹ udje i Jesu ne, ana sabu ha userhumu rẹn aye nyoma re ne lele aye ghwọghọ ọke kugbe, ji dabu rhe aye. Ana sabu dje ọdaremẹro phia kpahen oborẹ aye e ruẹ uvuẹn ogame i Jehova. Habaye ana ji sabu chochọn aye ọke ro fori.

²¹ Uvuẹn ehion ileta ọnyikọ Paul ọ ya vwe Ilele Kristi ri ha Rome, nọ hunute imizu emẹse irhinrin. (Rom. 16:1, 3, 6, 12, 13, 15) Itiọrurhomẹmro, oma ọ merhen imizu emẹse erana fọkiẹ ẹmroma ọrhẹ urhebro i Paul o dje vwe aye. O ji fo na hobọtua imizu emẹse ephian ri ha ukoko ọwan. Omarana, ne djephia taghene e vwo ẹguọlọ kpahen aye, rẹ aye e lele ọwan ga i Jehova kugbe.