Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

SUʻESUʻEGA 39

Ia Lagolagosua i Tuafāfine Kerisiano

Ia Lagolagosua i Tuafāfine Kerisiano

“O fafine e folafolaina atu le tala lelei, o le ʻautau e toʻatele i latou.”​—SALA. 68:11.

PESE 137 Fafine Faatuatua, Tuafāfine Kerisiano

AOTELEGA *

O tatou tuafāfine e pisi ma e maelega o loo auai i sauniga, talaʻiga, fesoasoani i le tausia o Maota mo Sauniga ma e latou te faaalia le naunau moni i uso tapuaʻi (Tagaʻi i le palakalafa 1)

1. E faapefea ona lagolagoina e tuafāfine le faalapotopotoga, ma o ā luʻi o loo fesagaʻia e le toʻatele o i latou? (Tagaʻi i le ata i le faavaa.)

MAʻEU lo tatou talisapaia o le iai o le toʻatele o tuafāfine galulue mamafa i le faapotopotoga! O se faaaʻoaʻoga, e fai o latou sao i sauniga ma auai i le talaʻiga. O nisi e fesoasoani i le tausia o Maota mo Sauniga, ma e latou te faaalia le naunau moni i uso talitonu. Ae e mautinoa e tele luʻi o loo latou fesagaʻia. O nisi e latou te tausia o latou mātua ua matutua. O nisi o loo onosaia teteega mai i aiga. Ae o nisi o ni mātua nofo toʻatasi, o loo galulue mamafa e tausia a latou fanau.

2. Aiseā e tāua ai ona tatou lagolagosua i tuafāfine?

2 Aiseā e tāua ai ona tatou lagolagosua i tuafāfine? Talu ai e lē masani ona faamamaluina e le lalolagi fafine. O le isi māfuaaga, ona ua faalaeiauina i tatou e le Tusi Paia ia lagolagosua iā i latou. O se faaaʻoaʻoga, na talosaga le aposetolo o Paulo i le faapotopotoga i Roma ina ia talia Fipe ma “fesoasoani iā te ia i so o se mea e na te manaʻomia.” (Roma 16:1, 2) A o avea Paulo ma Faresaio, atonu na aafia o ia i tū ma aga a le ʻau Faresaio o ē na vaai maulalo i fafine. Ae ina ua avea o ia ma Kerisiano, na ia faaaʻoaʻo iā Iesu e ala i le faamamaluina o fafine ma agalelei atu iā i latou.​—1 Kori. 11:1.

3. O le ā le auala na feutagaʻi ai Iesu ma fafine, ma o le ā lana silasila i fafine na faia le finagalo le Atua?

3 Na faamamaluina e Iesu fafine uma. (Ioa. 4:27) E leʻi silasila o ia i fafine e pei o taʻitaʻi lotu Iutaia. Ua faapea mai se tusi faale-Tusi Paia: “E leʻi faia e Iesu se tala e faalumaina pe taʻufaatauvaa ai fafine.” Peitaʻi, na matuā faatāua e Iesu fafine o ē na faia le finagalo o lona Tamā. Na ia manatu iā i latou o ni ona tuafāfine, ma na ia taʻua faatasi i latou ma tane o lona aiga faaleagaga.​—Mata. 12:50.

4. O le ā o le a tatou iloiloina i lenei mataupu?

4 Na nofosauni Iesu e fesoasoani i ona tuafāfine faaleagaga. Na ia talisapaia i latou, ma tū atu e tautala mo i latou. Seʻi o tatou iloiloina pe faapefea ona tatou faaaʻoaʻo iā Iesu i le faaalia o le manatu mamafa i tuafāfine.

IA FAATĀUA O TATOU TUAFĀFINE PELE

5. Aiseā e faigatā ai ona maua e nisi tuafāfine ni aumea lelei?

5 E tatou te manaʻomia uma ni aumea lelei. Ae e faigatā i nisi taimi ona maua e tuafāfine ni aumea lelei. Aiseā? Ia mātau manatu nei. Na faapea mai se tuafafine e igoa iā Jordan, * “Ona ou te leʻi faaipoipo, e faigatā ona ou iloa loʻu tulaga i le faapotopotoga, ma ou manatu ai e lē o aʻu o se vaega o le faapotopotoga.” Na faapea mai Kristen, o se paeonia na siitia i se nofoaga e faalautele ai lana auaunaga, “E te lagona le tuua toʻatasi pe a e fou i se faapotopotoga.” E ono faapena foʻi faalogona o nisi uso. O i latou e nonofo i aiga e eseese tapuaʻiga, e ono lagonaina le faaesea mai i lona aiga faaletino ae i le taimi e tasi e na te lagona le faaesea mai i lona aiga faaleagaga. O ē o loo faataotolia i le fale ma ē o loo tausia o latou aiga e mamaʻi, e latou te ono lagona foʻi le tuua toʻatasi. Ua faapea mai Annette, “E leʻi mafai ona ou talia ni valaaulia i ni faatasiga, auā na ou tausia loʻu tinā.”

E pei o Iesu, e mafai ona tatou faaalia le manatu mamafa i tuafāfine faamaoni (Tagaʻi i palakalafa 6-9) *

6. Na faapefea ona fesoasoani Iesu iā Mareta ma Maria, e pei ona taʻua i le Luka 10:38-42?

6 Na faaalu e Iesu le taimi e faatasitasi ai ma ona tuafāfine faaleagaga, ma na avea o ia o se uō moni iā i latou. Seʻi manatu i la latou faauōga ma Maria ma Mareta, e foliga mai o ni fafine nofofua. (Faitau le Luka 10:38-42.) O faamatalaga ma gaoioiga a Iesu, e mautinoa na lagona ai e Maria ma Mareta le malupuipuia. Na faigofie iā Maria le nofo i tafatafa o vae o Iesu, o se tasi o ona soo. * Na saʻoloto foʻi Mareta e taʻu atu iā Iesu lona lē fiafia, ona o le lē fesoasoani ane o Maria iā te ia. Na fesoasoani Iesu i nei fafine faaleagaga i lenā faatasitasiga faasamasamanoa. Na ia faaalia foʻi lona manatu mamafa i nei fafine ma lo la tuagane o Lasalo, e ala i le asia o i latou i isi taimi. (Ioa. 12:1-3) E lētioa a faigofie ona talosaga atu Maria ma Mareta iā Iesu mo se fesoasoani ina ua maʻi tigāina lo la tuagane o Lasalo.—Ioa. 11:3, 5.

7. O le ā se tasi o auala e tatou te faalaeiau ai i tuafāfine?

7 O nisi o tuafāfine, o le auai i sauniga o le auala autū lea e faatasitasi ai ma o latou uso talitonu. O lea, e tatou te mananaʻo ina ia faaaogā nei faatasiga e faafeiloaʻi ai i latou, talanoa ma i latou, ma faailoa i ai lo tatou manatu mamafa iā i latou. Ua fai mai Jordan lea na taʻua muamua: “Ou te matuā talisapaia lava pe a mātau e isi aʻu tali i sauniga, pe talosaga mai e matou te talaʻi faatasi, pe fesoasoani mai foʻi i isi auala.” E tatau ona tatou faailoa atu i o tatou tuafāfine, e tāua i latou iā i tatou. Ua faapea mai Kia, “Pe a ou misia se sauniga, ou te iloa e text mai se tagata iā te aʻu po o lelei mea uma. E faailoa mai ai o loo manatu mamafa uso ma tuafāfine iā te aʻu.”

8. O ā nisi auala e mafai ona tatou faaaʻoaʻo ai iā Iesu?

8 E mafai ona faaalu lo tatou taimi e faatasitasi ai faasamasamanoa ma tuafāfine, e pei ona faia e Iesu. Atonu e mafai ona valaaulia i latou mo se taumafataga māmā, po o se evaevaga foʻi. Pe a tatou faia faapea, ia faamautinoa e faalaeiau a tatou talanoaga. (Roma 1:11, 12) E lelei mo toeaina le manatua o le faaaʻoaʻoga a Iesu. Na silafia e Iesu e lē faigofie mo nisi le olaga nofofua, ma na ia faamanino mai e lē faalagolago le fiafia tumau o se tasi i le faaipoipo po o le faia o se fanau. (Luka 11:27, 28) Nai lo o lea, e faalagolago le tumau o le fiafia o se tasi pe a ia faamuamua le auaunaga iā Ieova.—Mata. 19:12.

9. O le ā e mafai ona fai e toeaina e fesoasoani ai i tuafāfine?

9 E matuā tāua i toeaina ona feutagaʻi ma fafine Kerisiano o ni o latou tuafāfine ma tinā faaleagaga. (1 Timo. 5:1, 2) E lelei mo toeaina ona faaalu se taimi e talanoa ai ma tuafāfine a o leʻi faia po ua māeʻa foʻi sauniga. Ua faapea mai Kristen lea na taʻua i le amataga, “Na mātau e se toeaina loʻu pisi tele ma na ia fia iloa po o ā mai laʻu faasologa. Na ou matuā talisapaia lava lona manatu mamafa mai.” Pe a fai ma masani a toeaina le faaalu o le taimi e talanoa ai i o latou tuafāfine faaleagaga, ua faamaonia ai lo latou manatu mamafa iā i latou. * Na faamatilatila e Annette lea na taʻua muamua, le aogā o le talanoa e lē aunoa ma toeaina. Ua faapea mai Annette: “Ua ou masani lelei ai iā i latou, ma ua latou masani foʻi iā te aʻu. Pe a tulaʻi mai la se tulaga faigatā, e faigofie ona ou talosaga atu iā i latou mo se fesoasoani.”

IA TALISAPAIA TUAFĀFINE

10. O le ā e matuā faalaeiauina ai o tatou tuafāfine?

10 O i tatou uma lava, e matuā faalaeiauina i tatou pe a amanaʻia e isi o tatou tomai, ma faailoa mai lo latou talisapaia o a tatou galuega. Peitaʻi, e tatou te lagona le lotovaivai pe a manatu māmā isi i o tatou tomai ma galuega. Na taʻutino mai se paeonia nofofua e igoa iā Abigail e iai taimi e na te lagona ai le lē amanaʻiaina o ia. Na ia faapea mai e lē iloa o ia e tagata. E pau tagata e latou te iloa o ona tei ma ona mātua. Ae ia mātau se faamatalaga a se tuafafine e igoa iā Pam. Na ia auauna o se misionare mo le tele o tausaga a o nofofua o ia. Mulimuli ane, na toe foʻi o ia i lona atunuu e tausi ona mātua. Ua silia ma le 70 tausaga o Pam ae o loo auauna pea o se paeonia. Ua ia faapea mai, “O le mea sili na fesoasoani iā te aʻu, pe a faailoa mai e isi e latou te talisapaia aʻu.”

11. Na faapefea ona faatāua e Iesu fafine o ē na latou ō faatasi i lana faiva?

11 Na faatāua e Iesu le fesoasoani a fafine e matataʻu i le Atua, o ē na auauna iā te ia “i a latou meafaitino.” (Luka 8:1-3) E lē gata na tuuina atu e Iesu lenā faaeaga i fafine, ae na ia faailoa atu foʻi iā i latou upu moni loloto faaleagaga. O se faaaʻoaʻoga, na ia faailoa atu iā i latou o le a maliu o ia ma toetū mai. (Luka 24:5-8) E pei ona ia faia i le ʻauaposetolo, na sauniunia e Iesu nei fafine mo tofotofoga o le a latou fesagaʻia. (Mare. 9:30-32; 10:32-34) O le mea e mataʻina ai, e ui lava ina sosola le ʻauaposetolo ina ua puʻea Iesu, ae e leʻi tuua ai o ia e nisi o fafine na lagolagoina o ia, i le taimi na maliu ai i luga o le laau e faapuapuagatia ai.​—Mata. 26:56; Mare. 15:40, 41.

12. O ā galuega na tuuina atu e Iesu i fafine?

12 Na tuuina atu e Iesu i fafine ni galuega tāua. O se faataʻitaʻiga, o fafine e matataʻu i le Atua na muamua lava molimauina le toetū o Iesu. Na ia tofia na fafine e faailoa atu i aposetolo ua toetū o ia mai i le oti. (Mata. 28:5, 9, 10) Na ono iai foʻi ni fafine i le taimi na liligiina ifo ai le agaga paia i le Penetekoso 33 T.A. Afai o lea, na mafai e nei tuafāfine faatoʻā faauuina ona tautatala faavavega i gagana ese, ma faailoa atu i tagata “mea matagofie a le Atua.”​—Galu. 1:14; 2:2-4, 11.

13. O ā galuega o loo faia e fafine Kerisiano i aso nei, ma e faapefea ona tatou faaalia le talisapaia o a latou galuega?

13 Ua alagatatau ona faamālō atu i o tatou tuafāfine mo galuega o loo latou faia i le auaunaga iā Ieova. O na galuega e aofia ai le fauina ma le tausia o fale, lagolagoina o vaega e ese le gagana, ma tauofo i le Peteli. E latou te fesoasoani foʻi i galuega laveaʻi i taimi o mala faalenatura, faaliliuina o a tatou lomiga, ma auauna o ni paeonia ma ni misionare. E pei o uso, e auai foʻi tuafāfine i aʻoga paeonia, Aʻoga mo Tagata Talaʻi o le Malo, ma le Aʻoga o Kiliata. E lē gata i lea, e fesoasoani avā i a latou tane ina ia tauave avega mamafa i le faapotopotoga ma le faalapotopotoga. E lē faigofie i nei uso tofia ona auauna atoatoa o ni “meaalofa i tagata,” pe ana lē seanoa le lagolagosua a a latou avā. (Efe. 4:8) Pe e mafai ona e mafaufau i ni auala e lagolagosua ai i nei tuafāfine?

14. E tusa ai ma le Salamo 68:11, o le ā e faia e toeaina atamamai?

14 E malamalama toeaina atamamai o tuafāfine o se “ʻautau e toʻatele” e lotomalilie e galulue, ma o i latou o tagata e tomai i le galuega talaʻi o le tala lelei. (Faitau le Salamo 68:11.) O lea, e saʻili e toeaina auala e aogā ai iā i latou le poto masani o tuafāfine. Na faapea mai Abigail lea na taʻua muamua, e na te talisapaia pe a fesili atu uso iā te ia po o le ā se auala lelei e amata ai talanoaga i le faiva. Na faapea mai Abigail, “E fesoasoani lenā mea ou te iloa ai, e iai loʻu tulaga mai iā Ieova i lana faalapotopotoga.” E iloa foʻi e toeaina, o tuafāfine taʻumatuaina e telē lo latou fesoasoani i tuafāfine talavou e fesagaʻia luʻi o le olaga. (Tito 2:3-5) Maʻeu le alagatatau ona tatou talisapaia o tatou tuafāfine!

IA TUTŪ ATU E TAUTATALA MO TUAFĀFINE

15. O ā taimi e ono manaʻomia ai e tuafāfine se tasi e tū atu e tautala mo i latou?

15 E iai taimi e manaʻomia ai e tuafāfine se tasi e tū atu e tautala mo i latou pe a feagai ma se luʻi patino. (Isa. 1:17) O se faataʻitaʻiga, e ono manaʻomia e se tuafafine ua oti lana tane po o se tuafafine ua tatala lana faaipoipoga, se tasi e tautala mo ia ma fesoasoani e faia galuega e masani ona faia e lana tane. E ono manaʻomia e se tuafafine matua le fesoasoani a se tasi e talanoa atu i fomaʻi. Pe e ono manaʻomia foʻi e se tuafafine paeonia o loo galue i isi galuega a le faalapotopotoga se tasi e tautala mo ia, pe a faitioina o ia ona o le lē auai i le talaʻiga e pei o isi paeonia. O ā nisi vala e mafai ona tatou fesoasoani ai i tuafāfine? Seʻi o tatou toe iloilo le faaaʻoaʻoga a Iesu.

16. E pei ona faamatalaina i le Mareko 14:3-9, na faapefea ona puipuia e Iesu Maria?

16 Na vave ona tautala atu Iesu e puipuia ona tuafāfine faaleagaga ina ua faitioina i latou e isi. O se faaaʻoaʻoga, na ia puipuia Maria ina ua faitioina o ia e Mareta. (Luka 10:38-42) Na ia toe puipuia foʻi Maria ina ua faitioina o ia e isi ona na latou manatu e leʻi lelei lana filifiliga na fai. (Faitau le Mareko 14:3-9.) Na malamalama Iesu i le māfuaaga na faia ai faapea e Maria ma na ia taʻuleleia o ia e faapea: “O se gaoioiga lelei lea ua ia faia iā te aʻu. . . . Ua ia faia le mea na te mafaia.” Na valoia foʻi e Iesu o lana gaoioiga agalelei o le a faamatalaina “po o fea lava i le lalolagi e talaʻiina atu i ai lenei tala lelei,” e pei ona tatou talanoaina i lenei suʻesuʻega. Maʻeu le mataʻina o le taʻua faatasi e Iesu o le oo atu o le galuega talaʻi i le lalolagi aoao, ma le gaoioiga lē manatu faapito na faia e Maria! E mautinoa o ana fetalaiga na matuā faalaeiauina ai Maria e ui na faitioina o ia e isi.

17. O le ā se faataʻitaʻiga o se taimi e ono manaʻomia ai ona tatou tutū atu e tautatala mo se tuafafine?

17 Pe e te tū atu e tautala mo ou tuafāfine faaleagaga pe a manaʻomia? Seʻi mātau se mea e ono tupu. E mātau e nisi o tagata talaʻi se tuafafine e lē Molimau a Ieova lana tane, e masani ona tuai i sauniga ma e vave alu foʻi pe a uma sauniga. E latou te mātauina foʻi e seāseā ō mai ma lana fanau i sauniga. O lea, e latou te fesiligia ai le māfuaaga e le tū malosi atu ai le tuafafine i lana tane lē talitonu, ma latou faitioina ai o ia. Peitaʻi, o le mea moni o loo faia e le tuafafine le mea e sili e na te mafaia. O nisi taimi e fuafua lana faasologa i manaʻoga o lana tane, ma o le tane foʻi e faia le faaiʻuga mo le la fanau. O le ā e mafai ona e faia? Pe a e taʻuleleia le tuafafine ma faamatilatila atu i isi ana taumafaiga lelei, e mafai ona e taofia ai le faia o tala faitio e faatatau iā te ia.

18. O ā nisi auala e tatou te fesoasoani ai i o tatou tuafāfine?

18 E tatou te faaalia lo tatou manatu mamafa i o tatou tuafāfine e ala i le ofo i ai o se fesoasoani. (1 Ioa. 3:18) Ua faapea mai Annette, o se tuafafine na tausia lona tinā e maʻi: “E ō mai nisi uso ma tuafāfine e vaai loʻu tinā ae ou alu e fai isi feʻau, pe e latou te aumaia foʻi meaʻai. Ou te lagona ai lo latou alolofa iā te aʻu ma le tāua o aʻu i totonu o le faapotopotoga.” Na maua foʻi e Jordan se fesoasoani. Na faailoa i ai e se uso ni auala e tausia ai lana taavale. Na ia faapea mai, “Ou te talisapaia le manatu mamafa mai o uso ma tuafāfine i loʻu saogalemu.”

19. O ā nisi o auala e mafai ai e toeaina ona fesoasoani i tuafāfine?

19 E ao foʻi i toeaina ona manatu mamafa i manaʻoga o tuafāfine. E latou te iloa e tāua iā Ieova le auala e feutagaʻi ai ma tuafāfine. (Iako. 1:27) O lea la, e latou te faaaʻoaʻo i le magafagafa o Iesu, i le lē faia o ni tulafono i le taimi e manaʻomia ai ona agalelei ma malamalama i tulaga o tuafāfine. (Mata. 15:22-28) E lagona e tuafāfine le lagolagoina o i latou pe a tausolomua toeaina e fesoasoani i ai. Ina ua iloa e le ovasia o le vaega o loo iai Kia o le a siitia atu Kia i se isi fale, na vave lava ona ia saunia le fesoasoani mo ia. Na faapea mai Kia, “Na matuā faaitiitia lava loʻu popole. O a latou upu faalaeiau ma lo latou fesoasoani, ua faaalia manino mai ai e toeaina o aʻu o se vaega tāua o le faapotopotoga, ma e lē o tuua na o aʻu e feagai ma tulaga faigatā.”

E MANAʻOMIA E TUAFĀFINE UMA LA TATOU LAGOLAGOSUA

20-21. E faapefea ona faaalia e tatou te faatāuaina tuafāfine Kerisiano uma?

20 I aso nei, ua tatou maua i faapotopotoga le tele o faaaʻoaʻoga o tuafāfine Kerisiano e galulue mamafa, o ē ua tatau i ai la tatou lagolagosua. Ua tatou iloa mai i le faaaʻoaʻoga a Iesu, e mafai ona tatou fesoasoani iā i latou e ala i le faaalu o se taimi ma i latou, ma faamasani iā i latou. E mafai ona tatou faaalia le talisapaia o mea o loo latou faia i le auaunaga i le Atua. E mafai foʻi ona tatou tutū atu e tautatala mo i latou pe a manaʻomia.

21 I le faaiʻuga o lana tusi i Kerisiano i Roma, na taʻua patino ai e le aposetolo o Paulo ni tuafāfine Kerisiano e toʻaiva. (Roma 16:1, 3, 6, 12, 13, 15) E mautinoa na faalaeiauina nei tuafāfine i le faalogo atu i alofaaga o Paulo ma lana faamālō. O lea la, ia tatou lagolagosua foʻi i tuafāfine uma o la tatou faapotopotoga. O le faia faapea, ua faaalia ai lo tatou faatāuaina o i latou o se vaega o lo tatou aiga faaleagaga.

PESE 136 “Se Taui Sili Ona Lelei” Mai iā Ieova

^ pala. 5 E tele luʻi o loo feagai ma tuafāfine Kerisiano. O le a talanoaina i lenei mataupu auala e mafai ai ona tatou lagolagosua i tuafāfine Kerisiano, e ala i le mulimuli i le faaaʻoaʻoga a Iesu. E tatou te aʻoaʻoina ni lesona mai i le auala na faaalu ai e Iesu lona taimi ma fafine, talisapaia i latou, ma tū atu e tautala mo i latou.

^ pala. 5 Ua suia nisi o igoa.

^ pala. 6 Ua taʻua i se tasi o tusi: “Na nonofo soo i tafatafa o vae o o latou faiaʻoga. O le gaoioiga lenā na faia e soo a o sauni e avea ma faiaʻoga. Peitaʻi, e leʻi faatagaina fafine e avea ma faiaʻoga. O lea, na matuā faateʻia le toʻatele o tane Iutaia ina ua latou vaaia Maria o nofo i tafatafa o vae o Iesu, ma matuā naunau e faalogo atu i le aʻoaʻo a Iesu.”

^ pala. 9 E tatau foʻi ona faaeteete toeaina a o fesoasoani atu i tuafāfine. O se faataʻitaʻiga, e lē tatau i se toeaina ona alu na o ia e asiasi i se tuafafine.

^ pala. 65 FAAMATALAGA O ATA: O loo faaaʻoaʻo i latou nei i le naunau o Iesu i fafine faamaoni: O se uso o loo fesoasoani i tuafāfine e toʻalua e sui le paʻu o le la taavale, o se isi uso o loo asiasi i se tuafafine matua e maʻi, ma o le isi uso o loo ō atu ma lana avā e fai faatasi la latou tapuaʻiga a le aiga ma se tuafafine ma lana tama teine.