Skip to content

Skip to table of contents

KUPU AKO 39

Mou Poupou‘i ‘a e Kakai Fefine Kalisitiané

Mou Poupou‘i ‘a e Kakai Fefine Kalisitiané

“Ko e kakai fefine ‘oku nau fanongonongo ‘a e ongoongo leleí ko ha fu‘u kau tau tokolahi.”​—SAAME 68:11.

HIVA 3 Ko e ‘Otuá ko e ‘Ofa

‘I HE KUPÚ NI *

Ko hotau fanga tuofāfine femo‘uekina mo faivelengá ‘oku nau kau ki he fakatahá, ngāue fakafaifekaú, tokoni ki hono tokanga‘i ‘o e Fale Fakataha‘angá pea fakahāhā ‘a e mahu‘inga‘ia ‘i he kaungālotú (Sio ki he palakalafi 1)

1. Ko e hā ‘a e poupou ‘oku fai ‘e he fanga tuofāfiné ki he kautahá, ka ko e hā ‘a e ngaahi pole ‘oku fehangahangai mo e tokolahi? (Sio ki he tā ‘i he takafí.)

HE HOUNGA‘IA ē ko kitautolu ke ma‘u ‘a e fanga tuofāfine tokolahi ‘oku nau ngāue mālohi ‘i he fakataha‘angá! Ko e fakatātaá, ‘oku nau kau ki he ngaahi fakatahá pea mo e ngāue fakafaifekaú. Ko e ni‘ihi ‘oku nau kau ‘i hono tokanga‘i ‘a e Fale Fakataha‘angá, pea ‘oku nau fakahāhā ‘a e mahu‘inga‘ia fakafo‘ituitui ‘i honau kaungālotú. Ko e mo‘oni, ‘oku nau fehangahangai mo e ngaahi pole. Ko e ni‘ihi ‘oku nau tokanga‘i ‘enau ngaahi mātu‘a ta‘umotu‘a. Ko e ni‘ihi ‘oku nau kātekina ‘a e fakafepaki mei he fāmilí. Pea ko e ni‘ihi leva ko e ngaahi mātu‘a ta‘ehoa, ‘oku nau ngāue mālohi ke tokonaki ma‘a ‘enau fānaú.

2. Ko e hā ‘oku totonu ai ke tau feinga ke poupou‘i ‘a e fanga tuofāfiné?

2 Ko e hā ‘oku fakahangataha ai ‘etau tokangá ki hono poupou‘i ‘a e fanga tuofāfiné? Koe‘uhí ko e māmaní ‘oku ‘ikai ke nau fa‘a ‘oange ki he kakai fefiné ‘a e ngeia ‘oku nau tuha mo iá. Tānaki atu ki aí, ‘oku fakalototo‘a‘i kitautolu ‘e he Tohi Tapú ke poupou‘i kinautolu. Ko e fakatātaá, na‘e tala ange ‘e he ‘apositolo ko Paulá ki he fakataha‘anga ‘i Lomá ke nau talitali lelei ‘a Fīpē pea “‘oange kiate ia ha fa‘ahinga tokoni pē te ne fiema‘u.” (Loma 16:1, 2) ‘I he tupu hake ‘a Paula ko ha Fālesí, ‘oku ngalingali na‘e ‘ohake ia ‘i ha anga fakafonua na‘a nau vakai ki he kakai fefiné ‘oku nau mā‘ulalo ange. Neongo ia, ‘i he‘ene hoko ko eni ko ha Kalisitiané, na‘á ne fa‘ifa‘itaki kia Sīsū pea fakafeangai ki he kakai fefiné ‘i he fakangeingeia mo e anga-lelei.​—1 Kol. 11:1.

3. Na‘e anga-fēfē fakafeangai ‘a Sīsū ki he kakai fefiné, pea na‘e anga-fēfē ‘ene vakai ki he kakai fefine na‘a nau fai ‘a e finangalo ‘o e ‘Otuá?

3 Na‘e fakangeingeia‘i ‘e Sīsū ‘a e kakai fefine kotoa. (Sione 4:27) Na‘e ‘ikai ke ne vakai ki he kakai fefiné ‘o hangē ko e vakai ‘a e kau taki lotu Siu ‘i hono ‘ahó. Ko hono mo‘oní, ‘oku pehē ‘i ha ma‘u‘anga fakamatala Tohi Tapu: “Na‘e ‘ikai ‘aupito ha lea ‘a Sīsū na‘á ne fakaanga‘i pe tuku hifo ai ‘a e kakai fefiné.” Kae kehe, na‘e toka‘i makehe ‘e Sīsū ‘a e kakai fefine na‘a nau fai ‘a e finangalo ‘ene Tamaí. Ko ia ai, na‘á ne vakai kiate kinautolu ko hono fanga tuofāfine pea lave kiate kinautolu fakataha mo e kakai tangata ‘a ia na‘á ne vakai ki ai ko e konga hono fāmili fakalaumālié.​—Māt. 12:50.

4. Ko e hā te tau lāulea ki ai ‘i he kupu ko ení?

4 Na‘e mateuteu ma‘u pē ‘a Sīsū ke tokoni‘i hono fanga tuofāfine fakalaumālié. Na‘á ne hounga‘ia ‘iate kinautolu pea taukapo‘i kinautolu. Tau lāulea angé ki he founga ‘e lava ke tau fa‘ifa‘itaki ai kia Sīsū ‘i he fakakaukau ki hotau fanga tuofāfiné.

FAKAKAUKAU KI HOTAU FANGA TUOFĀFINE MAHU‘INGÁ

5. Ko e hā ‘oku faingata‘a nai ai ki he fanga tuofāfine ‘e ni‘ihi ke ma‘u ‘aonga mei he feohi fakatupu langa haké?

5 Ko kitautolu kotoa, fanga tokoua mo e fanga tuofāfine, ‘oku tau fiema‘u ha feohi lelei. Neongo ia, ‘i he taimi ‘e ni‘ihi, ‘oku faingata‘a nai ki he fanga tuofāfiné ke fakalato ‘a e fiema‘u ko iá. Ko e hā hono ‘uhingá? Fakatokanga‘i ‘a e lea ‘a e fanga tuofāfine ko ení. ‘Oku pehē ‘e Jordan, * “Koe‘uhi ko ‘eku ta‘emalí, ‘oku ou fa‘a ongo‘i ‘oku ‘ikai ha‘aku ‘aonga ‘i he fakataha‘angá, pea ‘oku ‘ikai ‘i ai ha‘aku kaunga ki ai.” Ko Kristen, ko ha tāimu‘a na‘á ne hiki ki ha feitu‘u ke fakalahi ai ‘ene ngāue fakafaifekaú, ‘okú ne pehē, “‘I ho‘o hiki ki ha fakataha‘anga fo‘ou, te ke ongo‘i ta‘elata nai.” ‘Oku ongo‘i pehē nai ‘a e fanga tokoua ‘e ni‘ihi. Ko e fa‘ahinga ‘oku nau nofo ‘i ha ‘api māvahevahe fakalotu te nau ongo‘i nai ‘oku fakamavahe‘i kinautolu mei honau fāmilí tonu pea ‘i he taimi tatau ‘oku nau ongo‘i mama‘o mei honau fāmili fakalaumālié. Ko e fa‘ahinga ko ia ‘oku nau toka mohengá ‘oku nau ongo‘i ta‘elata nai, ‘o pehē pē mo e fa‘ahinga kuo pau ke nau tokanga‘i ha taha ‘oku puke ‘i he fāmilí. ‘Oku pehē ‘e Annette, “Na‘e ‘ikai malava ke u tali ha fakaafe ki ha fakatahataha koe‘uhi na‘á ku nofo ‘o tokanga‘i ‘eku fa‘eé.”

Hangē ko Sīsū, ‘e lava ke tau fakahāhā ‘a e tokanga anga-‘ofa ki he fanga tuofāfine faitōnungá (Sio ki he palakalafi 6-9) *

6. Na‘e anga-fēfē hono tokoni‘i ‘e Sīsū ‘a Mā‘ata mo Melé, hangē ko ia ‘oku hiki ‘i he Luke 10:38-42?

6 Na‘e fakamoleki ‘e Sīsū ha taimi mo hono fanga tuofāfine fakalaumālié, pea na‘á ne hoko ko ha kaume‘a mo‘oni kiate kinautolu. Fakakaukau ki hono vaha‘angatae mo Mele mo Mā‘atá, ‘a ia ‘oku hā ngali na‘á na fakatou ta‘emali. (Lau ‘a e Luke 10:38-42.) ‘I he lea mo e tō‘onga ‘a Sīsuú, ‘oku hā mahino na‘e ‘ai ai ke faingofua kiate kinaua ke fakaofiofi kiate ia. Na‘e ongo‘i fiemālie ‘a Mele ke tangutu ‘i hono ve‘e va‘é ko ha ākonga. * Pea ‘i he loto-mamahi ‘a Mā‘ata koe‘uhi ko e ‘ikai tokoni ange ‘a Melé, na‘á ne ongo‘i tau‘atāina ke fakahaa‘i kia Sīsū ‘a e anga ‘ene fakakaukaú. ‘I he fakatahataha ko iá, na‘e malava ai ke tokoni‘i fakalaumālie ‘e Sīsū ‘a e ongo fefiné fakatou‘osi. Pea na‘á ne fakahaa‘i ‘ene tokanga ki he ongo fefine ko ení mo hona tuonga‘ané, ‘a Lāsalosi, ‘aki ‘ene toutou ‘a‘ahi kiate kinautolu. (Sione 12:1-3) Tāne‘ine‘i ‘i he taimi na‘e puke lahi ai ‘a Lāsalosí, na‘e ‘ilo‘i ‘e Mele mo Mā‘ata ‘e lava ke na kole tokoni kia Sīsū.​—Sione 11:3, 5.

7. Ko e hā ha founga ‘e lava ke tau fakalototo‘a‘i ai ‘a e fanga tuofāfiné?

7 Ko e ngaahi fakatahá ‘a e faingamālie tefito ki he fanga tuofāfine ‘e ni‘ihi ke feohi ai mo honau kaungālotú. Ko ia ‘oku tau loto ke ngāue‘aki ‘a e ngaahi fakatahataha ko iá ke talitali lelei kinautolu, talanoa kiate kinautolu pea ‘ai ke nau ‘ilo‘i ‘oku tau tokanga fekau‘aki mo kinautolu. Ko Jordan na‘e lave ki ai ki mu‘á, ‘okú ne pehē, “‘Oku maongo mo‘oni kiate au ‘a e taimi ‘oku fakaongoongolelei‘i ai ‘e he ni‘ihi kehé ‘eku ngaahi talí, fokotu‘utu‘u ke ngāue mo au ‘i he malangá pe tokoni‘i au ‘i ha founga kehe.” Kuo pau ke tau ‘ai ke ‘ilo‘i ‘e hotau fanga tuofāfiné ‘oku nau mahu‘inga kiate kitautolu. ‘Oku pehē ‘e Kia, “Kapau te u li‘aki ha fakataha, ‘oku ou ‘ilo‘i ‘e fetu‘utaki mai ha taha ‘o vakai pe ‘oku ou sai pē. ‘Oku ou ‘ilo‘i heni ko e fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné ‘oku nau tokanga mai kiate au.”

8. ‘I he ngaahi founga fē ‘e lava ke tau toe fa‘ifa‘itaki ai kia Sīsuú?

8 Hangē ko Sīsuú, ‘e lava ke tau fakamoleki ha taimi mo e fanga tuofāfiné. Mahalo ‘e lava ke tau fakaafe‘i kinautolu ki ha houa kai pe fakafiefia. ‘I he‘etau fai peheé, ‘oku tau fakapapau‘i ke fakatupu langa hake ‘a e fetalanoa‘akí. (Loma 1:11, 12) ‘Oku lelei ke manatu‘i ‘e he kau mātu‘á ‘a e vakai ‘a Sīsuú. Na‘á ne ‘ilo‘i ‘e lava ke hoko ‘a e ta‘emalí ko ha pole ki he ni‘ihi, ka na‘á ne fakamahino ko e nofo malí pe ma‘u fānaú ‘oku ‘ikai ko e kī ia ki he fiefia tu‘uloá. (Luke 11:27, 28) ‘I hono kehé, ko e fiefia tu‘uloá ‘oku ha‘u ia mei hono fakamu‘omu‘a ‘a e ngāue ‘a Sihová.​—Māt. 19:12.

9. Ko e hā ‘e lava ke fai ‘e he kau mātu‘á ke tokoni ki he fanga tuofāfiné?

9 ‘Oku tautefito ‘a e fiema‘u ki he kau mātu‘á ke nau fakafeangai ki he kakai fefine Kalisitiané ko honau fanga tuofāfine mo e ngaahi fa‘ē fakalaumālie. (1 Tīm. 5:1, 2) ‘Oku lelei ki he kau mātu‘á ke nau vahe‘i ha taimi ki mu‘a ‘i he ngaahi fakatahá pe hili iá ke talanoa mo e fanga tuofāfiné. “Na‘e fakatokanga‘i ‘e ha mātu‘a na‘á ku fu‘u femo‘uekina peá ne loto ke ‘ilo‘i pe ko e hā ‘eku taimi-tēpilé,” ko e lea ia ‘a Kristen. “Na‘á ku hounga‘ia mo‘oni ‘i he‘ene fie tokoní.” ‘I he vahe‘i ma‘u pē ‘e he kau mātu‘á ‘a e taimi ke talanoa ai mo honau fanga tuofāfine fakalaumālié, ‘oku nau fakamo‘oni‘i ai ‘oku nau tokanga fekau‘aki mo kinautolu. * Ko Annette, na‘e lave ki ai ki mu‘á, ‘okú ne fakamamafa‘i ha ‘aonga ‘o e talanoa ma‘u pē mo e kau mātu‘á. ‘Okú ne pehē: “‘Oku ou ‘ilo‘i lelei ange ai kinautolu, pea ‘oku nau ‘ilo‘i mo au. Pea ‘i he‘eku fekuki mo ha ‘ahi‘ahi faingata‘a, ‘oku ou ongo‘i fiemālie ange ke kole tokoni kiate kinautolu.”

HOUNGA‘IA ‘I HE FANGA TUOFĀFINÉ

10. Ko e hā ‘e lava ke ne tokoni‘i hotau fanga tuofāfiné ke tupulekiná?

10 Ko kitautolu kotoa, kakai tangata mo e kakai fefine, ‘oku tau tupulekina ‘i he lāu‘ilo ‘a e ni‘ihi kehé ki he‘etau ngaahi malavá pea tala mai ‘oku nau hounga‘ia ‘i he ngāue ‘oku tau faí. ‘I he tafa‘aki ‘e tahá, kapau he‘ikai ke fakamahu‘inga‘i hotau ngaahi talēnití mo e ngāué, ‘oku tau loto-si‘i. Ko ha tāimu‘a ta‘emali ko Abigail ‘okú ne pehē ‘i he taimi ‘e ni‘ihi ‘okú ne ongo‘i ‘oku tukunoa‘i ia: “‘Oku ‘ilo‘i pē au ko ha tokoua ‘o me‘a pe ko e ‘ofefine ‘o me‘a. ‘I he taimi ‘e ni‘ihi ‘oku ou ongo‘i ko ha ‘ata pē au.” Kae kehe, fakatokanga‘i ‘a e fakamatala ha tuofefine ko Pam. ‘I he te‘eki ke ne malí, na‘á ne ngāue fakamisinale ‘i he ngaahi ta‘u lahi. Faai atu pē, na‘á ne foki ki hono fonuá ke tokanga‘i ‘ene ongo mātu‘á. ‘Okú ne ta‘u 70 tupu he taimí ni, pea ‘okú ne kei tāimu‘a pē. ‘Oku pehē ‘e Pam: “Ko e me‘a na‘e tokoni lahi taha kiate aú ko hono tala mai ‘e he ni‘ihi kehé ‘oku nau hounga‘ia ‘iate au.”

11. Na‘e anga-fēfē hono fakahaa‘i ‘e Sīsū na‘á ne fakamahu‘inga‘i ‘a e kakai fefine na‘a nau ō mo ia ‘i he‘ene ngāue fakafaifekaú?

11 Na‘e fakamahu‘inga‘i ‘e Sīsū ‘a e tokoni na‘á ne ma‘u mei he kakai fefine anga-faka‘otua ‘a ia na‘a nau tokanga‘i ia “‘aki ‘enau ngaahi koloá.” (Luke 8:1-3) Na‘e ‘ikai ngata pē ‘ene faka‘atā kinautolu ke ma‘u ‘a e monū ko iá ka na‘á ne toe fakahā ange ‘a e ngaahi mo‘oni loloto fakalaumālie. Ko e fakatātaá, na‘á ne tala ange te ne mate pea toetu‘u. (Luke 24:5-8) Na‘á ne teu‘i ‘a e kakai fefine ko ení, hangē pē ko ia na‘á ne fai ki he kau ‘apositoló, ki ha ngaahi ‘ahi‘ahi te nau fehangahangai mo ia. (Mk. 9:30-32; 10:32-34) ‘Oku taau ke fakatokanga‘i neongo na‘e hola ‘a e kau ‘apositoló ‘i hono puke ‘o Sīsuú, ko e ni‘ihi ‘o e kakai fefine na‘a nau poupou‘i iá na‘a nau ‘i hono tafa‘akí ‘i he ofi ke ne pekia ‘i he ‘akau fakamamahí.​—Māt. 26:56; Mk. 15:40, 41.

12. Ko e hā ‘a e ngāue na‘e ‘oange ‘e Sīsū ki he kakai fefiné?

12 Na‘e ‘oange ‘e Sīsū ki he kakai fefiné ‘a e ngāue mahu‘inga. Ko e fakatātaá, ko e ongo fefine anga-faka‘otua na‘á na fuofua fakamo‘oni‘i ‘a e toetu‘u ‘a Sīsuú. Na‘á ne kole ki he ongo fefiné ke na tala ki he kau ‘apositoló kuó ne toetu‘u mei he maté. (Māt. 28:5, 9, 10) Pea ‘i he Penitekosi 33 T.S., na‘e ‘i ai nai mo e kakai fefine ‘i he taimi na‘e hua‘i hifo ai ‘a e laumālie mā‘oni‘oní. Kapau ko ia, ko e fanga tuofāfine pani ko ení na‘a nau ma‘u nai ‘a e malava fakaemana ke lea ‘i he ngaahi lea muli pea tala ki he ni‘ihi kehé ‘a e “ngaahi me‘a fisifisimu‘a ‘a e ‘Otuá.”​—Ngā. 1:14; 2:2-4, 11.

13. Ko e hā ‘oku fai ‘e he kakai fefine Kalisitiane ‘i he ‘aho ní, pea ‘e lava fēfē ke tau fakahāhā ‘etau hounga‘ia ‘i he me‘a ‘oku nau faí?

13 ‘Oku tuha ke fakaongoongolelei‘i hotau fanga tuofāfiné ki he me‘a kotoa ‘oku nau fai ‘i he ngāue ‘a Sihová. Ko e ngāue ko iá ‘oku kau ki ai ‘a e langa mo hono fakalelei‘i ‘a e ngaahi falé, poupou ki he ngaahi kulupu lea mulí, pea ngāue pole ‘i he Pētelí. ‘Oku nau kau ‘i he ngāue tokoni ‘i he fakatamakí, tokoni ke liliu ‘etau ‘ū tohí, pea ngāue ko e kau tāimu‘a mo e kau misinale. Hangē ko e fanga tokouá, ko e fanga tuofāfiné ‘oku nau kau ‘i he ako tāimu‘á, Ako Ma‘á e Kau ‘Evangeliō ‘o e Pule‘angá mo e Ako‘anga Kiliatí. ‘Ikai ko ia pē, ko e ngaahi uaifí ‘oku nau tokoni ki honau husepānití ke fua ‘a e kavenga mamafa ‘i he fakataha‘angá mo e kautahá. Ko e fanga tokoua fua fatongia ko ení na‘e ‘ikai mei malava ke nau ngāue kakato ko e “ngaahi me‘a‘ofa ko e kau tangata” ka ne ta‘e‘oua ‘a e poupou honau uaifí. (‘Ef. 4:8) ‘E lava ke ke fakakaukau ki ha founga ke poupou‘i ai ‘a e fanga tuofāfine ko ení ‘i he ngāue ‘oku nau faí?

14. ‘I he fekau‘aki mo e fakamatala ‘i he Saame 68:11, ko e hā ‘oku fai ‘e he kau mātu‘a fakapotopotó?

14 ‘Oku ‘ilo‘i ‘e he kau mātu‘a fakapotopotó ko e fanga tuofāfiné “ko ha fu‘u kau tau tokolahi” ‘o e kau ngāue loto-lelei pea ‘oku nau fa‘a kau ‘i he fa‘ahinga ‘oku nau malanga‘i ola lelei ‘a e ongoongo leleí. (Lau ‘a e Saame 68:11.) Ko ia ko e kau mātu‘á ‘oku nau feinga ke ma‘u ‘aonga mei he‘enau taukeí. Ko Abigail, na‘e lave ki ai ki mu‘á, ‘okú ne mahu‘inga‘ia ‘i he taimi ‘oku ‘eke ange ai ‘e he fanga tokouá pe ko e hā ‘a e founga ola lelei ‘okú ne ngāue‘aki ke fakaofiofi ai ki he kakai ‘i he feitu‘u ngāué. ‘Okú ne pehē, “‘Oku tokoni‘i ai au ke u sio ‘oku ‘i ai hoku ngafa kuo ‘omai ‘e Sihova ‘i he‘ene kautahá.” Tānaki atu ki aí, ‘oku ‘ilo‘i ‘e he kau mātu‘á ko e fanga tuofāfine matu‘otu‘a faitōnungá ‘oku ola lelei ‘enau tokoni‘i ‘a e fanga tuofāfine kei si‘i angé ke fekuki mo e ngaahi polé. (Tai. 2:3-5) Ko e mo‘oni, ko hotau fanga tuofāfiné ‘oku tuha ke fakahounga‘i!

TAUKAPO‘I ‘A E FANGA TUOFĀFINÉ

15. Ko fē nai ‘a e taimi ‘e fiema‘u ai ‘e he fanga tuofāfiné ha taha ke ne taukapo‘i kinautolu?

15 ‘I he taimi ‘e ni‘ihi, ‘e fiema‘u nai ‘e he fanga tuofāfiné ha taha ke ne taukapo‘i kinautolu ‘i he‘enau fehangahangai mo ha pole. (‘Ai. 1:17) Ko e fakatātaá, ko ha uitou pe ko ha tuofefine kuo vete te ne fiema‘u nai ha taha ke ne taukapo‘i ia pea tokoni ‘i hono fai ‘a e ngaahi ngāue na‘e fa‘a fai ‘e hono husepānití. Ko ha tuofefine ta‘umotu‘a te ne fiema‘u nai ‘a e tokoni ke talanoa ki he kau toketaá. Pe ko ha tuofefine tāimu‘a ‘oku ngāue ‘i he ngaahi ngāue fakateokalati kehe te ne fiema‘u nai ha taha ke taukapo‘i ia kapau ‘oku fakaanga‘i ia koe‘uhi ko e ‘ikai ke ne fa‘a kau ki he ngāue fakafaifekaú ‘o hangē ko e kau tāimu‘a kehé. ‘E lava fēfē ke tau toe tokoni ki hotau fanga tuofāfiné? Tau toe lāulea angé ki he fa‘ifa‘itaki‘anga ‘a Sīsuú.

16. Na‘e anga-fēfē hono taukapo‘i ‘e Sīsū ‘a Melé, hangē ko ia ‘oku hiki ‘i he Ma‘ake 14:3-9?

16 ‘I he ‘i ai ha ma‘uhala fekau‘aki mo e fanga tuofāfine fakalaumālié na‘e fakavave ‘a Sīsū ke taukapo‘i kinautolu. Ko e fakatātaá, na‘á ne taukapo‘i ‘a Mele ‘i he taimi na‘e fakaanga‘i ia ‘e Mā‘atá. (Luke 10:38-42) Pea na‘á ne toe taukapo‘i ‘a Mele ko hono tu‘o uá ia ‘i he taimi na‘e ngāhi‘i ai ia ‘e he ni‘ihi kehé ‘i hono fai ha me‘a na‘a nau fakakaukau ko ha fili fakavalevale. (Lau ‘a e Ma‘ake 14:3-9.) Na‘e mahino‘i ‘e Sīsū ‘a e fakaue‘iloto ‘a Melé pea fakaongoongolelei‘i ia, ‘o pehē: “Na‘á ne fai mai ha ngāue lelei kiate au. . . . Na‘á ne fai pē ‘a e me‘a na‘á ne malavá.” Na‘e a‘u ‘o ne kikite‘i ko e ngāue anga-lelei ‘a e fefiné ‘e toe talanoa ‘aki “‘i ha feitu‘u pē ‘e malanga‘i ai ‘a e ongoongo leleí ‘i he kotoa ‘o e māmaní,” ‘o hangē pē ko ia ko ‘ene hā ‘i he kupu ko ení. He fakaofo ē ko e fakafekau‘aki ‘e Sīsū ‘a e ngāue ta‘esiokita ‘a e fefine ko ení ki he ngāue fakamalanga ‘e fakahoko ‘i māmani lahí! Kuo pau pē na‘e fakalototo‘a ‘ene ngaahi leá kia Mele hili ‘a e fakafeangai ta‘etotonu na‘e fai kiate iá!

17. ‘Omai ha fakatātā ki he taimi ‘e fiema‘u nai ai ke tau taukapo‘i ha tuofefine.

17 ‘Okú ke taukapo‘i ho fanga tuofāfine fakalaumālié ‘i he taimi ‘oku nau fiema‘u ai iá? Fakakaukau angé ki he fakatātā ko ení. ‘Oku sio ‘a e kau malanga ‘e ni‘ihi ki ha tuofefine mei ha ‘api māvahevahe ‘okú ne fa‘a tōmui ki he fakatahá pea foki ‘i he tuku pē ‘a e fakatahá. ‘Oku nau fakatokanga‘i ‘oku tātaitaha ‘ene ha‘u mo ‘ene fānaú. Ko ia ‘oku nau fehu‘ia pe ko e hā ‘oku fakavaivai ai ki hono husepāniti ta‘etuí, pea ‘oku nau fakaanga‘i ia. Kae kehe, ko hono mo‘oní ‘oku fai ‘e he tuofefiné ‘a e lelei taha ‘okú ne malavá. ‘Oku ‘ikai ke ne pule ki he me‘a kotoa ‘okú ne faí; pe ko ‘ene fai ‘a e fili aofangatuku ma‘a ‘ene fānaú. Ko e hā ‘e lava ke ke faí? Kapau te ke fakaongoongolelei‘i ‘a e tuofefiné pea talanoa ki he ni‘ihi kehé ‘a e ngaahi me‘a lelei ‘okú ne faí, te ke ta‘ofi nai ai ‘a e talanoa fakaangá.

18. ‘I he ngaahi founga fē ‘e lava ke tau tokoni ai ki hotau fanga tuofāfiné?

18 ‘E lava ke tau fakahāhā ki hotau fanga tuofāfiné ‘a e lahi ‘etau tokanga kiate kinautolú ‘aki hono fai ha tokoni ‘aonga. (1 Sio. 3:18) Ko Annette, ‘a e tuofefine na‘á ne tokanga‘i ‘ene fa‘ē mahamahakí, ‘okú ne pehē: “Ko e ni‘ihi hoku ngaahi kaume‘á ‘oku nau ha‘u ‘o ki‘i nofo mo ‘eku fa‘eé pe ‘omi ha me‘akai. Na‘e ‘ai heni ke u ongo‘i ‘oku ofa‘i au pea ko ha konga au ‘o e fakataha‘angá.” Na‘e ma‘u foki ‘e Jordan ha tokoni. Na‘e ‘oange ‘e ha tokoua ha ngaahi founga ke tokanga‘i ‘aki ‘ene me‘alelé. ‘Okú ne pehē: “‘Oku ou fiefia hono ‘ilo‘i ‘oku tokanga mai ‘a e fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné fekau‘aki mo hoku tu‘unga malú.”

19. ‘I he ngaahi founga fē ‘e lava ke toe tokoni ai ‘a e kau mātu‘á ki he fanga tuofāfiné?

19 Ko e kau mātu‘á ‘oku nau feinga foki ke tokanga‘i ‘a e ngaahi fiema‘u ‘a e fanga tuofāfiné. ‘Oku nau ‘ilo‘i ‘oku mahu‘inga kia Sihova ‘a e founga ‘oku tau fakafeangai ai ki he fa‘ahinga ko iá. (Sēm. 1:27) Ko ia ai, ‘oku nau fa‘ifa‘itaki ki he faka‘atu‘i ‘a Sīsuú, ‘o ‘ikai fa‘u ‘a e ngaahi lao ‘i he a‘u ki he taimi ‘e lelei ange ai ke fai ha tokoní. (Māt. 15:22-28) Ko e kau mātu‘a ‘oku nau tamu‘omu‘a ke tokoní ‘oku nau ‘ai honau fanga tuofāfiné ke nau ongo‘i ‘oku poupou‘i kinautolu. ‘I he ‘ilo‘i ‘e he ‘ovasia kulupu ‘a Kia na‘á ne hiki ki ha ‘api ‘e taha, na‘á ne fai leva ha tokoni. “Na‘e holo hifo ai ‘eku loto-mafasiá,” ko e lau ia ‘a Kia. “Koe‘uhi ko e ngaahi lea fakalototo‘a ‘a e kau mātu‘á mo ‘enau tokoni ‘aongá, na‘a nau fakahaa‘i mahino mai ai ko ha konga mahu‘inga au ‘o e fakataha‘angá pea ‘oku ‘ikai ke u toko taha ‘i he taimi ‘oku ou fehangahangai ai mo ha tu‘unga faingata‘a.”

FIEMA‘U ‘E HE FANGA TUOFĀFINE FAKALAUMĀLIÉ KOTOA ‘ETAU POUPOÚ

20-21. ‘E lava fēfē ke tau fakahāhā ‘oku tau koloa‘aki ‘a e kotoa hotau fanga tuofāfine Kalisitiané?

20 ‘I he‘etau vakai ki he‘etau ngaahi fakataha‘angá he ‘aho ní, ‘oku tau ma‘u ai ‘a e ngaahi fa‘ifa‘itaki‘anga ta‘efa‘alaua ‘a e kakai fefine Kalisitiane ngāue mālohi ‘oku nau tuha mo ‘etau poupoú. Hangē ko ia kuo tau ako mei he fa‘ifa‘itaki‘anga ‘a Sīsuú, ‘e lava ke tau tokoni‘i kinautolu ‘aki ‘a e fakamoleki ha taimi mo kinautolu pea ‘ilo‘i kinautolu. ‘E lava ke tau fakahāhā ‘a e hounga‘ia ‘i he me‘a ‘oku nau fai ‘i he ngāue ‘a e ‘Otuá. Pea ‘e lava ke tau taukapo‘i kinautolu ‘o ka fiema‘u.

21 ‘I he ngata‘anga ‘o e tohi ‘a e ‘apositolo ko Paulá ki he Kau Lomá, na‘á ne lave ki ha kakai fefine Kalisitiane ‘e toko hiva. (Loma 16:1, 3, 6, 12, 13, 15) ‘Oku ‘ikai ha veiveiua ko e kakai fefine ko iá na‘a nau loto-to‘a ‘i he fanongo ki he‘ene lea fakafe‘iloakí mo e fakaongoongoleleí. Ko ia ai, ‘ofa ke tau poupou‘i ‘a e kotoa ‘o e fanga tuofāfine ‘i he‘etau fakataha‘angá. ‘Oku tau fakahaa‘i ai ‘oku tau koloa‘aki kinautolu ko e konga hotau fāmili fakalaumālié.

HIVA 26 ‘A‘eva Ā mo e ‘Otuá!

^ pal. 5 ‘Oku fehangahangai ‘a e kakai fefine Kalisitiané mo e ngaahi pole. ‘E lāulea ‘a e kupu ko ení ki he founga ‘e lava ke tau poupou‘i ai hotau fanga tuofāfine fakalaumālié ‘aki ‘a e fa‘ifa‘itaki kia Sīsū. ‘E lava ke tau ako mei he founga na‘e fakamoleki ai ‘e Sīsū ‘a e taimi mo e kakai fefiné, fakahounga‘i kinautolu pea taukapo‘i kinautolu.

^ pal. 5 Kuo liliu ‘a e ngaahi hingoa ‘e ni‘ihi.

^ pal. 6 ‘Oku pehē ‘i ha ma‘u‘anga fakamatala ‘e taha: “Ko e kau ākongá ‘oku nau tangutu ‘i he ve‘e va‘e ‘enau kau faiakó. Na‘e teu‘i ai ‘a e kau ākongá ke nau hoko ko e kau faiako​—ko ha ngafa na‘e ‘ikai ngofua ke ma‘u ‘e he kakai fefiné. . . . Ko e fakafōtunga ‘a Melé mo ‘ene vēkeveke ke ako meia Sīsuú kae ‘ikai fakahoko hono ngafa ‘o fakatatau ki he talatukufakaholó . . . na‘e faka‘ohovale nai ia ki he tokolahi taha ‘o e kau tangata Siú.”

^ pal. 9 ‘Oku tokanga ‘a e kau mātu‘á ‘i he taimi ‘oku nau tokoni ai ki he fanga tuofāfiné. Ko e fakatātaá, ‘oku totonu ke nau faka‘ehi‘ehi mei he ‘a‘ahi toko taha ki ha tuofefine.

^ pal. 65 FAKAMATALA ‘O E FAKATĀTĀ: ‘I he fa‘ifa‘itaki ki he mahu‘inga‘ia ‘a Sīsū ‘i he kakai fefine faitōnungá, ko ha tokoua ‘okú ne tokoni ki ha ongo tuofāfine ke fetongi ‘a e va‘e ‘ena me‘alelé, ko ha tokoua ‘e taha ‘okú ne ‘a‘ahi ki ha tuofefine ‘oku puke, pea mo e tokotaha ‘okú ne ‘alu mo hono uaifí ‘o lotu fakafāmili mo ha tuofefine mo ‘ene ki‘i ta‘ahine.