Skip to content

Skip to table of contents

OCIPAMA CELILONGISO 39

Eca Ekuatiso Liove ku Vamanji Akãi

Eca Ekuatiso Liove ku Vamanji Akãi

‘Akãi va kunda olondaka viwa, olohoka vialua.’—OSA. 68:11.

OCISUNGO 137 Akãi Vakuekolelo, Vamanji Akãi Akristão

OVINA TU LILONGISA *

Vamanji valua akãi va talavaya calua vekongelo! Ndeci, ovo va panga onepa kolohongele kuenda koku kunda olondaka viwa. Vamue va kuatisa koku semũlũla Onjango Yusoma kuenda va lekisa okuti, va kapako vamanji (Tala ovinimbu 1)

1. Ekuatiso lipi vamanji akãi va siata oku eca vocisoko, pole, ovitangi vipi valua va liyaka lavio? (Tala ociluvialuvia koñoño.)

ESUMŨLŨHO linene oku kuata vamanji valua akãi va talavaya calua vekongelo! Ndeci, ovo va panga onepa kolohongele kuenda koku kunda olondaka viwa. Vamue va kuatisa koku semũlũla Onjango Yusoma kuenda va lekisa okuti, va kapako vamanji. Pole, ovo va siata oku liyaka lovitangi. Vamue va tata olonjali via kuka. Vakuavo va pandikisa kelambalalo liepata. Handi vakuavo, olonjali vina vi tekula omãla lika liavo okuti, va sukila oku talavaya calua oco va tekule omãla.

2. Momo lie tu sukilila oku likolisilako oku kuatisa vamanjetu akãi?

2 Momo lie tu sukilila oku kuatisa vamanji akãi? Momo oluali ka lu tati akãi lesumbilo ovo va sesamẽla. Pole, Embimbiliya li tu vetiya oku eca ekuatiso kokuavo. Ndeci, upostolo Paulu wa pinga kekongelo lio ko Roma oco va yolele ciwa Febe kuenda oku ‘u wĩha ekuatiso a sukila.’ (Va Rom. 16:1, 2) Paulu eci a kala u Fariseo, wa tiamẽlele kocimunga cimue comanu va tendele akãi okuti, ka va kuete esilivilo kuenda va enda oku va tata lonjila ka ya sungulukile. Noke yoku linga Ukristão, eye wa setukula Yesu kuenje wa tata akãi lesumbilo kuenda ohenda.—1 Va Kor. 11:1.

3. Yesu wa tata ndati akãi kuenda wa tenda ndati akãi vana va linga ocipango ca Suku?

3 Yesu wa tata akãi vosi lesumbilo. (Yoa. 4:27) Eye ka tendele akãi ndeci asongui vatavo va Yudea vo koloneke viaye. Embimbiliya limue lia popia hati: “Layimue ondaka Yesu a tukuile okuti ya pisa, ale ya sepula akãi.” Yesu wa sumbilile calua akãi vana va linga ocipango ca Isiaye. Eci ci lekisa okuti, eye wa va tendele nda vamanji kuenda wa va tukula kumue lalume eye a tendele okuti va pangele onepa kepata liaye.—Mat. 12:50.

4. Nye tu konomuisa vocipama cilo?

4 Yesu olonjanja viosi wa kuatisa akãi vana va vumbile Suku. Eye wa va sola kuenda wa va teyuila. Tu konomuisi ndomo tu pondola oku setukula Yesu poku kapako vamanjetu akãi.

KAPAKO VAMANJETU AKÃI

5. Momo lie vamanji vamue akãi ca tĩla kokuavo oku kuata ukamba uwa la vakuavo?

5 Vosi yetu, ci kaile alume ale akãi, tu sukila oku kuata ukamba uwa. Olonjanja vimue, vamanji akãi va siata oku kuata ovitangi vioku linga ukamba uwa ovo va sukila. Momo lie? Kũlĩhĩsa ovolandu amue. Manji umue ukãi o tukuiwa hati, Jordan * wa popia hati: “Omo okuti sia kuelele, olonjanja vimue si tẽla oku limbuka ocikele cange vekongelo kuenda ndi liyeva okuti, si pangi onepa kekongelo.” Kristen ukundi umue wotembo yosi wa iluka oco a vokiye upange waye woku kunda, wa popia hati: “Eci o ilukila vekongelo limue liokaliye, o yeva ulika.” Vamanji vamue alume va siata oku li yevavo ndoco. Vana va kasi vepata limue okuti Halombangiko via Yehova, pamue ci tĩla kokuavo oku kuata ukamba uwa lepata liavo kuenda va li yevavo okuti ka va kuete ukamba la vamanji vekongelo. Vamanji vamue akãi citava okuti, va yeva ulika omo va vela kuenda ka va pondola oku tunda volonjo viavo, ale omo va kasi oku tata umue ukuepata o vela. Annette wa popia hati: “Sia ponduile oku tava elaleko lioku kala kumosi la vamanji omo nda kala ukuakutata ina yange.”

Ndeci ca linga Yesu, tu sukila oku lekisa ocisola ku vamanjetu akãi (Tala ovinimbu 6-9) *

6. Yesu wa kuatisa ndati Maria la Marta ndomo ca tangiwa kelivulu lia Luka 10:38-42?

6 Yesu wa pita otembo la vamanjaye akãi kespiritu kuenda eye wa kala ekamba limue liocili kokuavo. Kũlĩhĩsa ukamba waye la Maria kuenda Marta, citava okuti kavali kavo ka va kuelele. (Tanga Luka 10:38-42.) Yesu kolondaka viaye kuenda kovilinga wa kuatisa akãi vaco oku lianja. Ndeci, Maria wa lianjele oku tumãla kolomãhi viaye ndondonge yimue. * Kuenje Marta eci a sakalalele omo Maria ka kaile oku u kuatisa, wa lianjele oku sapuilako Yesu ovisimĩlo viaye. Kondalelo yaco, Yesu wa kuatisa akãi vaco oku lilongisa ovina vi kuete esilivilo. Eye wa lekisa esakalalo liaye kakãi vaco kuenda ku manjavo ulume Lasaru, poku va nyula vepuluvi likuavo. (Yoa. 12:1-3) Ka ci komõhisa okuti, eci Lasaru a kala oku vela calua, Maria la Marta va kũlĩhĩle okuti, va ponduile oku pinga ekuatiso ku Yesu.—Yoa. 11:3, 5.

7. Yipi onjila yimue tu pondola oku pamisa layo vamanji akãi?

7 Ku vamanji valua akãi, olohongele epuluvi limue lioku kala la vamanji vakuavo. Vapuluvi aco, tu yongola oku va yolela, oku sapela lavo kuenda oku ecelela okuti ovo va limbuka okuti, tua va kapako. Jordan wa tukuiwa ale kefetikilo wa popia hati: “Ci ndi pamisa calua eci vamanji va ndi pandiya omo liatambululo nda eca kolohongele, eci va sokiya oku kunda lame, ale ceci va lekisa okuti, va ndi kapako.” Tu sukila oku ecelela okuti, vamanji akãi va limbuka okuti, va kuete esilivilo kokuetu. Kia wa popia hati: “Nda nda pumba ohongele yimue, nda kũlĩha okuti vamanji va ka tumisa esapulo limue oco va kũlĩhe nda ndi kasi ciwa. Eci ci lekisa kokuange okuti, vamanji va ndi kapako.”

8. Yipi onjila yikuavo tu pondola oku setukula Yesu?

8 Ndeci Yesu a linga, etu tu sukila oku likolisilako oco tu pesela otembo yoku kala la vamanji akãi. Citava okuti, tu va laleka oco va lie konjo yetu, ale oku linga lavo omapalo yimue. Vepuluvi liaco, tu sukila oku kũlĩhĩsa nda ovina tu vangula vi pamisa. (Va Rom. 1:11, 12) Akulu vekongelo va sukila oku kuata ovisimĩlo ndevi via Yesu. Eye wa kũlĩhĩle okuti, oku kala omunu ka kuelele ci pondola oku nena ovitangi ku vamue, pole, wa lekisa okuti esanju ka li pui, ka li tundi koku kuela ale koku kuata omãla. (Luka 11:27, 28) Puãi, esanju ka li pui li tunda koku pitisa kovaso upange wa Yehova.—Mat. 19:12.

9. Nye akulu vekongelo va sukila oku linga oco va kuatise vamanji akãi?

9 Ca piãla enene akulu vekongelo va sukila oku tenda vamanji akãi nda vamanjavo kespiritu kuenda va inavo. (1 Tim. 5:1, 2) Akulu vekongelo va sukila oku sanda otembo yoku sapela la vamanji akãi osimbu ohongele ka ya fetikile, ale noke yohongele. Kristen wa popia hati: “Ukulu umue wekongelo wa limbuka okuti, nda kuatele upange walua, kuenje wa yonguile oku kũlĩha ndomo esokiyo liange lia kala. Nda sola calua ndomo eye a lekisa esakalalo kokuange.” Eci akulu vekongelo olonjanja vialua va sanda otembo yoku sapela la vamanjavo akãi, ovo va lekisa okuti va va kapako. * Annette wa tukuiwa kefetikilo, wa lombolola esilivilo lioku sapela lakulu vekongelo olonjanja vialua. Eye wa popia hati: “Ame nda likolisilako oku va kũlĩha ciwa kuenda ovo va likolisilako oku ndi kũlĩha. Noke eci ndi liyaka locitangi cimue, ci leluka kokuange oku pinga ekuatiso kokuavo.”

SOLA VAMANJI AKÃI

10. Nye ci pondola oku kuatisa vamanjetu akãi oku yeva esanju?

10 Vosi yetu ci kaile alume, ale akãi tu sanjuka eci vakuetu va limbuka ovoloño etu kuenda va tu sapuila ndomo va sole upange tu linga. Handi vali, nda lomue o lekisa olopandu konjila ndomo tu talavaya lovoloño etu, ale kupange tu linga, tu sumua. Manji umue ukãi o tukuiwa hati, Abigail okuti ka kuelele haeye ukundi wotembo yosi wa popia okuti, olonjanja vimue o liyeva okuti wa ivaliwa, eye hati: “Omanu ka va kũlĩhĩle ovituwa viange. Ovo va kũlĩha lika vamanjange kuenda olonjali viange okuti epata liange. Olonjanja vimue ndi liyeva ndu okuti lomue o ndi lete.” Kũlĩhĩsavo olondaka via manji umue o tukuiwa Pam. Osimbu ka kuelele wa talavaya anyamo alua ndomisionaria. Noke eye wa tiukila konjo oku ka tata olonjali viaye. Cilo ndaño o kuete ci pitahãla 70 kanyamo, handi lopo o kasi kupange wakundi votembo yosi. Pam hati, “Eci ca siata oku ñuatisa ceci vakuetu va ndi sapuila okuti va sole upange ndi linga.”

11. Yesu wa lekisa ndati okuti wa kapeleko akãi vana va enda oku u kuama kupange woku kunda?

11 Yesu wa kapeleko ekuatiso a tambuile kakãi vo kuatisile “lovipako viavo.” (Luka 8:1-3) Eye ka va ecelele lika okuti va kuata esumũlũho liaco, pole, wa va longisa ovina via velapo viatiamẽla kocipango ca Suku. Ndeci, eye wa va sapuila okuti wa laikele oku fa kuenda oku pinduiwa. (Luka 24:5-8) Ndeci a lingile lovapostolo, eye wa pongiya akãi ava poku va sapuila ovitangi va laikele oku liyaka lavio. (Mar. 9:30-32; 10:32-34) Ndaño okuti ovapostolo va tila eci Yesu a kuatiwa, akãi vamue vana vo kuatisile va kala ponele yaye osimbu eye a kala oku fila kuti wekangiso.—Mat. 26:56; Mar. 15:40, 41.

12. Upange upi Yesu a ecele kakãi?

12 Yesu wa kundika upange umue wa velapo kakãi. Ndeci, akãi va sumbilile Suku va kala olombangi viatete kepinduko liaye. Eye wa nõla akãi vaco oco va sapuile ovapostolo okuti, eye wa pinduiwa kuava va fa. (Mat. 28:5, 9, 10) Ko Pendekoste yunyamo wo 33 K.K., citava okuti pa kalavo akãi eci olondonge via wavekiwa lespiritu sandu. Nda oco, akãi ava locikomo va tambula uloño woku vangula alimi akuavo kuenda oku sapuilako vakuavo catiamẽla “kovilinga vi komõhisa via Suku.”—Ovil. 1:14; 2:2-4, 11.

13. Vamanji akãi nye va siata oku linga koloneke vilo kuenda tu lekisa ndati olopandu kovina ovo va siata oku linga?

13 Vamanjetu akãi va sesamẽla oku pandiyiwa omo liovina viosi va siata oku linga kupange wa Yehova. Vupange waco mua kongela oku tunga kuenda oku semũlũla, oku kunda lovimunga vi vangula elimi likuavo kuenda oku lieca olumue koku talavaya kolonjo vi panga onepa ko Betele. Ovo va talavaya kupange woku kuatisa vana va pita locilunga, va kuatisa koku pongolola alivulu etu, va talavaya ndakundi votembo yosi kuenda ndolomisionaria. Ndeci vamanji alume va linga, vamanji akãi va pindisiwa kosikola yakundi votembo yosi, Kosikola Yakundi Vusoma kuenda Kosikola yo Gileada. Handi vali, vamanji akãi va kuele, va siata oku kuatisa alume vavo oco va tẽlise ovikele viosi ovo va kuete vekongelo kuenda vocisoko. Vamanji vaco alume nda ka va ponduile oku vumba ‘ndolongavelo komanu’ nda ka ca kaile lekuatiso liakãi vavo. (Va Efe. 4:8) Ove hẽ o tẽla oku limbuka olonjila o pondola oku kuatisa vamanji ava akãi kupange va linga?

14. Osamo 68:11, nye yi popia catiamẽla kuvamanji akãi kuenda akulu vekongelo vakualondunge nye va sukila oku linga?

14 Akulu vekongelo vakualondunge va limbuka okuti vamanji akãi, ‘olohoka vialua’ violonalavayi vakuambili kuenda va kasi pokati kakundi va loñoloha volondaka viwa. * (Tanga Osamo 68:11.) Kuenje ene akulu vekongelo, sandi oku lilongisila kongangu ya vamanji akãi. Manji Abigail wa tukuiwa ale kefetikilo, o pamisiwa calua eci vamanji vo pulisa eci catiamẽla kolonjila viwa vioku fetika ombangulo lomanu vocikanjo. Eye wa lombolola hati: “Eci ci ndi kuatisa oku limbuka okuti, Yehova o ñuetele upange umue wa velapo oco ndu u linge vocisoko caye.” Handi vali, akulu vekongelo va limbuka okuti vamanji akãi vakuekolelo haivo va loñoloha va likolisilako oku kuatisa vamanji akãi amalẽhe oku liyaka lovitangi. (Tito 2:3-5) Ocili okuti, vamanjetu akãi va sesamẽla epandiyo!

TEYUILA KUENDA KUATISA VAMANJI AKÃI

15. Vepuluvi lipi pamue manji umue ukãi a sukila ekuatiso lia umue?

15 Olonjanja vimue vamanji akãi va sukila omunu umue o va teyuila eci va liyaka locitangi cimue. (Isa. 1:17) Ndeci, ocimbumba cimue, ale manji umue ukãi wa nyãliwa, o sukila omunu umue u teyuila kuenda u kuatisa oku tẽlisa ovikele vimue vina okuti, ulume waye eye wa enda oku vi linga. Manji umue ukãi okuti wa kuka citava okuti o sukila ekuatiso poku sapela la ndotolo umue. Ale manji umue ukundi wotembo yosi o linga upange ukuavo vocisoko ca Yehova, o sukila okuti umue u teyuila eci a pisiwa omo okuti ka pesela otembo yalua kupange woku kunda ndeci akundi vakuavo votembo yosi. Tu pondola oku kuatisa ndati vamanjetu akãi? Tu kũlĩhĩsi vali ongangu ya Yesu.

16. Yesu wa teyuila ndati Maria ndomo ca tangiwa ku Mateo 14:3-9?

16 Yesu wa teyuila lonjanga vamanjaye akãi kespiritu eci ovo va popiwa lãvi. Ndeci, eye wa teyuila Maria eci Marta o pisa. (Luka 10:38-42) Kuenje Yesu wa teyuila Maria onjanja yavali eci vakuavo va sima okuti eye wa nõla onjila yimue yĩvi kuenda vo pisa. (Tanga Marko 14:3-9.) Yesu wa kuata elomboloko liovisimĩlo via Maria kuenda wo pandiya poku popia hati: “Eye wa ndingila eci ciwa. . . . Ukãi wa linga eci a tẽla.” Yesu wa popelevo okuti, elinga liohenda liukãi waco li ka ivalukiwa “kolonepa viosi violuali ku kundiwila olondaka viwa” kuenda eci oco ocipama eci ci kasi oku linga cilo. Esumũlũho linene okuti Yesu eci a pandiya Maria omo lielinga liaye liohenda, wa popiavo okuti olondaka viwa vi kundiwila koluali luosi! Maria noke lioku pisiwa, olondaka via Yesu vio lembeleka calua!

17. Tukula ocindekaise cimue ci lekisa epuluvi tu sukila oku teyuila manji umue ukãi.

17 Ove hẽ o teyuila vamanjove akãi kespiritu eci ovo va sukila? Ndeci, kũlĩhĩsa ocindekaise ci kuãimo. Akundi vamue va limbuka okuti manji umue ukãi okuti ulume waye Hambangiko ya Yehova, o cilua kolohongele kuenda noke yohongele haico a tunda. Ovo va limbuka okuti ka siatele oku ambata omãla vaye. Kuenje ovo vo pisa, momo va sima okuti eye nda wa kisikile ulume waye oco o wecelele oku nena omãla kolohongele. Pole, manji o kasi oku likolisilako oku linga eci ci kasi vepondolo liaye. Eye ka kuete omoko yoku nõla cosi a yongola oku linga; kuenda hayeko o kuete ondaka ya sulako kueci catiamẽla komãla. Nye ove o pondola oku linga? Nda ove wa pandiya manji umue ukãi kuenda wa sapuilako vakuene upange eye a linga ciwa, o ka va kuatisa oku liwekapo oku u popia lãvi.

18. Kolonepa vipi vikuavo tu pondola oku kuatisa vamanjetu akãi?

18 Tu pondola oku lekisa ku vamanjetu akãi ndomo tua va kapako poku va lingilako ovina vi va kuatisa. (1 Yoa. 3:18) Annette manji una o kasi oku tata inaye wa popia hati: “Vamanji vamue va siata oku iya konjo yange oku tata ina yange vokatembo kamue oco ame ndi linge ocina cikuavo, ale va nena okulia. Eci ca ndi vetiya oku sima okuti ndi soliwe kuenda ndi panga onepa yekongelo.” Jordan wa kuatisiwavo. Manji umue ulume wo longisa ndomo a semũlũla ekãlu liaye. Jordan wa popia hati: “Ciwa oku kũlĩha okuti, vamanji va ndi kapako kuenda va yongola okuti, ndi kolapo eci ndi endisa ekãlu liange.”

19. Volonepa vipi vikuavo akulu vekongelo va pondola oku kuatisa vamanji akãi?

19 Akulu vekongelo va likolisilakovo oku tẽlisa asukila va vamanji akãi. Ovo va kũlĩha okuti Yehova o yongola okuti vamanji akãi va tatiwa ciwa. (Tia. 1:27) Ovo va setukula esunguluko lia Yesu poku yuvula oku tumbika olonumbi kuenje va likolisilako oku lekisa ohenda kuenda elomboloko. (Mat. 15:22-28) Eci akulu vekongelo va likolisilako oku kuatisa, ovo va kuatisa vamanji akãi oku liyeva okuti va soliwe la Yehova kuenda ocisoko caye. Eci usongui wocimunga ca Kia a limbuka okuti eye o ka ilukila konjo yikuavo, usongui wa sanda ekuatiso lonjanga. Kia wa popia hati: “Eci ca tepulula esakalalo liange. Momo ovo va ndi lembeleka kuenda va nyĩha ekuatiso nda sukilile, akulu vekongelo va lekisa ciwa okuti ame ndi kuete onepa yimue ya velapo vekongelo kuenda eci ndi kuete ocitangi cimue, si kasi ulika.”

VAMANJI VOSI AKÃI VEKONGELO VA SUKILA EKUATISO LIETU

20-21. Tu lekisa ndati okuti tu sole vamanjetu vosi akãi?

20 Eci tu vanja kakongelo etu etaili, tu sanga ovolandu alua a vamanji akãi vakuambili va sesamẽla ekuatiso lietu. Ndeci tua lilongisa kulandu wa Yesu, tu pondola oku va kuatisa poku pesela otembo yetu lavo kuenda oku va kũlĩha ciwa. Tu pondola oku lekisa olopandu kueci ovo va siata oku linga kupange wa Suku. Tu pondolavo oku va teyuila nda ci sukiliwa.

21 Kesulilo liukanda ku va Roma, upostolo Paulu wa tukula kolonduko vamanji akãi va soka ecea. (Va Rom. 16:1, 3, 6, 12, 13, 15) Akãi vaco ka va kuatele atatãhãi okuti va pamisiwa poku yeva ovilamo viaye kuenda epandiyo. Tu sukilavo oku kuatisa vamanji vosi akãi vekongelo lietu. Eci tu ci linga, tu lekisa okuti tu va sole omo va panga onepa kepata lietu kespiritu.

OCISUNGO 136 ‘Yehova o ku Sumũlũisa’

^ tini. 5 Vamanji akãi vekongelo pamue va siata oku liyaka lovitangi vialua. Ocipama cilo, ci ka lombolola ndomo tu pondola oku kuatisa vamanjetu akãi poku setukula ongangu ya Yesu. Tu ka lilongisavo ndomo Yesu a sanda otembo yoku kala lakãi, oku va sola kuenda oku va teyuila.

^ tini. 5 Olonduko vimue via pongoluiwa.

^ tini. 6 Elivulu limue li popia hati: “Olondonge via enda oku tumãla kolomãhi vialongisi vavo. Olondonge via enda oku ci linga eci vi pindisiwa oco vi kale alongisi. Pole, ka ca tavele okuti akãi va kala alongisi. Omo liaco, alume valua va Yudea va komõha calua poku mola Maria wa tumãla kolomãhi via Yesu lonjongole yoku kũlĩha alongiso a Yesu.

^ tini. 9 Akulu vekongelo va siata oku lekisa utate poku kuatisa vamanji akãi. Ndeci, poku nyula manji umue ukãi, ovo va sukila oku yuvula oku enda lika liavo.

^ tini. 14 Osamo 68:11, NWT: ‘Yehova eca ondaka; Akãi va kunda olondaka viwa, olohoka vialua.’

^ tini. 66 OCILUVIALUVIA: Manji umue o setukula ocituwa ciwa Yesu a lekisa kakãi vakuekolelo poku kuatisa vamanji vavali va kasi oku pongolola elola liekãlu, ukuavo o nyula manji ukãi o vela kuenda watatu lukãi waye va linga efendelo liepata la manji umue ukãi kuenda omõlaye ufeko.