Yi enu ci yí le mɛ ji

Yi yi mɛnyɔwo tɔxu

ENUKPLAKPLA NYƆTA 40

“Kpɔ enu ciwo yí wo sɔ do ashi nɔ eo ji”

“Kpɔ enu ciwo yí wo sɔ do ashi nɔ eo ji”

“Timɔte, kpɔ enu ciwo yí wo sɔ do ashi nɔ eo ji.”​—1 TIM. 6:20.

EHAJIJI 29 Míanɔ Agbe Wòasɔ Kple Míaƒe Ŋkɔ La

SUSU VEVI LƆ *

1-2. Sɔ koɖo 1 Timɔte 6:20 ɖe, nyi wosɔ ɖo Timɔte gbɔɔ?

BLAŊBLAŊ Ɔ, mìsɔnɔ mìwo nuveviwo danɔdo mɛbuwo gbɔ, nɔ woale bu nɔ wo nɔ mì. Le kpɔwɛ mɛ, mìtɛnŋ sɔ mìwo ho dado ehodadoxu. Mìwɛni ahan, ɖo mìdejinɔ mɔ eho lɔ abu alo woafi nɔ mì o. Ecɛ na mìkpɔ gɔnmɛsese ci yí le enu ci mìkpɔ mɔ yɛle veviɖe sɔsɔ ɖo mɛbu gbɔ nu.

2 Hlɛn 1 Timɔte 6:20. Apotru Pɔlu ɖo ŋwi nɔ Timɔte mɔ, yɛxɔ enuvevi ɖeka ci yí nyi enujejeshi adodwitɔ ci yí kudo tamɛ ci Mawu ɖo do agbetɔwo nu. Wogbena mɔnukpɔkpɔ Timɔte nɔ ‘awa edɔ ci yí nyi Eŋɛnywi dodo.’ (2 Tim. 4:2, 5) Pɔlu do ŋsɛn Timɔte mɔ yɛ le kpɔ enu ci wosɔ ɖo gbɔ ji. Shigbe Timɔte nɛɔ, enuveviwo yí wosɔ ɖo mì gbɔ. Nyiwo yɔɔ? Yí nyi yí taɖo mìɖo aglɔn ta nɔ enuvevi ciwo Yehowa na mìɔ?

NYƆNƆNWI VEVI CIWO WOSƆ ÐO MÌ GBƆ

3-4. Susu ɖewo ciwo yí taɖo Bibla mɛ nynɔnwiwo le veviɖeɔ?

3 Yehowa wa xomɛvu nɔ mì yí na mìjeshi nyɔnɔnwi vevi ciwo yí le Nyɔ, Bibla mɛ adodwimɛtɔ. Nyɔnɔnwi cɛwo le veviɖe, ɖo wokplanɔ lé mìawɛ anɔ ecakaka nywi mɛ koɖo Yehowa yí gbedre enu ci yí ana mìakpɔ jijɔ adodwitɔ le agbemɛ. Nɔ mìlɔn do nyɔnɔnwi cɛwo ji yí nɔnɔ agbe esɔnɔ koɖo woɔ, mìdagbenyi hwashi nɔ ŋsukankan nukplakplawo koɖo agbe dɔndɔn nɔnɔ o.—1 Kor. 6:9-11.

4 Susu bu ci yí taɖo nyɔnɔnwi ciwo yí le Bibla mɛ le veviɖe yí nyi mɔ, Yehowa ɖenɔ wo mɛ nɔ mɛ ciwo ɖekɛ yí sɔnɔ wowoɖekiwo hwe, “mɛ ciwo shi yí eji nɔnɔmɛ nywi le.” (Edɔ. 13:48, NWT) Mɛ cɛwo lɔnnɔ do ji mɔ, hwashi egbejinɔtɔ koɖo ŋɖɛnyatɔ lɔ yí kplanɔ nu mì so Bibla mɛ le egbɛmɛ. (Mt. 11:25; 24:45) Nɔ wodekpedo mì nuɔ, mìdatɛnŋ amɔŋje Bibla mɛ o, yí ŋɖe dele veviɖe wu yi gɔnmɛsese o.—Elo. 3:13, 15.

5. Nyi yí Yehowa gbesɔ ɖo mì gbɔɔ?

5 Yehowa gbena mɔnukpɔkpɔ mì nɔ mìakpla nu mɛbuwo so nyɔnɔnwi ci yí kudo yɛŋtɔ koɖo yi tamɛɖoɖowo nu. (Mt. 24:14) Ŋɛdu ci mìdrakɔ le veviɖe sugbɔ, ɖo ekpenɔdo amɛwo nu yí wovanyinɔ Yehowa xomumɛtɔ yí gbenanɔ mɔnukpɔkpɔ wo nɔ woakpɔ agbe mavɔ. (1 Tim. 4:16) Nɔ hwɛɖeka alo sugbɔ yí mìtɛnŋ wakɔ le kunuɖeɖedɔ lɔ mɛ can ɔ, mìdokɔ alɔ edɔ vevitɔ ci wowakɔ le egbɛmɛ. (1 Tim. 2:3, 4) Bubu yí enyi nɔ mì mɔ mìwakɔ dɔ koɖo Mawu!—1 Cor. 3:9.

LE ENU CI WONA EO GOGUIÐE!

Timɔte ɖo akpɔtɔ anɔ te goguiɖe le nyɔnɔnwi mɛ ci mɛbuwo cin mɔ yewoato le mɛ (Kpɔ mamamɛ 6)

6. Nyi yí jɔ do mɛɖewo ji, ci womi zanŋte nɔnɔɔ?

6 Le Timɔte hwenuɔ, Kristotɔ ɖewo dedo bubu mɔnukpɔkpɔ ci yí nyi mɔ, woanyi edɔwadoɖekɛtɔwo koɖo Mawu nu o. Dema tashi mɔnukpɔkpɔ ci yí hun ni yí ewanɔ dɔ koɖo Pɔlu, ɖo élɔn xexe lɔ. (2 Tim. 4:10) Ewa shigbe mɔ, Fiӡelu koɖo Hɛrmoӡeni tashi sumɔsumɔdɔ lɔ hannɛ, ɖo wovɔnvɔn mɔ woavatre fun nɔ yewo shigbe Pɔlu nɛ. (2 Tim. 1:15) Imene, Alɛsaŋdri koɖo Fileto trɔ xɔsegbetɔwo yí so gbeɖe Yehowa ɖɛ. (1 Tim. 1:19, 20; 2 Tim. 2:16-18) Ewa shigbe mɔ, mɛ cɛwo pleŋ lɔn Yehowa sa nɛ, vɔ wovami tamɛ bubu kpɔ so enuvevi ciwo wona wo nu.

7. Ayemɔ ciwo Satana zannɔ mɔ yeasɔ ble mìɔ?

7 Lé Satana teteɛkpɔ mɔ yeana mìatashi enuvevi ciwo Yehowa na mì doɔ? Do jeshi Satana yemɔ ɖewo. Étonɔ tele, video, ɛtɛnɛti koɖo wema mɛ nuwo ji koɖo susu mɔ, yeana mìatɔ tamɛ bubu kpɔ yí awa enu ci yí adɔn mì ti le nyɔnɔnwi lɔ mɛ vivivi. Étenɔkpɔ mɔ yeado vɔnvɔn nɔ mì to enyɔ ci mìwo kpenawo nunɔ alo yumɛcici ji nɔ mìami eŋɛnywi lɔ dradra. Égbejenɔ agbla mɔ yeable mì nɔ mìaɖo to “enu ci [xɔsegbetɔwo] yɔ mɔ ‘enunyanya,’ vɔ de é yí yɔ nyao o” ji, nɔ mìaso le nyɔnɔnwi lɔ mɛ.—1 Tim. 6:20, 21.

8. Nyi èkpla so enu ci yí jɔ do nɔviŋsu Daniel ji mɛɔ?

8 Nɔ mìdenya wawaɔ, mìtɛnŋ tɔ nyɔnɔnwi lɔ tatashi vivivi. Mìakpɔ enu ci yí jɔ do Daniel * ci yí lɔnnɔ munumumu le video ji. Éɖe mɛ mɔ: “Ŋtɔ munu mumu le video ji ci ŋɖo exwe amɛwo han. Le tɔtɔmɛɔ, ŋmunɔ munu ciwo yí nyɔ le video ji. Vɔ viviviɔ, ŋvatɔ munu mumu ciwo mɛ tamɛsɛn koɖo gbɔngbɔnyɔyɔ nuwawawo le.” Le yiyimɛɔ, ézannɔ gaxoxo 15 han ŋkeŋke yí sɔ munɔ munu le video ji. Daniel nu mɔ: “Ŋnya le nyɛɖeki mɛ mɔ, munumumu video ciwo yí ŋzannɔ koɖo gaxoxo sugbɔ ci ŋzannɔ do wo nu tekɔŋ yi azɔge le Yehowa gbɔ. Vɔ ŋnu nɔ nyɛɖeki mɔ, Bibla mɛ gɔnmɛɖosewo dekanŋ o.” Eyi taɖo nɔ mìdenya wawaɔ, munumumu atɛnŋ ana mìatɔ nyɔnɔnwi lɔ tatashi fafɛɖe. Nɔ evajɔ ahan ɔ, mìatɛnŋ asɔ enuvevi ciwo Yehowa na mì sɔ bu.

LÉ MÌAWƐ ALE NYƆNƆNWI LƆ GOGUIÐE

9. Shigbe lé 1 Timɔte 1:18, 19 nui nɛ ɖe, mi yí Pɔlu sɔ Timɔte sɔ koɖoɔ?

9 Hlɛn 1 Timɔte 1:18, 19. Pɔlu sɔ Timɔte sɔ koɖo ahwawatɔ yí do ŋsɛn yi mɔ, yi le kpɔtɔ “a wa ahwa nywi lɔ.” Denyi ŋcilanmɛ hwa yɔ o, vɔ gbɔngbɔnmɛtɔ yɔ. Emɔ ciwo ji Kristotɔwo le shigbe ahwawatɔ ciwo yí le ahwagbemɛ nɛɔ? Ci mìnyi Kristo hwawatɔwo ɖe, nɔnɔmɛ ciwo mɛ mìɖo aje agbla ayikɔ ŋkɔ leɔ? Mína mìakpɔ enu amatɔn ciwo yí mìatɛnŋ akpla le Pɔlu kpɔwɛ lɔ mɛ. Nukplamu lɔwo atɛnŋ akpedo mì nu mìale nyɔnɔnwi lɔ goguiɖe.

10. Nyi yí nyi amɛɖekisɔsɔna Mawuɔ, yí nyi yí taɖo mìӡin ɔ?

10 Do ŋsɛn lé èsɔ eoɖeki jo nɔ Mawu do. Ahwawatɔ nywi nyinɔ egbejinɔtɔ. Éwanɔ ahwa sɛnsinɖe yí asɔ glɔn ta nɔ mɛ ci elɔn alo enu ci yí le veviɖe ni. Pɔlu do ŋsɛn Timɔte mɔ yi le sɔ yiɖeki na Mawu doji, yi gɔnmɛ yí nyi mɔ ále do Mawu nu le egbejinɔnɔ mɛ. (1 Tim. 4:7) Nɔ mìlɔn Mawu sugbɔɔ, mìajinɔ veviɖe mɔ mìale nyɔnɔnwi lɔ goguiɖe.—1 Tim. 4:8-10; 6:6.

Nɔ mìwa dɔ le ŋkeke lɔ keŋkeŋ mɛɔ, etɛnŋ ӡan mɔ mìado ŋsɛn mìwoɖekiwo gbɔxwe ayi bɔbɔ. Vɔ mìakpɔ shicu sugbɔ nɔ mìwɛ ahan! (Kpɔ mamamɛ 11)

11. Nyi yí taɖo mìɖo ana kpla mìwoɖekiwoɔ?

11 Nanɔ kpla eoɖeki. Ahwawatɔ ɖo ana kpla yíɖeki nɔ éji mɔ yeakpɔtɔ ale gbesɔsɔ nɔ ahwawawa. Timɔte kpɔtɔ sɛnŋ le gbɔngbɔnmɛ, ɖo éwa do Pɔlu nukplamu ji yí shi nɔ droamu vwinwo yí je agbla ɖo nɔnɔmɛ nywiwo yí do ha koɖo yi kpena xɔsetɔwo. (2 Tim. 2:22) Éɖo ana kpla yiɖeki gbɔxwe awɛ. Mìɖo ana kpla mìwoɖekiwo gbɔxwe aɖu ahwa ci mìwakɔ koɖo droamu vwinwo ji. (Rɔm. 7:21-25) Gbesɔ kpe niɔ, mìɖo ana kpla mìwoɖekiwo gbɔxwe akpɔtɔ asɔnɔ adɛn xoxuiwo kɔŋgbe yí aɖo adɛn nywiwo. (Efe. 4:22, 24) Yí nɔ mìwa dɔ yí enu ci kɔ nɔ mì le fiɛfimɛɔ, etɛnŋ ӡan mɔ mìado ŋsɛn mìwoɖekiwo gbɔxwe ayi bɔbɔ.—Ebre. 10:24, 25.

12. Emɔ ciwo ji mìatɛnŋ azannɔ Bibla le yí anyɔ dojiɔ?

12 Ahwawatɔ ɖo akpla lé azan yi hwawanuwo do nywiɖe. Gbɔxwe abiɔ, éɖo ananɔ kpla yiɖeki gashiagamɛ. Ahanke mìɖo abi le Mawu nyɔ lɔ zanzan nywiɖe mɛ nɛ. (2 Tim. 2:15) Le mìwo bɔbɔwo mɛɔ, mìatɛnŋ akpla enu ciwo yí ana mìabi. Vɔ nɔ mìji mɔ mìana kankandoji amɛwo mɔ Bibla mɛ nyɔnɔnwiwo le veviɖe nyaoɔ, mìɖo akplanɔ Bibla lɔ blaŋblaŋ. Mìɖo azan Mawu Nyɔ lɔ keŋ asɔ do ŋsɛn mìwo xɔse. Yi gɔnmɛ yí nyi mɔ mìdahlɛnnɔ Bibla kpoŋ anyi evɔ o. Ele veviɖe mɔ mìabunɔ tamɛ kpɔ so enu ci mìhlɛn nu yí aji nu gɔnmɛ kpɔ so nu le mìwo wemawo mɛ. Ecɛ ana mìamɔŋje enu lɔ mɛ nywiɖe yí anya lé mìazan Enuŋwlɛŋwlɛ lɔwo do. (1 Tim. 4:13-15) Eyi mìale gbesɔsɔ yí azan Mawu Nyɔ lɔ keŋ asɔ kpla nu mɛbuwo. Ecɛ gbedasɛ mɔ mìdahlɛn kpukpui ɖe nɔ wo kpoŋ o. Mìji mɔ mìakpedo mìwo nyɔsetɔwo nu nɔ woamɔŋje kpukpui lɔ mɛ keŋ akpɔ lé ekan wo do. Nɔ mìwanɔ do Bibla kplakpla toto ci mìwa jiɔ, lé mìkplanɔ Mawu Nyɔ lɔ mɛbuwo do anyɔkɔ doji.—2 Tim. 3:16, 17.

13. Shigbe lé Ebretɔwo 5:14 nui nɛ ɖe, nyi yí taɖo míɖo adonɔ jeshi enuwo doŋkɔɔ?

13 Donɔ jeshi enuwo doŋkɔ. Ahwawatɔ ɖo asun ji ado jeshi afɔkuwo doŋkɔ keŋ aze nɔ wo. Mìwo can, mìɖo adonɔ jeshi nɔnɔmɛ ciwo yí atɛnŋ adahɛn nu le mì nu keŋ atekpɔ aze nɔ afɔku lɔwo. (Elo. 22:3; hlɛn Ebretɔwo 5:14.) Le kpɔwɛ mɛ, mìɖo awa ɖaŋ acannɔ ayeɖeɖedaɖɛ koɖo munumumunuwo nywiɖe. Blaŋblaŋ ɔ, televiviӡiɔn ji wanawawo koɖo fimuwo danasɛ agbe dɔndɔn nɔnɔ. Agbenɔnɔ ŋtɔ́ hanwo dekpenɔ nɔ Yehowa o, yí nɔ wogbe can wolɔn can, woadahɛn nu le wo nu kokoko. Eyi taɖo mìɖo agbe munumumu ciwo yí atɛnŋ ana lɔnlɔn ci mìɖo nɔ Yehowa atɔ ɖeɖe kpɔtɔ vivivi.—Efe. 5:5, 6.

14. Lé nugɔnmɛsese kpedo Daniel nu doɔ?

14 Daniel ci nyɔ mìnu vayi, vatɔ kpɔkpɔɛ mɔ denyɔ mɔ yeamunɔ munu ciwo mɛ tamɛsɛnnu koɖo gbɔngbɔnyɔyɔ nuwo le le video ji o. Éji nu gɔnmɛ kpɔ le Watchtower Library ji keŋ akpɔ wema ciwo yí akpedo nu yí aɖu yi cukaɖa lɔ ji. Lé ecɛ wa dɔ do ji doɔ? Degbemunɔ munu dɔndɔnwo le video ji o. Écucu yi ŋkɔ le videokacaca lɔ mɛ yí mi eha dodo koɖo mɛ ciwo yí emunɔ munu koɖo. Daniel nu mɔ: “Ŋzannɔ gamɛ ci ŋsɔ munɔmunu sa keŋ sɔ wanɔ edɔ buwo le xexenu alo nɔnɔ ju koɖo anyi xlɔ ciwo yí le hamɛ lɔ mɛ.” Ðɛyɛɔ, Daniel sumɔkɔ shigbe emɔɖetɔ koɖo hamɛmɛshinshin nɛ.

15. Nyi yí taɖo ŋsukankan xolɔlɔwo nyi afɔkuɔ?

15 Shigbe Timɔte nɛɔ, mìɖo agbedonɔ jeshi afɔku ciwo yí le enyɔ masɔgbe ciwo yí xɔsegbetɔwo kakanɔ mɛ. (1 Tim. 4:1, 7; 2 Tim. 2:16) Le kpɔwɛ mɛ, wotenɔkpɔ yí kakanɔ enyɔ masɔgbewo so mìwo nɔviwo nu nɔ mìami kankando Yehowa habɔbɔ lɔ ji. Enyɔ masɔgbe ŋtɔ́ hanwo atɛnŋ ana mìwo xɔse agbɔjɔ. Mìɖo agbe ŋsukankannyɔwo. Nyi yí taɖoɔ? Ðo “mɛ ciwo yí ɖo susu vɔnwo, yí wo de gbe ɖoŋwi nyɔnɔnwi lɔ o” yí kakanɔ exolɔlɔ cɛ hanwo. Wowo tajinu yí nyi mɔ yewoatɔ “enyɔdɔndɔn koɖo enyɔdɔwawa.” (1 Tim. 6:4, 5) Woji mɔ mìwo le xɔ yewo ŋsukankan lɔwo ji se keŋ ami kankando mìwo nɔviwo ji.

16. Nyiwo yí mìdalɔn yí woadɔn mìwo susuɔ?

16 Ŋgbelɔn yí ŋɖe adɔn ao susu o. Ci Timɔte nyi “Kristo Yesu hwawavi adodwiɔ,” éɖo asɔ yi susu ɖo sumɔsumɔdɔ lɔ ji sɔwu dɔkunuwo koɖo tajinu buwo ji le yi gbemɛ. (2 Tim. 2:3, 4) Shigbe Timɔte nɛɔ, mìdeɖo alɔn yí ŋcilanmɛnuwo drodro sugbɔ axɔ mìwo susu o. “Dɔkunuwo mɛblebleŋsɛn” atɛnŋ ana mìami lɔnlɔn ɖoɖo nɔ Yehowa, yí yi Nyɔ lɔ koɖo kunuɖeɖedɔ ato le ŋmɛ nɔ mì. (Mt. 13:22, NWT) Mìɖo anɔ agbe kleŋ yí azan mìwo gamɛ koɖo mìwo ŋsɛn yí asɔ “kpɔtɔ ajikɔ Fyɔɖuxu lɔ . . . doŋkɔ.”—Mt. 6:22-25, 33, NWT.

17-18. Nyi mìatɛnŋ awa yí asɔ glɔn ta nɔ ekacaca ci yí le mìwo koɖo Yehowa gblamɛɔ?

17 Drado ɖɛ keŋ awa nu le afɔdumɛ. Ahwawatɔ ɖo awa toto daɖɛ so enu ciwo yí awa keŋ asɔ glɔn ta nɔ yiɖeki nu. Gbɔxwe mìaglɔn ta nɔ enu ciwo Yehowa sɔ ɖo mì gbɔɔ, mìɖo awa nu le afɔdumɛ nɔ afɔku ɖe kpanŋkɔ mì. Nyi yí atɛnŋ akpedo mì nu yí mìawa nu le afɔdumɛɔ? Mìɖo awa toto daɖɛ so lé mìwa nu do nɔ wokan adan nɔ mì nu.

18 Le kpɔwɛ mɛ, wonunɔ nɔ ehunkutɔwo mɔ, wo le sɔ ezocinu do wowo hunwo mɛ. Nyi yí taɖoɔ? Ðo nɔ ehun lɔ vale zoɔ, woatɛnŋ aci blaŋ. Ahanke mìatɛnŋ ado jeshi enu ci mìawa le afɔdumɛ nɔ mìke nu do gbɔdɔndɔn, tamɛsɛnsɛn alo xɔsegbetɔwo nuwana ɖe nu le Ɛntɛnɛti ji alo nɔ mìkpɔkɔ fimu alo televiӡiɔn wana ɖe. Nɔ mìdra do ɖɛ do enu ci yí atɛnŋ avajɔ nuɔ, mìatɛnŋ awa nu le afɔdumɛ yí aglɔn ta nɔ ekacaca ci yí le mìwo koɖo Yehowa gblamɛ keŋ akpɔtɔ ale kɔkɔɛɖe le ŋmɛ ni.—Eha. 101:3; 1 Tim. 4:12.

19. Nyɔna ciwo yí mìakpɔ nɔ mìglɔn ta enuvevi ciwo Yehowa na mìɔ?

19 Mìɖo aglɔn ta nɔ enuvevi ciwo Yehowa na mì. Wowo yí nyi Bibla mɛ nyɔnɔnwi vevi lɔwo koɖo mɔnukpɔkpɔ ci mìɖo yí kplanɔ wo mɛbuwo. Nɔ mìwɛ ahan ɔ, mìaɖo ayexadohwɛnamɛnu mɛmi, anya enu ci koŋ yí taɖo mìle agbe yí agbekpɔ jijɔ ci yí le kpekpedo mɛbuwo nu nɔ woajeshi Yehowa mɛ. To yi kpekpedonu mɛɔ, mìasun ji aglɔn ta enu ciwo esɔ ɖo mì gbɔ.—1 Tim. 6:12, 19.

EHAJIJI 127 Ame Si Ƒomevi Wòle Be Manye

^ par. 5 Mɔnukpɔkpɔ gangan enyi nɔ mì mɔ mìjeshi nyɔnɔnwi lɔ yí gbesɔ kplanɔ mɛbuwo. Nyɔta cɛ akpedo mì nu yí mìalé mɔkpɔkpɔ cɛ goguiɖe yí mìdatashi gbeɖe o.

^ par. 8 Mìtrɔ ŋkɔ lɔ.