Nen video ma nwang'ere

Nen lembe ma nwang'ere i iye

THIWIWEC MI 40

‘Gwok gin maeno ma juketho i kori’

‘Gwok gin maeno ma juketho i kori’

“Timoteo, gwok maeno ma juketho i kori.”​—1 TIM. 6:20.

WER 29 Wabikwo nja calku nyingwa

I ADUNDO *

1-2. Nimakere ku 1 Timoteo 6:20, jakwenda Paulo ukwayu Timoteo utim ang’o?

WANG’ ma pol, wabed wakanu piny mwa ma pire tek i bang’ ju mange. Ku lapor, wacopo kanu sente mwa i bank. Ka watimo kumeno, wang’eyo nia sente mwa bigwokere ma ber, ebirwinyo ngo man jubikwale de ngo. Eno tie thelembe m’uketho wacopo kanu piny mwa ma pire tek i bang’ ng’atu mange.

2 Som 1 Timoteo 6:20. Jakwenda Paulo uwacu ni Timoteo nia jumio ire piny moko ma pire tek, niwacu ng’eyong’ec ma tap mi lembakeca pa Mungu pi dhanu. Timoteo ubino bende ku rwom mi ‘yero lembe’ man mi ‘timo tic pa jayer lembe.’ (2 Tim. 4:2, 5) Paulo ukwayu Timoteo nia egwok gin ma jumio i kore. Calu Timoteo, wan bende tin jumio iwa piny ma pire tek lee. Pinyne tie ang’o? Pirang’o ukwayu wagwok piny maeno ma pire tek ma Yehova umio iwa?

JUMIO IRI LEMANDHA MA PIRE TEK

3-4. Thelembe moko makani m’uketho lemandha mi Biblia pigi tie tek?

3 Yehova umio iwa ng’eyong’ec ma tap mi lemanda ma nwang’ere i Biblia. Lemandha maeno pigi tie tek, pilembe gibeponjowa ku kite ma wacopo bedo ko ku winjiri ma ceng’ini ku Yehova man gibenyutho iwa kite ma wacopo nwang’u ko anyong’a mandha i kwo mwa. Ka wajolo lemandha maeno man wabetio kugi i kwo mwa, e wabibedo agonya kud i ng’eca mi ponji mi dini mi ndra man kud i kura ma reco.​—1 Kor. 6:9-11.

4 Thelembe mange m’uketho lemandha mi Biblia pigi tie tek, utie pilembe Yehova unyuthogi ni dhanu ma mol kende man “m’adundegi bed’ayika.” (Tic. 13:48, NWT) Dhanu maeno ging’eyo nia i nindo ma tin, Yehova ubetio ku jamiru mandha man ma riek, pi niponjo lemandha mi Biblia. (Mat. 11:25; 24:45) Wacopo nyang’ ungo i lemandha maeno ku tego mwa giwa, man lembe mange mbe ma pire tek ma sagu nyang’ i Biblia.​—Rie. 3:13, 15.

5. Yehova umio iwa ang’o mange?

5 Yehova umio iwa bende rwom mi ponjo dhanu mange kara ging’eye man ging’ei bende lembakeca pare. (Mat. 24:14) Rwonglembe ma waberweyo pire tie tek lee, pilembe ebekonyo dhanu nimondo i dilo pa Yehova, man ebimio igi kaka mi nwang’u kwo ma rondo ku rondo. (1 Tim. 4:16) Kadok copo mwa uketho waberweyo lembanyong’a lee kunoke nok de, re wang’ei nia wan ceke wabekonyo tic maeno ma pire tek kara emedere i wang’e. (1 Tim. 2:3, 4) Etie iwa rwom ma dit nitimo tic karacelo ku Mungu!​—1 Kor. 3:9.

GWOK NAENO MA JUMIO IRI!

Ugam ukwayere nia Timoteo ucung ma tek i lemandha kinde ma juwadi ging’io niweko lemandha (Nen udukuwec mir 6)

6. Jumoko ma gineno ngo timo tic karacelo ku Mungu ni gin ma pire tek gitimo ang’o?

6 Jumoko ma gibino timo tic ku Timoteogi gineno ngo rwom mi timo tic karacelo ku Mungu ni gin ma pire tek. Ku lapor, Dema ugam umaru ng’om maeni uketho eweko nitimo tic karacelo ku Paulo. (2 Tim. 4:10) Ubenen nia Fijelo giku Hermogene giweko tic mi rweyo lembanyong’a pilembe gibino lworo nia maru gin de jubinyayu ragedo i kumgi calu ma junyayu i kum Paulo. (2 Tim. 1:15) Humenayo, Iskander man Feleto ke gijai i kum yioyic man giweko lemandha. (1 Tim. 1:19, 20; 2 Tim. 2:16-18) Ubenen nia dhanu maeno ceke gilar gibedo tek i thenge mi tipo, ento gineno ngo rwom ma gibino ko ni gin ma pire tek.

7. Sitani ubetio kud uwic ma kani kara wabai piny ma pire tek ma Yehova umio iwa?

7 Sitani ubetio kud uwic ma kani kara wabai piny ma pire tek ma Yehova umio iwa? Uwic parene moko ni e: Galuwang’, giranena, paru man timo ceke m’eng’eyo nia nok nok copo ketho wabayu mer ma wamaru ko lemandha. Ebetio ku rwonglembe mi vupo kunoke ragedo kara wawek rweyo lembanyong’a. Emito wawinj bende “ng’eyong’ec mi ndra” mi ju m’ujai i kum yioyic kara wawek lemandha.​—1 Tim. 6:20, 21.

8. Lembe m’unwang’u umego Daniel ubemio iwa ponji ma kani?

8 Ka wabedo ngo ku wang’wa, wacopo bayu lemandha ma watie ko nok nok. Umego Daniel * m’ugam umaru tuko mi video lee ukoro kumae: “Acaku tuko tuko mi video niai m’atie ku oro apar. I acaki, abed atuko kit tukone ma rac ungo. Ento nok nok acaku tuko tuko mi video m’ubenyutho rop man lembe mi pajogi.” I ng’eye amondo lee i ie ma dong’ abed atuke pi saa 15 ku bang’ ceng’. “I andha an de ang’eyo nia kit tukone man saa m’ebecamu ubeketho kindwa ubedoko bor ku Yehova. Adundena udoko nwang’ m’acaku paru ko nia ambe ku yeny mi tio ku cik mir ukungu mi Biblia.” Pieno, wan de ka wabedo ngo ku wang’wa, galuwang’ ma rac biketho wabimoko ngo i kum lemandha. Ka watimo kumeno, wabibayu gin ma pire tek ma Yehova umio iwa.

WACOPO GWOKO LEMANDHA NENEDI?

9. Jakwenda Paulo uporo Timoteo ku ng’a, nimakere ku 1 Timoteo 1:18, 19?

9 Som 1 Timoteo 1:18, 19. Jakwenda Paulo uporo Timoteo ku jaskari, man ewacu ire nia ekied “lwiny ma ber.” Lwiny maeno utie ngo lwiny mi kum, ento mi tipo. Jukristu gitie calu juaskari m’ukiedo lwiny i yo ma kani? Wacikara nibedo ku kite ma kani kara wabed juaskari pa Kristu? Wakewec iwi ponji abic ma wacopo nwang’u i kum la por moko ma jakwenda Paulo uweco i wie. Ponji maeno copo konyowa nigwoko lemandha.

10. Nigwoko bedoleng’ ni Mungu thelembene tie ang’o?

10 Gwok bedoleng’ peri ni Mungu. Jaskari ma mandha woro cik. Ebedo ayika nikiedo pi ng’atu m’emaru man pi piny ma pire tek i wang’e. Jakwenda Paulo ukwayu Timoteo nia egwok bedoleng’ pare ni Mungu, niwacu emok kikiki i kum Mungu. (1 Tim. 4:7) Ka mer ma wamaru ko Mungu ubemedere, mer mwa mi gwoko lemandha de bimedere ameda.​—1 Tim. 4:8-10; 6:6.

Ka waol, mito watim kero asu wacidh i coko. ka watimo kumeno, wabinwang’u mugisa dupa! (Nen udukuwec mir 11)

11. Pirang’o ukwayu watim tego?

11 Tim tego itim lembe ma ber. Jaskari ucikere nitimo tego kara ekied lwiny cuu. Timoteo ubino tek i thenge mi tipo, pilembe etio ku juk ma jakwenda Paulo umio ire m’ering ko awanya ma rac, enyuth kite ma ber i kwo pare man edikere karacelo ku juyic wadi. (2 Tim. 2:22) Timo lembe maeno tie yot ungo. Ukwayu watim tego ma lee kara waloi lwiny i dhug awanya ma rac mi kum. (Rum. 7:21-25) M’umedo maeno, wacikara nitimo tego ma lee pi niwanyu kite mwa ma con cen man wakend ma nyen. (Ef. 4:22, 24) Kadok kinde ma wanwang’u nia waol ku tic ma watimo de, mito watim tego asu wacidh i coko.​—Ebr. 10:24, 25.

12. Wacopo medo bodho mwa mi tio ku Lembe pa Mungu nenedi?

12 Ukwayu jaskari ung’ei nitio cuu ku jamblwiny pare. Kara ebed ku bodho mi tio ku jamblwinyne, ukwayu ebed etii kugi nja. Wan bende ukwayu wabed jubodho mi tio ku Lembe pa Mungu. (2 Tim. 2:15) Bodhone moko wanwang’u i coko. Ento ka wamito wakony ju mange de giyii lemandha mi Biblia, ukwayu wabed watim ponji mwa ma segi thirithiri man watii ku Lembe pa Mungu kara yioyic mwa udok tek. Eno utie ngo nisomo Biblia asoma kende. Umito wabed wanyam i gin ma wabesomo man watim sayusac i girasoma mwa kara wanyang’ i giragora cuu man wang’ei kite ma wacopo tio ko kude. (1 Tim. 4:13-15) Ka watimo kumeno, wabitio cuu ku Lembe pa Mungu pi niponjo dhanu mange. Niponjo dhanu mange utie ngo kende kende nisomo igi Biblia. Ukwayu wakonygi ginyang’ i giragora man ginen kite ma lembene umulo ko kumgi. Ka wabetimo ponji mwa ma segi thirithiri, wabimedo bodho mwa mi tio ku Lembe pa Mungu pi niponjo ju mange.​—2 Tim. 3:16, 17.

13. Nimakere ku Juebrania 5:14, pirang’o ukwayu wabed dhanu ma ng’io i lembe?

13 Bed ng’atu ma ng’io i lembe. Jaskari ucikere nineno ariti m’ubino ku bor man kite m’ecopo ure ko. Wan bende ukwayu waponj nineno lembe moko ma copo kelo peko i wiwa man wanen gin ma wacopo timo pi niure. (Rie. 22:3; Som Juebrania 5:14.) Ku lapor, ukwayu wang’ii nambu man galuwang’ mwa ku rieko. Pirang’o? Pilembe wang’ ma pol, i televizio man i filme, jubed junyutho kura ma reco mi tarwang’. Kura maeno ginyayu can i Mungu man gikelo ma toke ma rac. Pieno, mito wakoc cen ku galuwang’ ma nok nok copo caku nyotho mer ma wamaru ko Mungu.​—Ef. 5:5, 6.

14. Ng’io i lembe ukonyo Daniel nenedi?

14 Daniel ma walar waweco pire unyang’ i kum peko ma tuko mi video mi lembe mi rop man mi pajogi copo kelo. Etimo sayusac i Watchtower Library kara enwang’ kite m’ecopo nyego ko ku peko pare. Lembuno ukonye nenedi? Eweko nituko tuko mi video ma cuu ngo. Ewodho nyinge cen kud i kusika mir Internet mi tukone man elalu mer m’i kindgi ku jurimbe ma gibed gituko kugi. Ekoro kumae: “Kakare nituko tuko mi video, acaku nitimo tic kaka m’abedo ngo kenda i ie kunoke atimo tije karacelo ku jurimba mi cokiri.” Kawoni Daniel utie jadit cokiri man etie jayab yo bende.

15. Pirang’o ukwayu wakoc cen ku rwonglembe mi vupo?

15 Calu Timoteo, wan bende mito wang’ii matoke ma rac ma rwonglembe mi vupo mi ju m’ujai i kum yioyic copo kelo. (1 Tim. 4:1, 7; 2 Tim. 2:16) Ku lapor, gicopo mewo rwonglembe mi vupo iwi umego mwa, kunoke iwi dilo pa Yehova. Rwonglembe maeno copo nyotho yioyic mwa. Kud wayii rwonglembe maeno mi vupo. Pirang’o? Pilembe “dhanu ma rieko migi nyothere [man] ma gimbe ku lemandha” re ma gibemewo kit rwonglembe maeno. Lembakeca migi tie niguro “piem.” (1 Tim. 6:4, 5) Gimito wayii vupo migi man wawek nigeno umego mwa.

16. Ukwayu wakoc i kum lembang’o ma copo wingo wiwa?

16 Kud iwek lembe moko uwing wii. Calu ‘jaskari ma ber pa Kristu Yesu,’ ugam ukwayere nia Timoteo uketh wie i kum tic mi rweyo lembanyong’a kakare niketho wie i kum giki mi kum kunoke sayu lonyo. (2 Tim. 2:3, 4) Wan bende ukwayu ngo wawek awanya mi giki mi kum uwing wiwa. “Awondi mi lonyo” copo jwigo mer ma wamaru ko Yehova man ma wamaru ko Lembe pare, man ecopo jwigo bende amora mwa mi rweyo lembanyong’a. (Mat. 13:22) Mito ngo wabed ku piny dupa i kwo mwa kara watii ku saa man tego mwa pi ‘niyenyo ma kwong’a Ker’ pa Mungu.​—Mat. 6:22-25, 33.

17-18. Ukwayu watim ang’o kara kud wanyoth winjiri mwa ku Yehova?

17 Tim m’umbe galu. Ukwayu jaskari ular uyikere iwi kite m’ebigwokere ko ka lembe moko uwok i wie. Ka waneno ariti moko, ukwayu watim pio niure kara wagwok gin ma Yehova umio iwa. Ang’o ma bikonyowa nitimo kumeno? Utie nilar ng’eyo gin ma wabitimo ka wanwang’ara iwang’ lembe moko.

18 Wake mak lapor moko. Ka julwong’i i lembe moko ma pire tek ma bikadhu kaka ma fodi itundo ngo i ie, i wang’ nicoko woth, ilar inyang’ pi kaka man saa ma lembene bikadhu ie. Pirang’o? Kara icok woth con, ma kadok iwok inweng’iri ku lembe moko i yo de, icopo tundo asu i wang’ saa. Kumeno bende, mito walar wayikara con con pi ning’eyo gin ma wabitimo ka wanwang’ara mbwang’ i wang’ lembe mi tarwang’, lemb rop, man ponji mi ju m’ujai i kum yioyic kinde ma wabetio kud Internet kunoke wabeneno Televizio. Ka walar wayikara pi lembe ma kumeno ma copo wok, wabitimo pio nikabu gin ma copo nyotho winjiri mwa ku Yehova, e wabibedo leng’ i wang’e.​—Zab. 101:3; 1 Tim. 4:12.

19. Wabinwang’u mugisa ma kani tek wagwoko piny ma pire tek ma Yehova umio iwa?

19 Ukwayu wagwok piny ma pire tek ma Yehova umio iwa, niwacu lemandha mi Biblia man rwom mi rweyo lembanyong’a. Ka watimo kumeno, wabibedo ku pidocwiny ma leng’, wabibedo ku genogen i kwo mwa man wabinwang’u anyong’a pilembe wabekonyo dhanu ning’eyo Yehova. Ku kony pa Yehova, wabigwoko piny ma pire tek m’emio iwa.​—1 Tim. 6:12, 19.

WER 127 Acikara nibedo kit dhanu ma nenedi?

^ par. 5 Watie ku rwom ma dit, pilembe wang’eyo lemandha man wabeponje ni ju mange. I thiwiwec maeni, wabineno gin ma copo konyowa nigwoko rwom maeno kara kud wabaye.

^ par. 8 Juloko nyinge.