Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

NIKASEMƆ 40

“Buu Nɔ Ni Atu Awo Odɛŋ Lɛ He”

“Buu Nɔ Ni Atu Awo Odɛŋ Lɛ He”

“Timoteo, buu nɔ ni atu awo odɛŋ lɛ he.”—1 TIM. 6:20.

LALA 29 Wɔbaahi Shi Yɛ Wɔgbɛ́i Lɛ Naa

NƆ NI ABAASUSU HE *

1-2. Yɛ nɔ ni aŋma yɛ 1 Timoteo 6:20 lɛ naa lɛ, mɛni Paulo kai Timoteo?

BEI pii lɛ, wɔtuɔ wɔnibii ni jara wa wɔwoɔ mɛi adɛŋ. Akɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, wɔteŋ mɛi komɛi kɛ wɔshika yafɔ̃ɔ bank. Kɛ́ wɔkɛ shika lɛ yafɔ̃ jɛmɛ lɛ, wɔmiikpa gbɛ akɛ bankbii lɛ baabu he koni mɔ ko akaju loo elaaje. Enɛ yeɔ ebuaa wɔ ni wɔnuɔ nɔ ni atsɔɔ kɛ́ akɛɛ atu nɔ ko ni jara wa awo mɔ ko dɛŋ lɛ shishi.

2 Kanemɔ 1 Timoteo 6:20. Bɔfo Paulo kai Timoteo akɛ, atu nɔ ko ni jara wa awo edɛŋ, no ji nɔ ni Nyɔŋmɔ eto akɛ ebaafee ehã adesai lɛ he nilee krɔŋŋ lɛ. Nɔ kroko ni no mli lɛ atu awo Timoteo dɛŋ ji, hegbɛ ni eyɔɔ akɛ ‘eshiɛ wiemɔ lɛ’ ni etsu “sane kpakpa shiɛlɔ nitsumɔ lɛ.” (2 Tim. 4:2, 5) Paulo kɛɛ Timoteo akɛ ebu nibii ni atu awo edɛŋ lɛ he. Wɔ hu Yehowa etu nibii ni jara wa ewo wɔdɛŋ. Mɛni ji nibii nɛɛ? Ni mɛni hewɔ esa akɛ wɔbu he?

NIBII NI WƆKASE YƐ BIBLIA LƐ MLI LƐ AJARA WA

3-4. Tsɔɔmɔ yiŋtoi komɛi ahewɔ ni wɔkɛɔ akɛ nibii ni wɔkase yɛ Biblia lɛ mli lɛ ajara wa lɛ.

3 Yehowa ejɔɔ wɔ waa. Ehã wɔle nibii pii yɛ e-Wiemɔ, ni ji Biblia lɛ mli. Nibii nɛɛ ajara wa, ejaakɛ amɛyeɔ amɛbuaa wɔ ni wɔfee nibii ni baahã wɔkɛ Yehowa teŋ naanyobɔɔ lɛ mli awa, ni amɛtsɔɔ wɔ nɔ diɛŋtsɛ ni kɛ́ wɔfee lɛ, wɔbaaná miishɛɛ. Kɛ́ wɔhe nibii ni wɔkase nɛɛ wɔye ni wɔhi shi yɛ naa lɛ, mɔ ko nyɛŋ ekɛ amale tsɔɔmɔi alaka wɔ, ni wɔkɛ wɔhe eyawoŋ jeŋba sha mli.​—1 Kor. 6:9-11.

4 Naa yiŋtoo kroko hewɔ ni wɔkɛɔ akɛ nibii ni wɔkase yɛ Nyɔŋmɔ Wiemɔ lɛ mli lɛ ajara wa lɛ. No ji akɛ, mɛi ni baa amɛhe shi ni yɔɔ “tsui kpakpa” lɛ, amɛ pɛ Nyɔŋmɔ jieɔ nibii nɛɛ kpo etsɔɔ. (Bɔf. 13:48) Mɛi ni tamɔ nɛkɛ lɛ kpɛlɛɔ nɔ akɛ, ŋmɛnɛ lɛ, “nyɔŋ anɔkwafo kɛ hiɛshikalɔ” lɛ nɔ Yehowa tsɔɔ egbálaa Biblia lɛ mli. (Mat. 11:25; 24:45) Kɛ́ nyɔŋ lɛ yeee ebuaaa wɔ lɛ, wɔnyɛŋ wɔnu Biblia lɛ shishi, ni nɔ ko kwraa bɛ ni hi fe ni wɔbaanu Biblia lɛ shishi.​—Abɛi 3:13, 15.

5. Mɛɛ nɔ kroko ni jara wa Yehowa etu ewo wɔdɛŋ?

5 Yehowa ehã wɔ hegbɛ kroko. No ji, ni wɔtsɔɔ mɛi ehe nii ni wɔhã amɛle nibii ni eto eyiŋ akɛ ebaafee wɔsɛɛ. (Mat. 24:14) Sane ni wɔshiɛɔ lɛ nɔ bɛ ejaakɛ eyeɔ ebuaa mɛi ni amɛbatsɔmɔɔ Yehowa weku lɛ mli bii, ni ehãa amɛnáa hiɛnɔkamɔ akɛ, wɔsɛɛ lɛ, amɛbaaná naanɔ wala. (1 Tim. 4:16) Pii wɔnyɛɔ wɔtsuɔ yɛ shiɛmɔ nitsumɔ lɛ mli jio, fioo wɔnyɛɔ wɔtsuɔ jio lɛ, wɔmiiye wɔmiibua ni aatsu nitsumɔ ni he hiaa fe fɛɛ yɛ shikpɔŋ nɔ ŋmɛnɛ. (1 Tim. 2:3, 4) Eji hegbɛ kpele diɛŋtsɛ ni wɔná akɛ wɔji “Nyɔŋmɔ nanemɛi nitsulɔi.”​—1 Kor. 3:9.

MƆ NƆ NI ATU AWO ODƐŊ LƐ MLI NI AWA

Mɛi komɛi gbá afã kɛje anɔkwale lɛ he, shi ehe bahia ni Timoteo amɔ anɔkwale lɛ mli ni awa (Kwɛmɔ kuku 6)

6. Mɛni ba mɛi komɛi ni eyamɔɔɔ nɔ ni Yehowa etu ewo amɛdɛŋ lɛ mli ni awa lɛ anɔ?

6 Nyɛmimɛi ni hi shi yɛ Timoteo beiaŋ lɛ ateŋ mɛi komɛi ahiɛ eyasɔɔɔ hegbɛ ni amɛná akɛ amɛbaasɔmɔ akɛ Nyɔŋmɔ nanemɛi nitsulɔi lɛ. Amɛteŋ mɔ kome ji Dema. Dema hã hegbɛ ni ená akɛ ekɛ Paulo baasɔmɔ lɛ ŋmɛɛ lɛ, ejaakɛ ‘eyasumɔ jeŋ ni yɔɔ amrɔ nɛɛ.’ (2 Tim. 4:10) Etamɔ nɔ ni Figelo kɛ Hermogene hu ŋmɛɛ amɛsɔɔmɔ lɛ he, ejaakɛ amɛyashe gbeyei akɛ abaawa amɛyi tamɔ bɔ ni awaa Paulo yi lɛ. (2 Tim. 1:15) Himeneo, Aleksanda, kɛ Fileto hu bɔi nibii ni teɔ shi ewoɔ anɔkwale lɛ tsɔɔmɔ ni amɛshi asafo lɛ. (1 Tim. 1:19, 20; 2 Tim. 2:16-18) Ekã shi faŋŋ akɛ, be ko ni eho lɛ, mɛi nɛɛ fɛɛ ahemɔkɛyeli mli wa. No hewɔ lɛ mɛni ba? Etamɔ nɔ ni ebashɛ he ko ni amɛnaaa nibii ni Yehowa etu ewo amɛdɛŋ lɛ akɛ amɛjara wa.

7. Mɛɛ gbɛi anɔ Satan tsɔɔ ekaa wɔ ni wɔshi anɔkwale lɛ?

7 Satan miibɔ mɔdɛŋ fɛɛ ni ebaanyɛ ni ehã nibii ni jara wa ni Yehowa etu ewo wɔdɛŋ lɛ aje wɔdɛŋ, ni etsɔɔ gbɛi pii anɔ efeɔ nakai. Akɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, etsɔɔ nibii tamɔ sinii, woji, nibii ni ajieɔ yɛ TV nɔ, kɛ nibii ni yɔɔ Intanɛt lɛ nɔ lɛ anɔ ebɔɔ mɔdɛŋ ni ehã wɔsusu nii ahe ni wɔba wɔjeŋ tamɔ mɛi ni yɔɔ je lɛ mli lɛ, koni fiofio lɛ, suɔmɔ ni wɔyɔɔ kɛhã Yehowa lɛ he ajɔ ni wɔshi anɔkwale lɛ. Bei komɛi hu lɛ, ehãa wɔnanemɛi kɛ wɔwekumɛi yeɔ wɔhe fɛo loo awaa wɔ yi koni no awo wɔhe gbeyei ni wɔkpa shiɛmɔ. Agbɛnɛ hu, Satan le akɛ, kɛ́ wɔbo amalei ni mɛi ni ekwa anɔkwa jamɔ lɛ wieɔ lɛ toi lɛ, wɔbaashi anɔkwale lɛ, ni no hewɔ lɛ ekaa wɔ ni wɔyabo saji ni tamɔ nakai lɛ toi.​—1 Tim. 6:20, 21.

8. Mɛni okaseɔ yɛ nyɛmi nuu ko ni atsɛɔ lɛ Daniel lɛ niiashikpamɔ lɛ mli?

8 Kɛ́ wɔkwɛɛɛ ni ahi lɛ, suɔmɔ ni wɔyɔɔ kɛhã Yehowa lɛ he baajɔ, ni fiofio lɛ wɔbaashi anɔkwale lɛ. Susumɔ nyɛmi nuu ko ni atsɛɔ lɛ Daniel * lɛ niiashikpamɔ lɛ he okwɛ. Be ko ni eho lɛ, esumɔɔ vidio gem tswaa waa. Ewie akɛ: “Mibɔi vidio gem tswaa be ni miye aaafee afii nyɔŋma. Be ni mije shishi lɛ, mitswaa gemisii ni hi. Shi fiofio lɛ, mibɔi gemisii ni yiwalɛ kɛ daimonioi anifeemɔi yɔɔ mli lɛ tswaa.” Ebashɛ he ko ni agbɛnɛ lɛ, Daniel taa gem he aaafee ŋmɛlɛtswai 15 daa gbi. Ewie akɛ: “Yɛ mitsuiŋ tɔ̃ɔ lɛ, mina akɛ gemisii ni mitswaa lɛ kɛ bei abɔ ni mifiteɔ yɛ he lɛ miifite mi kɛ Yehowa teŋ. Agbɛnɛ lɛ, minuuu he dɔŋŋ akɛ esa akɛ mikɛ gbɛtsɔɔmɔi ni yɔɔ Biblia lɛ mli lɛ atsu nii.” Wɔ hu kɛ́ wɔkwɛɛɛ ni ahi lɛ, nibii ni wɔkɛjieɔ wɔhiɛtserɛ lɛ baanyɛ ahã wɔhemɔkɛyeli lɛ mli agbɔjɔ. Ni kɛ́ eba lɛ nakai lɛ, ekolɛ nibii ni jara wa ni Yehowa etu ewo wɔdɛŋ lɛ baaje wɔdɛŋ.

MƐNI BAAYE ABUA WƆ NI WƆMƆ ANƆKWALE LƐ MLI NI AWA?

9. 1 Timoteo 1:18, 19 lɛ, namɔ he Paulo kɛ Timoteo to?

9 Kanemɔ 1 Timoteo 1:18, 19. Paulo kɛ Timoteo to asraafonyo he ni ewo lɛ hewalɛ ni ‘eya nɔ ewu ta kpakpa lɛ.’ Ta nɛɛ jeee ta diɛŋtsɛ; eji mfonirifeemɔŋ ta. Mɛɛ gbɛ nɔ abaanyɛ akɛ Kristofoi ato asraafoi ni miiwu ta he? Mɛɛ sui esa akɛ wɔ, ni ji Kristo asraafoi lɛ, ajie kpo? Nyɛhãa wɔkwɛa nibii enumɔ ni wɔbaanyɛ wɔkase yɛ Paulo nɔkwɛmɔnɔ lɛ mli. Nibii nɛɛ baaye abua wɔ ni wɔmɔ anɔkwale lɛ mli ni awa.

10. Kɛ́ akɛɛ mɔ ko kɛ etsui fɛɛ ehã Nyɔŋmɔ ni eejá lɛ lɛ, te atsɔɔ tɛŋŋ? Ni mɛni hewɔ enɛ he hiaa lɛ?

10 Okɛ otsui fɛɛ ahã Nyɔŋmɔ ni ojá lɛ. Asraafonyo kpakpa yeɔ anɔkwa. Ekɛ ehewalɛ kɛ enɔ fɛɛ nɔ baawu kɛbu mɔ ko ni esumɔɔ loo nɔ ko ni ebuɔ lɛ akɛ ejara wa lɛ he. Paulo wo Timoteo hewalɛ ni ejá Nyɔŋmɔ. Kɛ́ akɛɛ mɔ ko miijá Nyɔŋmɔ lɛ, no tsɔɔ akɛ, mɔ lɛ sumɔɔ Nyɔŋmɔ kɛ etsui fɛɛ ni eyeɔ lɛ anɔkwa yɛ nɔ fɛɛ nɔ mli. (1 Tim. 4:7) Kɛ́ wɔsumɔɔ Nyɔŋmɔ waa ni wɔjá lɛ kɛ wɔtsui muu fɛɛ lɛ, wɔbaafee nɔ fɛɛ nɔ ni wɔbaanyɛ koni anɔkwale lɛ akaje wɔdɛŋ.​—1 Tim. 4:8-10; 6:6.

Kɛ́ ojɛ nitsumɔ oba ni etɔ bo lɛ, ja omia ohiɛ waa dani obaanyɛ oya asafoŋ kpee. Shi kɛ́ omia ohiɛ ofee nakai lɛ, onáa jɔɔmɔi pii! (Kwɛmɔ kuku 11)

11. Mɛni hewɔ ehe miihia ni wɔtsɔse wɔhe?

11 Tsɔsemɔ ohe koni onyɛ ofee nɔ ni ja. Asraafoi tsɔseɔ amɛhe be fɛɛ be koni kɛ́ ta ba lɛ, amɛnyɛ amɛwu. Timoteo nyɛ ewu eshi Satan ejaakɛ etsɔse ehe ni ebo ŋaa ni Paulo wo lɛ akɛ ejo akɔnɔi fɔji anaa foi, ejie sui kpakpai akpo, ni ekɛ enyɛmimɛi Kristofoi lɛ abɔ lɛ toi. (2 Tim. 2:22) Ja wɔ hu wɔtsɔse wɔhe dani wɔbaanyɛ wɔwu wɔshi akɔnɔi fɔji. (Rom. 7:21-25) Agbɛnɛ hu, ja wɔtsɔse wɔhe dani wɔbaanyɛ wɔjie subaŋ momo lɛ yɛ wɔhe ni wɔwo subaŋ hee lɛ. (Efe. 4:22, 24) Kɛ́ wɔtsɔseee wɔhe lɛ, no lɛ kɛ́ wɔjɛ nitsumɔ wɔba ni wɔnu he akɛ etɔ wɔ lɛ, wɔyaŋ asafoŋ kpee.​—Heb. 10:24, 25.

12. Mɛni baaye abua wɔ ni wɔnyɛ wɔkɛ Biblia lɛ atsu nii jogbaŋŋ?

12 Esa akɛ asraafonyo akase bɔ ni ahiɛɔ tawuu nii jogbaŋŋ kɛnɔɔ, ni kɛ́ eetao ehe asa lɛ, belɛ esa akɛ efee nakai be fɛɛ be. Nakai nɔŋŋ esa akɛ wɔ hu wɔle bɔ ni akɛ Nyɔŋmɔ Wiemɔ lɛ tsuɔ nii ahãa jogbaŋŋ. (2 Tim. 2:15) Yɛ wɔsafoŋ kpeei lɛ ashishi lɛ, atsɔɔ wɔ nibii komɛi ni baaye abua wɔ ni wɔkɛ Nyɔŋmɔ Wiemɔ lɛ atsu nii jogbaŋŋ. Shi kɛ́ wɔmiitao wɔnyɛ wɔtsɔɔ mɛi nii kɛjɛ Biblia lɛ mli ni amɛhe amɛye ni amɛna akɛ ehe yɛ sɛɛnamɔ lɛ, no lɛ esa akɛ wɔ diɛŋtsɛ lɛ wɔto be ni wɔkase Biblia lɛ be fɛɛ be. Esa akɛ wɔkɛ Nyɔŋmɔ Wiemɔ lɛ atswa wɔhe wɔma shi yɛ hemɔkɛyeli lɛ mli. Mɛni enɛ baabi ni wɔfee? Ebaabi ni wɔkane Biblia lɛ. Shi jeee no pɛ, esa akɛ wɔjwɛŋ nɔ ni wɔkaneɔ lɛ nɔ, ni agbɛnɛ hu, wɔkɛ asafo lɛ woji lɛ atao mli koni wɔnu shishi jogbaŋŋ ni wɔle bɔ ni wɔbaafee wɔgbála mli. (1 Tim. 4:13-15) Kɛ́ wɔfee nakai lɛ, wɔbaanyɛ wɔjɛ Nyɔŋmɔ Wiemɔ lɛ mli wɔtsɔɔ mɛi nii jogbaŋŋ. Kɛ́ akɛɛ wɔtsɔɔ nii jogbaŋŋ lɛ, etsɔɔ akɛ be ni wɔkane ŋmalɛ ko wɔhã mɔ ko lɛ, esa akɛ wɔye wɔbua lɛ ni enu shishi ni ele bɔ ni ebaafee ekɛtsu nii. Kɛ́ wɔto gbɛjianɔ ni wɔkase Biblia lɛ be fɛɛ be lɛ, no baaye abua wɔ ni wɔnyɛ wɔjɛ Nyɔŋmɔ Wiemɔ lɛ mli wɔtsɔɔ mɛi nii jogbaŋŋ.​—2 Tim. 3:16, 17.

13. Yɛ nɔ ni awie yɛ Hebribii 5:14 lɛ naa lɛ, mɛni hewɔ esa akɛ wɔkɔ sane sɛɛ?

13 Ohiɛ akã shi ni okɔ sane sɛɛ. Esa akɛ asraafonyo anyɛ akɔ sane sɛɛ koni ena nibii ni yɔɔ oshãra ni etsi ehe kɛje he. Esa akɛ wɔ hu wɔnyɛ wɔkɔ sane sɛɛ koni wɔle nibii ni baanyɛ aye wɔ awui ni wɔtsi wɔhe kɛje he. (Abɛi 22:3; kanemɔ Hebribii 5:14.) Akɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, esa akɛ wɔkwɛ jogbaŋŋ yɛ nibii ni wɔkɛjieɔ wɔhiɛtserɛ lɛ ahe. Nibii pii ni ajieɔ yɛ TV nɔ kɛ sinii amli lɛ woɔ jeŋba sha he hewalɛ. Shi wɔle akɛ Nyɔŋmɔ miihi jeŋba sha, ni bɔ fɛɛ bɔ ni fee lɛ, mɛi ni kɛ amɛhe woɔ mli lɛ baaye amɛhe awui. Enɛ hewɔ lɛ, wɔtsiɔ wɔhe kɛjeɔ nibii fɛɛ ni mɛi kɛjieɔ amɛhiɛtserɛ ni baanyɛ ahã suɔmɔ ni wɔyɔɔ kɛhã Nyɔŋmɔ lɛ he ajɔ fiofio lɛ he.​—Efe. 5:5, 6.

14. Mɛɛ gbɛ nɔ sanesɛɛkɔmɔ ye ebua Daniel?

14 Daniel ni wɔtsĩ etã kɛtsɔ hiɛ lɛ nyɛ ekɔ sane sɛɛ ni ena akɛ, tswa ni etswaa vidio gemisii ni awuiyeli kɛ daimonioi asane eyi mli obɔ lɛ miiye lɛ awui. No hewɔ lɛ, etao saji yɛ Watchtower Library lɛ mli ni baaye abua lɛ ni etsu enaagba lɛ he nii. Mɛni jɛ mli kɛba? Ekpa vidio gem tswaa, ni ekpa gem tswaa yɛ Intanɛt lɛ nɔ. Agbɛnɛ hu, ekɛ mɛi ni tsutsu ko lɛ ekɛtswaa lɛ fo tako mli. Daniel wie akɛ: “Nɔ najiaŋ ni mahɔ tsũ mli matswa vidio gemisii lɛ, miyaa agbó lɛ naa miyashwɛɔ loo miyaa minanemɛi ni yɔɔ asafo lɛ mli lɛ aŋɔɔ.” Amrɔ nɛɛ, Daniel miisɔmɔ akɛ daa gbɛgbalɔ kɛ asafoŋ onukpa.

15. Mɛni hewɔ eyɔɔ oshãra akɛ wɔbaahe saji ni bɛ mli lɛ wɔye?

15 Ehe miihia ni wɔkɔ sane sɛɛ ni wɔkahe amalei ni mɛi ni ekwa anɔkwa jamɔ lɛ gbɛɔ amɛshwãa lɛ wɔye, tamɔ bɔ ni ehe bahia ni Timoteo afee lɛ nɔŋŋ. (1 Tim. 4:1, 7; 2 Tim. 2:16) Mɛi ni ekwa anɔkwa jamɔ lɛ baanyɛ agbɛ wɔnyɛmimɛi lɛ ahe amalei amɛshwã loo amɛwie nibii ni baahã wɔnu he akɛ jeee Yehowa asafo lɛ nɛ. Kɛ́ wɔhe saji ni tamɔ nakai lɛ wɔye lɛ, ebaanyɛ ehã wɔkɛ wɔhemɔkɛyeli lɛ ayasha shi. Biblia lɛ kɛɛ mɛi ni gbɛɔ saji ni tamɔ nakai lɛ amɛshwãa lɛ ‘ajwɛŋmɔ efite ni ashɔ̃ anɔkwale lɛ yɛ amɛdɛŋ.’ Enɛ hewɔ lɛ, esa akɛ wɔkwɛ jogbaŋŋ ni wɔkahe saji ni amɛwieɔ lɛ wɔye. Oti ni ma amɛhiɛ ji, ni amɛtee ‘naataamɔi kɛ ŋwanejei’ ashi. (1 Tim. 6:4, 5) Amɛmiitao wɔhe saji fɔji ni amɛwieɔ yɛ wɔnyɛmimɛi lɛ ahe lɛ wɔye koni wɔná wɔnyɛmimɛi lɛ ahe jwɛŋmɔ fɔŋ.

16. Mɛɛ nibii baanyɛ agbala wɔjwɛŋmɔ kɛje sɔɔmɔ nitsumɔ lɛ nɔ?

16 Kaahã nɔ ko nɔ ko gbala ojwɛŋmɔ. Bɔfo Paulo hã Timoteo le akɛ, kɛ́ eetao esɔmɔ akɛ “Kristo Yesu asraafonyo kpakpa lɛ,” belɛ esa akɛ ekɛ ejwɛŋmɔ ama sɔɔmɔ nitsumɔ lɛ nɔ ni ekahã heloonaa nibii loo nibii krokomɛi gbala ejwɛŋmɔ. (2 Tim. 2:3, 4) Wɔ hu esa akɛ wɔkwɛ jogbaŋŋ koni wɔkahã heloonaa nibii pii asɛɛtiumɔ gbala wɔjwɛŋmɔ kɛje sɔɔmɔ nitsumɔ lɛ nɔ. “Ninámɔ lakamɔ lɛ” baanyɛ ahã suɔmɔ ni wɔyɔɔ kɛhã Yehowa lɛ he ajɔ. (Mat. 13:22) Agbɛnɛ hu, ebaanyɛ ehã hiɛsɔɔ ni wɔyɔɔ kɛhã Nyɔŋmɔ Wiemɔ lɛ, kɛ shwelɛ ni wɔyɔɔ akɛ wɔgba mɛi emli sane lɛ aba shi. Nɔ najiaŋ ni wɔbaabua heloonaa nibii pii anaa wɔhã wɔhe lɛ, nyɛhãa wɔkɛ wɔbe kɛ wɔhewalɛ ‘ataoa Maŋtsɛyeli lɛ klɛŋklɛŋ.’​—Mat. 6:22-25, 33.

17-18. Mɛni kɛ́ wɔfee lɛ ebaaye ebua wɔ ni wɔnyɛ wɔjo kaa naa foi?

17 Tsɔ hiɛ osusu nɔ ni obaafee kɛ́ okɛ kaa kpe lɛ he. Esa akɛ asraafonyo atsɔ hiɛ asusu bɔ ni ebaafee enii ehã kɛ́ mɔ ko tutua lɛ lɛ he. Wɔ hu esa akɛ wɔtsɔ hiɛ wɔsusu nɔ ni wɔbaafee kɛ́ wɔkɛ kaa kpe lɛ he, ejaakɛ no baaye abua wɔ ni wɔnyɛ wɔfee nɔ ko oya kɛbu nibii ni Yehowa etu ewo wɔdɛŋ lɛ ahe.

18 Yɛ hei komɛi lɛ, kɛ́ mɛi tee nifeemɔ wulu ko shishi lɛ, akɛɔ amɛ akɛ amɛtao he ni shinaa lɛ naa yɔɔ dani amɛyatara shi. Mɛni hewɔ? Koni kɛ́ aleenɔ oshãra ko ba lɛ, amɛnyɛ amɛje kpo oya. Nakai nɔŋŋ wɔ hu dani wɔbaakwɛ TV nɔ nifeemɔ ko, sini ko, loo wɔya Intanɛt lɛ nɔ lɛ, esa akɛ wɔbi wɔhe akɛ, ‘Kɛ́ aleenɔ abɔi jeŋba sha loo yiwalɛ nifeemɔ jiemɔ lɛ, mɛni mafee?’ ‘Ni kɛ́ miyana saji ni jɛ mɛi ni ekwa anɔkwa jamɔ lɛ aŋɔɔ hu, mɛni mafee?’ Kɛ́ wɔtsɔ hiɛ wɔsusu saji ni tamɔ nɛkɛ lɛ ahe lɛ, wɔhe baanyɛ afee oya kɛjo kaa naa foi, ni wɔhe baaya nɔ atse yɛ Yehowa hiɛ.​—Lala 101:3; 1 Tim. 4:12.

19. Kɛ́ wɔbu nibii ni jara wa ni Yehowa etu ewo wɔdɛŋ lɛ ahe lɛ, mɛɛ jɔɔmɔi wɔbaaná?

19 Nibii ni Yehowa etu ewo wɔdɛŋ lɛ ajara wa. Nomɛi ji, nibii ni wɔkase yɛ Biblia lɛ mli lɛ, kɛ hegbɛ ni wɔná akɛ wɔbaatsɔɔ mɛi nibii ni wɔkase lɛ. Esa akɛ wɔbu nibii nɛɛ ahe. Kɛ́ wɔfee nakai lɛ, wɔbaaná henilee ni he tse, wɔtsui baanyɔ wɔmli, ni wɔbaaye wɔbua mɛi koni amɛbale Yehowa. Yehowa yelikɛbuamɔ naa lɛ, wɔbaanyɛ wɔbu nibii ni etu ewo wɔdɛŋ lɛ ahe.​—1 Tim. 6:12, 19.

LALA 127 Nɔ Gbɔmɔ Ni Esa Akɛ Matsɔ

^ kk. 5 Eji hegbɛ kpele ni wɔná akɛ wɔbale anɔkwale lɛ, ni wɔmiitsɔɔ mɛi hu. Nikasemɔ nɛɛ baaye abua wɔ ni wɔmɔ hegbɛ nɛɛ mli ni awa koni ekaje wɔdɛŋ kɔkɔɔkɔ.

^ kk. 8 Atsake gbɛ́i lɛ.