Skip to content

Shimbukira oku mukololo gw'ebili mo

MWAZI G’OKUYIGA 40

“Olange ebi Wahabirwe”

“Olange ebi Wahabirwe”

“Timoteo, olange ebi wahabirwe.”​—1 TI. 6:20.

WIMBO 29 Kuishi Kulingana na Jina Letu

OKU BUGEKE *

1-2. Nk’oku olwandiko lwa 1 Timoteo 6:20 luderhere, bichi Timoteo alihabirwe?

RHUNAZIGANA kubikisa abandi bantu ebintu byerhu by’akachiro. Omufano, rhwakabikisa efuranga zerhu oku banke. Amango rhwamajira ntyo, rhunaba rhuchizerere oku ezola furanga zalangwa bwinja, zirhahera changwa mpu ziyibwe. Ahala rhwamabona okunihira owindi muntu k’okuderha gurhe omu kumubikisa echintu rhubwene oku chili ch’akamaro.

2 Osome 1 Timoteo 6:20. Entumwa Paulo yalikengusize Timoteo oku alihabirwe echintu ch’akachiro, k’okuderha oku apatire obumenyi b’omuhigo gwa Mungu oku bantu ba ngasi lubero. Timoteo alishubire kuhabwa olukengo ‘l’okuhubiri omwazi n’okukola akasi k’oyeneza eyinjili.’ (2 Ti. 4:2, 5) Paulo alihanwire Timoteo alange eby’ahabirwe. Kuguma na Timoteo, rhwahabirwe ebintu by’akachiro. By’ebintu bihe ebyola? Na bulagurhe rhukwanene rhulange bwinja obuhirhi Yehova arhuhere?

RHWAHABIRWE OKULI KWE BIBLIA

3-4. Mpavu zihe zirhumire okuli kwe Biblia kwaba kw’akachiro?

3 Yehova arhurhonyeze omu kurhuha obumenyi b’okuli bw’akachiro bubonekene omu Chinwa chage, Ebiblia. Okuli kwe Biblia kuli kw’akachiro bulala kurhuyigirize nka gurhe rhwakagwarha obwira bukomere haguma na Yehova, kunafasiriye eby’akalerha obusime omu kalamo. Amango rhwamayemera okuli kwe Biblia n’okulama nk’oku kuderhere, rhwanarhenga omu buja bw’enyigirizo z’obubeshi n’obw’ebijiro bibi.—1 Ko. 6:9-11.

4 Eyindi mpavu erhumire okuli kubonekene omu Chinwa cha Mungu kwaba kw’akamaro, kuli kubona Yehova anafunula okola kuli kubalala berhohye bonyine “baherhe oborhere b’omurhima bukwanene.” (Mdo. 13:48) Abola berhohye bayemerere oku omuja mwimana onakengukire ali arhuyigiriza okuli kwe Biblia zene. (Mt. 11:25; 24:45) Rhurhakagala kuyunva okuli kwe Biblia buzira owarhurhabala, na nta chintu chigwerhe akamaro bwenene kulusha okola kuli.—Mez. 3:13, 15.

5. Bindi bichi Yehova arhuhere?

5 Yehova ashubire kurhuha olukengo l’okuyigiriza abandi eju y’emihigo yage. (Mt. 24:14) Oburhumwa rhunahubiri buli bw’akamaro bulala buli bwarhabala abantu babe baguma b’omulala gwa Yehova n’okubaha obushobozi b’okupata akalamo k’esiku n’amango. (1 Ti. 4:16) Chiro akaba yi rhwahubiri bwenene changwa bugeke, rhuli rhwarhabala oku kasi k’akamaro bwenene kali kakolwa mu zinola siku. (1 Ti. 2:3, 4) Rhugwerhe lukengo lunene l’okuba bakozi haguma na Mungu!—1 Ko. 3:9.

OFARHIRIZE EBI WAHABIRWE!

Timoteo aligenderere kukolera Yehova omu bisanzi abandi balekaga kumukolera (Olole echifungo cha 6)

6. Bichi byahikiraga balala basuzaguraga okuli kwe Biblia?

6 Bakristu baguma b’omu mango ma Timoteo barhalisimisizwe n’olukengo lwabo l’okuba bakozi haguma na Mungu. Bulala Dema alisimire elila gulu, aleka olukengo lwage l’okukola haguma na Paulo. (2 Ti. 4:10) Fijelo na Hermojene bakwenene kuba eyi balekaga akasi kabo k’okuhubiri bulala baliyubahire oku bakalibwizwe n’ebigeregezo bili nk’ebi Paulo aliri ahurana nabyo. (2 Ti. 1:15) Himenayo, Aleksanda, na Fileto baba bigamba by’obwemere, baleka n’okuli. (1 Ti. 1:19, 20; 2 Ti. 2:16-18) Bibonekene oku embere, abola boshi balikomere ekiroho, aliko bayinja kuleka kuwaza oku ebintu balihabirwe byaliri by’akachiro.

7. Bulyalya buhe Shetani ali akolesa y’arhugeregeza rhujire ebyalonzeze?

7 Nka gurhe Shetani ali achihangana kurhubuza rhulekane n’ebintu by’akamaro Yehova arhuhere? Hala obulyalya Shetani ali akolesa. Ali akolesa ebintu by’okuchisimisa nk’amafilme n’ebikoleso by’okumenyesa emyazi nk’etelevizyo, amagazeti, Enternete n’ebitabu yarhuma rhwawaza n’okukola omu njira yakarhuma rhwaheza obuzigire bwerhu ku Yehova yakanarhuma rhurhachimukenga. Ali arhuyubahisa kugerera emyazi mibi abantu bakaderha eju yerhu changwa kurhulibuza yi rhuleka akasi kerhu k’okuhubiri. Anali arhushumika rhuyunvirize “obubeshi buyirikirwe ‘bumenyi’” bw’ebigamba by’obwemere, n’echola chakarhuma rhwaleka okuli.—1 Ti. 6:20, 21.

8. Bichi omufano gwa mwene-werhu oyirikirwe Daniel gurhuyigirize?

8 Nka rhurhachilangire, rhwakaluha rhwanayinja rhwaleka okuli kubuya-buya. Waza oku mufano gwa Daniel, * wakazaga kusima amasharha m’evideo. Ashambere ntya: “Nahwanzaga kusharha amasharha m’evideo amango naligwerhe nka myaka ekumi ntya. Burhanzi, nakazaga kusharha amasharha marhavire mabiha. Aliko narhondera kubuya-buya kusharha amasharha mali m’obubandi manali mu n’ebyabazimu.” Hagera amango ayinja amala sa ekumi n’erhano ntya oku lusiku eyi ali asharha amasharha m’evideo. Daniel aderhere ntya: “Okuderha okuli, nalimenyere oku amasharha ndinasharha n’ebisanzi ndinamala namasharha, byaliri by’ampeba hale na Yehova. Aliko omurhima gwani gwayinja gwakomera kubuya-buya kuyemera oku amakanuni me Biblia marhandolere.” Che chirhumire akaba rhurhachilangire, ebintu by’okuchisimisa byakaba juba-juba kurhuma rhurhachifarhiriza bwinja okuli kwe Biblia. Nk’ebyola byamarhengerera, hakagera amango rhwaheza ebintu by’akamaro Yehova arhuhere.

OKUNTU RHWAKAFARHIRIZA OKULI KWE BIBLIA

9. Nk’oku olwandiko lwa 1 Timoteo 1:18, 19 luderhere, inde Paulo ashushanyaga na Timoteo?

9 Osome 1 Timoteo 1:18, 19. Paulo alishushanyize Timoteo n’omusoda, anamuhanula “agenderere kulwa evita linja.” Elyola vita lirhali vita nya-vita, s’aliko lili vita ly’ekiroho. Mu njira zichi Abakristu bali nk’abasoda bali omu vita? Ngeso zihe rhukwanene rhugwarhe rhwewe nka basoda ba Kristu? Rhushambale ku bintu birhano rhwakayiga kugerera omufano gwa Paulo. Ebyola bintu byakarhurhabala rhufarhirize okuli kwe Biblia.

10. Obushwekerezi ku Mungu bili bichi, na bulagurhe rhubukenere?

10 Ukuze engeso y’obushwekerezi ku Mungu. Omusoda mwinja aba mwimana. Analwa bwenene omu kulanga omuntu azigire changwa eju y’echintu abwene oku chili ch’akamaro. Paulo alihebere Timoteo omurhima akuze engeso y’obushwekerezi ku Mungu, k’okuderha obushwekerezi bwimana ku Mungu. (1 Ti. 4:7) Oku rhuli rhwagenderera kuzigira Mungu bwenene n’okuchishwekera kuye, kun’enyorha yerhu y’okufarhiriza okuli yaluga.—1 Ti. 4:8-10; 6:6.

Chiro akaba rhwakolere olusiku loshi, bihemere rhuchihangane yi rhuhika oku mbuganano. Na nka rhwamajira ntyo, rhwapata emigisho! (Olole echifungo che 11)

11. Bulagurhe rhukenere engeso y’okuchigala?

11 Obe muntu w’okuchigala. Omusoda akwanene abe wa kuchigala nk’asimire kukola akasi kage n’obushiru. Timoteo aligalire kulwisa ebigeregezo bya Shetani bulala alikulikire amahano ma Paulo analichihanganire kulwisa enyifinjo zibi n’okukuza engeso zinja n’okugeza ebisanzi haguma na bene-babo na bali-babo b’ekiroho. (2 Ti. 2:22) Okola kwalimuhemere abe wa kuchigala. Rhukwanene kuba bantu b’okuchigala yirhuhima enyifinjo zerhu z’omubiri. (Ro. 7:21-25) Oku bwindi, rhukenere kuba bantu b’okuchigala yi rhugenderera kuhogola obumuntu bwa mira n’okuyambala obumuntu buhyahya. (Efe. 4:22, 24) Na chiro akaba rhwakolere olusiku loshi rhwanarhamire, rhukwanene rhuchihangane yi rhugera oku mbuganano.—Ebr. 10:24, 25.

12. Mu njira zihe rhwakaminuza m’obufundi bwerhu b’okukolesa Ebiblia?

12 Omusoda akwanene ayige nka gurhe akakolesa entwaro zage. N’akaba alonzeze aminuze omu kukolesa ezola ntwaro zage, akwanene achikomeze oku kahunda. Konakuguma nerhu, bihemere rhuminuze omu kukolesa Echinwa cha Mungu. (2 Ti. 2:15) Rhwakayiga njira ziguma rhwakajiramo ntyo oku mbuganano zerhu. Aliko akaba rhulonzeze rhurhabale abandi bayemere oku okuli kwe Biblia kwakabarhabala, rhukwanene rhugenderere kuyiyiga oku kahunda. Rhukwanene kukolesa Echinwa cha Mungu omu kukomeza obwemere bwerhu. Okola kuhebere mu binene bwenene olekere okusoma Ebiblia konyine. Birhuhemere rhuwaze bwenene oku birhwasomere, rhulonze eyindi myazi omu bitabu byerhu yakarhurhabala rhuyunve bwinja n’okukolesa amandiko. (1 Ti. 4:13-15) N’ahalo rhwagala kukolesa Echinwa cha Mungu omu kuyigiriza abandi. Okola kandi kuhebere mu binene olekere okubasomera amandiko me Biblia konyine. Rhusimire rhurhabale abonviriza berhu bayunve bwinja amandiko na gurhe bakamakolesa omu kalamo kabo. Che chirhumire amango rhulirhwayiga Ebiblia oku kahunda, rhwakaluha rhwanaba balimu benja b’Echinwa cha Mungu.—2 Ti. 3:16, 17.

13. Nk’oku olwandiko lwa Waebrania 5:14 luderhere, bulagurhe rhukwanene kuba bantu b’okurhegera?

13 Obe muntu w’okurhegera. Omusoda akwanene kumenya kurhegera obuhanya buli embere n’okubuyaka. Nerhu rhukwanene kurhegera ehali zakarhujira kubi n’ahola rhwanalola nka gurhe rhwakayaka obola buhanya. (Mez. 22:3; osome Waebrania 5:14.) Omufano, rhukwanene kuchishoga ebintu by’okuchisimisa n’obwengehe. Etelevizyo n’amafilme binazigana kuyerekana engeso z’obubaraga. Engeso zili ntyo zinagayisa Mungu na ntako rhwakajira mpu zifunde kurhujira kubi. Rhunayaka ebyola bintu by’okuchisimisa bulala byakahoza kubuya-buya obuzigire bwerhu ku Mungu rhunamenyere oku Yehova anagayiswa n’ebijiro by’obubaraga n’oku abantu banajira ebyola bintu banachihanyagaza bowe bonyine n’okuhanyagaza abandi.—Efe. 5:5, 6.

14. Nka gurhe okurhegera kwalirhabere Daniel?

14 Daniel, rhwaganiragako burhanzi, ahwanza kurhegera oku amasharha m’evideo mali mw’eby’obubandi n’eby’abazimu makamulerhere obuhanya. Alonza emyazi omu bitabu byerhu bili oku Watchtower Library yamurhabalaga kumalisa echola chibazo chage. Nyungu zichi alipatire? Aleka kusharha amola masharha m’evideo marhakwanene. Anachikula oku peru ly’abantu b’okusharha amasharha m’evideo oku Enternete, anachikula oku bandi bera aliri asharha nabo. Daniel aderhere ntya: “Ahali h’okusharha amasharha m’evideo, narhondera kugeza ebisanzi omu kukola amakasi ahambuga changwa kugeza ebisanzi haguma na bera bani b’omu chibaga.” Zene, Daniel akal’ali painiya na mushamuka omu chibaga.

15. Buhanya buchi emyazi y’obubeshi yakalerha?

15 Kuguma na Timoteo, rhukwanene nerhu rhurhegere emyazi y’obubeshi eli yayenezwa n’ebigamba by’obwemere. (1 Ti. 4:1, 7; 2 Ti. 2:16) Omufano, bakahigirira kuyeneza emyazi y’obubeshi oku bilolere bene-berhu changwa banarhuma rhurhachinihira olubaga lwa Yehova. Eyola myazi y’obubeshi y’akahoza obwemere bwerhu. Rhurhakwanene kuchileka rhurhebekwe n’eyola myazi y’obubeshi. Bulagurhe? Bulala eyola myazi eli yayenezwa “n’abantu balwalire omu bwenge barhanachigwerhe obumenyi b’okuli.” Omuhigo gwabo kuli kulerha “obuhaka n’akadali.” (1 Ti. 6:4, 5) Balonzeze rhuyemere obukomezi bwabo n’obubeshi bali baderha eju ya bene-berhu.

16. Bichi byakarhuhugisa rhukwanene rhulekane nabyo?

16 Omenye wahugiswa. Timoteo yewe “nka musoda mwinja wa Kristu,” alikwanene agenderere kuchiseza oku kasi kage k’okuhubiri ahali h’okuleka ahugiswe n’ebintu by’omubiri n’eyindi mihigo y’omu kalamo. (2 Ti. 2:3, 4) Kuguma na Timoteo, rhurhakwanene kuhugiswa omu kulonza bintu binene by’omubiri. “Emisi y’okurhebeka y’obuchire” yakamala obuzigire bwerhu ku Yehova, yakarhuma rhurhanachisimiswa n’Echinwa cha Mungu n’enyorha yerhu y’okubwira abandi kw’echola Chinwa. (Mt. 13:22) Rhukwanene rhugenderere kulama akalamo kayanguhire n’okukolesa ebisanzi byerhu n’emisi yerhu “omu kugenderera kurhanga kulonza Obwami.”—Mt. 6:22-25, 33.

17-18. Bichi rhwakajira yi rhulanga obwira bukomere haguma na Yehova?

17 Ochirheganye kuhuduka. Omusoda akwanene achirheganye embere alole gurhe akachilanga yenyine. Nka rhulonzeze rhulange ebintu Yehova arhuhere, bihemere rhuhuduke amango rhwamabona obuhanya. Bichi byakarhurhabala yi rhujira ntyo? Rhukwanene rhuchirheganye embere gurhe rhwakajira amango rhwamayubahiswa.

18 Omufano, omuhinzi ogwerhe obwengehe anayumbaka echiraro [echirhala] omu shwa lyage embere ebisanzi by’envula bihike. Bulagurhe? Bulala amango envula yamamubugana omu shwa omu bisanzi arhaliwazize, akalibirhira mw’echola chiraro y’ayigama. Konakuguma nerhu, rhukwanene rhuchirheganye embere gurhe rhwakahuduka amango amafoto mayerekene eby’obubaraga, eby’obubandi changwa emyazi eyerekere ebigamba by’obwemere yamahwanza kugera amango rhuli rhwakolesa Enternete changwa amango rhuli rhwalola efilme changwa etelevizyo. Nka rhubere rhwachirheganya oku byakarhengerera, rhwakamenya gurhe rhwakahuduka omu kulanga obwira bwerhu haguma na Yehova, yi rhunagenderera kuba bantu bachere emalanga-mbere mage.—Zb. 101:3; 1 Ti. 4:12.

19. Migisho ehe rhwapata amango rhwamalanga ebintu Yehova arhuhere?

19 Rhukwanene rhulange ebintu by’akachiro Yehova arhuhere, k’okuderha, okuli kw’akamaro kuli omu Biblia n’olukengo rhugwerhe l’okuyigiriza abandi k’okola kuli kwe Biblia. Amango rhwamajira ntyo, rhwagwarha ezamiri echere, akalamo kagwerhe omuhigo gwinja, n’okusimira olukengo l’okurhabala abandi bamenye Yehova. Kugerera oburhabale bwa Yehova, rhwagala kulanga ebintu arhuhere.—1 Ti. 6:12, 19.

WIMBO 127 Napaswa Kuwa Mtu wa Namna Gani?

^ mus. 5 Rhugwerhe lukengo lunene l’okumenya okuli kwe Biblia n’okuyiyigiriza oku bandi. Gunola mwazi gwarhurhabala rhumenye gurhe rhwakafarhiriza olola lukengo n’okurhaziga lwarhurhengako chiro n’olusiku luguma.

^ mus. 8 Mazino maguma mahindamwirwe.