1-2. Ngetyi tyipopia 1 Timotiu 6:20, ovilinga patyi Timotiu apelwe?

OVANTHU vetyihole tyokupakesa ovipuka viavo ku vakuavo. Mongeleka, onthue pamwe tupakesa onongombe ku vakuetu. Tumbupakesa komunthu tuyumba onthumbi, tutyii okuti membuyungu nawa, kamembuombesa. Mahi tala okuti opo tuyumbe onthumbi omunthu tuapakesa otyipako tyetu, tuesukisa okumupakesa otyipako tyakongoka nawa.

² Tanga 1 Timotiu 6:20. Apositolu Paulu wahinangelesile Timotiu ovipuka oviwa ankho apewa. Ovipuka ovio, enoñgonoko liafuapo lietyi Huku ahandela ovanthu. Tupu, Timotiu wakalele nelao “liokuivisa ondaka, nokulinga ovilinga viomuivisi.” (2 Timotiu 4:2, 5) Paulu wapopilile Timotiu opo ayakulile nawa ovipuka ovio apewa. No onthue tuapewa ovipuka viesukisa unene nga Timotiu. Ovipuka patyi? Omokonda yatyi tuesukisila okukuata nawa ovipuka Siovaa etuavela?

3-4. Omokonda yatyi tupopila okuti otyili tyo Mbimbiliya otyiwa unene?

³ Siovaa wetuholololela enoñgonoko liafuapo liotyili tuvasa Mondaka yae Ombimbiliya. Otyili tuvasa mo Mbimbiliya otyiwa unene mokonda tyitulongesa etyi tuesukisa okulinga opo tukale noupanga omuwa na Siovaa. Tyitupopila oñgeni matukala nomuenyo ukahi nawa. Tyina tutavela otyili otyo, atuendela-mo, onthue tuyovoka komalongeso omatutu, no kovituwa ovivi. — 1 Kol. 6:9-11.

⁴ Otyipuka otyikuavo tupopila okuti otyili tyikahi mo Mbimbiliya tyesukisa unene, otyetyi Siovaa etyiholololela vala vana veliola omutima, “vahanda omuenyo.” (Ovil. 13:48)  Ovanthu vokueliola omutima, vetavela okuti “omupika omukuatyili nokualunguka,” utulongesa Ombimbiliya momuvo watyo. (Mat. 11:25; 24:45) Onthue katunoñgonoka vala otyili otyo atuike. Mahi kutupu otyipuka otyiwa vali unene tyipona okunoñgonoka otyili otyo. — Pro. 3:13, 15.

5. Otyilinga patyi Siovaa etuavela?

⁵ Siovaa wetuavela elao liokulongesa vakuetu konthele yae, netyi ahandela ovanthu. (Mat. 24:14) Onondaka tuivisa mbesukisa unene mokonda mbukuatesako ovanthu okuya mombunga ya Siovaa, tupu mbuveavela omphitilo yokukakala nomuenyo uhapu. (1 Tim. 4:16) Tyilinge tuundapa unene movilinga viokuivisa, tyilinge tuundapa vala katutu, atuho tukahi nokukuatesako ovilinga viesukisa unene, haunene momuvo uno tuvasiwa. (1 Tim. 2:3, 4) Tupu, onthue tuna elao limwe enene liokuundapela kumwe na Huku. — 1 Kol. 3:9.

6. Oityi tyamonekele-po etyi Ovakilisitau vamwe vayekelepo okupanda ovipuka viesukisa vali?

⁶ Ovakilisitau vamwe pomuvo wa Timotiu, kavapandele elao ankho vena-lio liokuundapela kumwe na Huku. Mongeleka, mokonda Dema ankho uhole vali ovipuka viouye, wayekelepo elao ankho ena-lio liokuundapa na Paulu. (2 Tim. 4:10) Tupu, Fiselu na Helemosene, vayekelepo ovilinga viokuivisa mokonda ankho vena owoma wokumoneswa ononkhumbi kumwe na Paulu. (2 Tim. 1:15) Tyihe-otyo vala, Himineu na Alesandele na Filetu, vatyitukilile-po otyili. (1 Tim. 1:19, 20; 2 Tim. 2:16-18) Ovanthu ovo aveho, ponthyimbi ankho vehole umwe Huku, mahi avemuyeke-po mokonda ankho kavapandele ovipuka viesukisa vali.

7. Oityi Satanasi alinga opo etuyondye?

⁷ Oityi Satanasi hono alinga opo tuyekepo ovipuka tuapewa na Siovaa? Ulinga ovipuka ovinyingi. Mongeleka, upaka ovitalukiso vipilulula onkhalelo yetu yokusoka, atuhimbika okuyekapo okuhumba Siovaa, novitumino viae. Tupu uhongiliya vakuetu vetuyale, na tuyekepo ovilinga viokuivisa. Otyikuavo, uyandyanesa ovipuka vihesilivila vipopiwa novanthu vatyitukilapo otyili. — 1 Tim. 6:20, 21.

8. Oityi ove welilongesila kongeleka ya Daniele?

⁸ Ine katulunguka, katutu-katutu tupondola okuyekapo otyili. Tala ongeleka ya Daniele, * ankho utyihole unene tyokuyumba omawela apakwa mo notelefone, no mo kombutandole. Wati: “Etyi nehimbika  okuyumba omawela oo, ankho ndyina vala omanima ekwi. Po tete, ankho ndyiyumba umwe ana ekahi nawa. Mahi katutu-katutu, andyihimbika okuyumba ana alekesa ovanthu valwa, novilulu. Monthiki ankho ndyikala onoola 15 nokuyumba vala. Momutima wange, ame ankho ndyityii umwe okuti katyaviukile. Omawela ana, nomuvo omunyingi ankho ndyikala nokueyumba, ankho ekahi nokutendesa oupanga wange na Siovaa. Mahi pahe ankho hesukile-ale vali nonondongwa mba Siovaa.” Okutyiliya unene ovitalukiso tyipondola okutulingisisa okuyekapo otyili. Ine otyo tyimoneka-po, onthue tupondola okuyekapo okuhumba ovipuka tuapewa na Siovaa.

9. Ngetyi tyipopia 1 Timotiu 1:18, 19, Paulu waeleka natyi Timotiu?

⁹ Tanga 1 Timotiu 1:18, 19. Paulu waeleka Timotiu nefualali, emupopila atualeko “okulwa ovilwa vikahi nawa.” Paulu ankho kekahi nokulunda Timotiu aluise vakuavo. Opo, oñgeni Ovaumbili va Huku velifwa nomafualali? Ovituwa patyi omafualali a Kilisitu esukisa okukala navio? Matutale ovipuka vitano tupondola okulilongesila kongeleka yefualali Paulu apopia. Ovipuka ovio, vipondola okutukuatesako okuyakulila nawa otyili.

10. Okukala nonthilo na Huku oityi, iya omokonda yatyi tuesukisila okutyilinga?

¹⁰ Kala nonthilo na Huku. Efualali likahi nawa likala omukuatyili. Lilinga umwe atyiho opo liyakulile omunthu lihole, novipuka lihole. Paulu wapopilile Timotiu akale nonthilo na Huku, nokukala omukuatyili ku Huku. (1 Tim. 4:7) Onthue katuhande okuyekapo otyili, mokonda tuhole Huku iya tuna onthilo nae. — 1 Tim. 4:8-10; 6:6.

11. Omokonda yatyi tuesukisila okulilonga onthue muene?

¹¹ Lilongesa ove muene. Ine efualali lihanda okukala omunongo movilwa, liesukisa okulilongesa olio muene. Mongeleka, Timotiu watuaileko tyapama motyili mokonda wetavelele etyi Paulu emupopilile okuti, una okuliyunga komahando omavi, nokukala novituwa oviwa, nokukala Novakilisitau vakuavo. (2 Tim. 2:22) No onthue tuesukisa okulilonga onthue muene opo tutyivile okuluisa omahando olutu. (Loma 7:21-25) Tuesukisa okulilongesa onthue muene opo tutyivile okulula-mo ontheto onkhulu, atuvale ontheto omphe. (Efe. 4:22, 24) Tupu tuesukisa okulilonga onthue muene opo tulikuluminye okuenda komaliongiyo tyina tuaponwa unene. — Heb. 10:24, 25.

12. Oityi matyitukuatesako okulongesa nawa vakuetu?

¹² Opo efualali likale omunongo, liesukisa okulilongesa okuundapa noviti vialio. Lina okutyilinga apeho. No onthue tuesukisa okulilongesa okuundapa nawa no Mbimbiliya opo tukale ovanongo. (2 Tim. 2:15) Otyipuka otyikuavo tyitukuatesako okukala ovanongo, omaliongiyo. Iya opo tutyivile okukuatesako vakuetu okuhumba otyili tyo Mbimbiliya, tuesukisa okulilongesa apeho Ombimbiliya opo tupameke ekolelo lietu. Mahi okutanga vala Ombimbiliya katyituuka. Tuesukisa okusokolola ku etyi tuatanga, nokuovolola momikanda vietu. Ine tulinga ngotyo, matunoñgonoka nawa etyi tuatanga, atuendela-mo. (1 Tim. 4:13-15) Tupu okulinga ovipuka ovio tyitukuatesako okulongesa nawa vakuetu Ondaka ya Huku. Okuvetangela vala otesitu katyituuka. Etyi tuhanda, okuvekuatesako okunoñgonoka nawa otesitu, avaendela-mo. Ngotyo, okulilongesa  apeho Ombimbiliya, tyitukuatesako okukala ovanthu valongesa nawa. — 2 Tim. 3:16, 17.

13. Ngetyi tyipopia Ova Hebeleu 5:14, omokonda yatyi tuesukisila okupunga nawa ovipuka?

¹³ Punga nawa ovipuka. Efualali lina ounongo, lityivila okuimbuka otyipuka tyipondola okunyona omuenyo walio, alilityilika-tyo. No onthue otyo tuesukisa okulinga. Tuesukisa okuimbuka ovipuka vipondola okunyona oupanga wetu na Siovaa, atulityilika-vio. (Pro. 22:3; tanga Ova Hebeleu 5:14.) Mongeleka, onthue tuesukisa okukala ovanongo tyina tuya pokuholovona ovitalukiso. Mo televisau mulekeswa ovipuka ovivi; ovipuka vinumanesa Huku iya vipondola okutunyona. Tuna okuliyunga kovitalukiso vipondola okunyona oupanga wetu na Huku. — Efe. 5:5, 6.

14. Oñgeni okupunga nawa ovipuka tyakuatesileko Daniele?

¹⁴ Daniele tuapopia-le konthyimbi, ehimbika okumona okuti ovitalukiso vina ankho kaviaviukile. Pahe aovolola ononthele momikanda vietu mbupondola okumukuatesako motyitateka tyae. Okuti ononthele ombo mbemukuatesile-ko? Yoo. Daniele ayekepo okuyumba omawela apakwa mo notelefone mo no kombutandole. Atee umwe omawela atyo mo telefone yae eenyimi-mo. Wati: “Pahe andyihimbika okukala vali nomapanga ange o mewaneno.” Daniele pahe omukulu wewaneno tupu omukokoli-ndyila.

15. Omokonda yatyi tuesukisila okuliyunga kovanthu vatyitukilapo otyili?

¹⁵ No onthue tuesukisa okuliyunga kovanthu vatyitukilapo otyili ngetyi tyalingile Timotiu. (1 Tim. 4:1, 7; 2 Tim. 2:16) Mongeleka, ovanthu vokuatyitukilapo otyili, vayandyanesa omatutu konthele yovakuatate vetu. Vahanda tuhayumbe onthumbi meongano lya Siovaa. Ovipuka vapopia vipondola okutendesa ekolelo lietu. Ngotyo, katupondola okutehelela omatutu oo. Omokonda yatyi? Omokonda apopiwa novanthu vasila momalusoke, vayapuka motyili. Ovanthu ovo, vahanda “vala okulitañgunisa, nokulitesa onkhango.” (1 Tim. 6:4, 5) Tupu vahanda tutavele komatutu vapopia konthele yovakuatate vetu.

16. Oityi tuesukisa okulityilika?

¹⁶ Wahatalukwe. Timotiu ankho “efualali lya Kilisitu Sesusi.” Otyo ankho ehesukilile nomalumono, ankho uhanda vala  okuundapa unene movilinga viokuivisa. (2 Tim. 2:3, 4) No onthue tuesukisa okulinga nga Timotiu, atuhayeke omalumono etutalule. Okuovola tete omalumono, tyipondola okutendesa oupanga wetu na Siovaa, atuyekepo okupanda Ondaka yae Ombimbiliya, nokulongesa vakuetu. (Mat. 13:22) Onthue, katuhande okuliovolela ovipuka ovinyingi opo tumanene omuvo wetu nononkhono mbetu ‘mokuovola tete Ouhamba.’ — Mat. 6:22-25, 33.

17-18. Oityi tupondola okulinga opo tuyakulile oupanga wetu na Siovaa?

¹⁷ Kala tyafuapo. Efualali liesukisa okukala tyamaneka opo lityivile okuliyakulila tyina onondyale mbameya. Inkha tuhanda okuyakulila nawa ovipuka Siovaa etuavela, tuesukisa okukala tyafuapo, atuheliseta-seta tyina pamoneka otyipuka tyipondola okutunyona. Mahi oityi tyipondola okutukuatesa-ko? Okusoka etyi matulingi ine pamoneka otyipuka tyipondola okunyona oupanga wetu na Siovaa.

¹⁸ Tala ongeleka ei. Tyina wenda meumbo lya mukuenyi, noñgonoka kombundi. Omokonda yatyi? Omokonda ine meumbo mutumbuka otyiponga, momono oku mokahateka nako. No onthue pamwe tyina tutala onosinema no televisau, no mo notelefone vipuka ovikuavo vali, pamwe mumoneka ovipuka viasila, nomalongeso ovanthu vatyitukilapo otyili. Inkha tusoka tete etyi matulingi, liwa-liwa matumono apa tukahateka napo. Okulinga ngotyo, tyitukuatesako okutualako tyasukuka komaiho a Siovaa. — Sal. 101:3; 1 Tim. 4:12.

19. Ovipuka patyi oviwa matukala navio ine tuyakulila ovipuka Siovaa etuavela?

¹⁹ Tuesukisa okuyakulila nawa ovipuka oviwa unene tuapewa na Siovaa. Ovipuka ovio, otyili tyikahi mo Mbimbiliya, notyilinga tyokulongesa vakuetu. Tyina tulinga ngotyo, kamatukalela okulivela onombei, matukala nomuenyo ukahi nawa. Tupu, matukala nehambu liokukuatesako vakuetu okunoñgonoka Siovaa. Iya Siovaa metukuatesako okuyakulila ovipuka ovio etuavela. — 1 Tim. 6:12, 19.