Ir al contenido

Ir al índice

K’UTUNEM 40

«Chachajij ri yoʼm pa aqʼabʼ»

«Chachajij ri yoʼm pa aqʼabʼ»

«Timoteo, chachajij ri yoʼm pa aqʼabʼ» (1 TIM. 6:20).

BʼIXONEM 29 Nim chqilaʼ wi ri qabʼiʼ

RI KQETAʼMAJ NA *

1, 2. Junam rukʼ ri kubʼij 1 Timoteo 6:20, ¿jas rajawaxik kubʼan ri Timoteo?

WE KʼO jun winaq kʼo jun jastaq rukʼ che sibʼalaj nim ubʼanik, jujun taq mul kuya che jun chik winaq rech kuchajij. Jun kʼutbʼal, weneʼ kuya kan ri urajil pa ri banco rech kchajixik jeriʼ kelaqʼax taj o kutzaq taj. Rukʼ wariʼ kqachʼobʼ ri kraj kubʼij ukubʼsaxik qakʼuʼx chrij jun winaq rech kuchajij jun jastaq qe nim ubʼanik.

2 (Chasikʼij uwach 1 Timoteo 6:20). Ri apóstol Pablo xunaʼtasaj che ri Timoteo che kʼo jun jastaq rukʼ nim ubʼanik: ri tzʼaqatalaj etaʼmanik chrij ri urayibʼal ri Dios chke ri winaq. Jehová xuqujeʼ uyaʼom wajun eqelen riʼ che Timoteo che kutzijoj «ri tzij re kolobʼal ibʼ» (2 Tim. 4:2, 5). Pablo xubʼij che Timoteo che rajawaxik kuchajij ri yaʼom pa uqʼabʼ. Jehová xuqujeʼ uyaʼom jastaq pa qaqʼabʼ oj che rajawaxik kqachajij rumal che nim ubʼanik. ¿Jas riʼ ri jastaq riʼ? Y ¿jasche rajawaxik kqachajij?

KʼUTUM RI QASTZIJ CHQAWACH

3, 4. Chayaʼ ubʼixik, ¿jas jujun rumal che ri qastzij kʼo pa ri Biblia sibʼalaj nim ubʼanik?

3 Rumal ri rutzilal ri Jehová ukʼutum ri qastzij chqawach che kʼo pa ri uTzij, ri Biblia. Ri qastzij etaʼmanik riʼ nim ubʼanik rumal che kukʼut chqawach ri rajawaxik kqabʼano rech kojux rachiʼl ri Jehová y ri kqabʼano rech kqariq ri qastzij kikotemal. Are chiʼ qas kqakoj ri kubʼij ri Biblia y kqabʼan pa ri qakʼaslemal, kojsubʼ ta chi rumal ri kʼutunem che qastzij taj y kqabʼan ta tzʼil taq makaj (1 Cor. 6:9-11).

4 Ri qastzij che kriqitaj pa ri Biblia nim ubʼanik rumal che Jehová xaq xiw kukʼut chkiwach ri winaq che kemachʼachʼik y kkaj kkiriq ri kʼaslemal che kʼo ta ukʼisik (Hech. 13:48). Ri e winaq riʼ nim kkil ri ukojom ri Jehová rech kqetaʼmaj ri qastzij kimik (Mat. 11:25; 24:45). Ri oj kojkun taj kqetaʼmaj ri qastzij pa qatukel, rumal laʼ retaʼmaxik más nim na ubʼanik chuwach jun jastaq chik (Prov. 3:13, 15).

5. ¿Jas más uyaʼom ri Jehová chqe rech kqabʼano?

5 Jehová xuqujeʼ uyaʼom chqe rech kqakʼut chkiwach nikʼaj chi winaq ri qastzij chrij areʼ y chrij ri urayibʼal (Mat. 24:14). Ri qastzij kʼo pa ri Biblia sibʼalaj nim ubʼanik rumal che keʼutoʼ ri winaq rech keʼok pa ri ufamilia ri Jehová y kekunik kkiriq ri kʼaslemal che kʼo ta ukʼisik (1 Tim. 4:16). Paneʼ nim o nim ta tiempo tajin kqaya che utzijoxik ri utzij ri Dios, tajin kojtobʼan che ri chak más nim ubʼanik che tajin kbʼan kimik (1 Tim. 2:3, 4). ¡Sibʼalaj nim ubʼanik che tajin kojchakun rukʼ ri qaDios! (1 Cor. 3:9).

KQAYA TA KAN RI UYAʼOM JEHOVÁ CHQE

Timoteo xux ko pa ri ukojonik are chi ri e nikʼaj chik xkiya kan ri qastzij. (Chawilaʼ ri párrafo 6).

6. ¿Jas xkikʼulmaj ri cristianos che xkichajij ta kibʼ?

6 Pa taq uqʼij ri Timoteo, e jujun cristianos nim ta xkilo xechakun rukʼ ri Dios. Jun kʼutbʼal, Demas xuloqʼoqʼej ri jastaq re ri uwach ulew rumal laʼ xteriʼ ta chi chrij ri Pablo (2 Tim. 4:10). Figelo y Hermógenes xkiya kan utzijoxik utzij ri Dios rumal che weneʼ xa xkixibʼij kibʼ che we kbʼan kʼax chke junam rukʼ Pablo (2 Tim. 1:15). Himeneo, Alejandro y Fileto xeʼux apóstatas y xkixutuj kan ri qastzij (1 Tim. 1:19, 20; 2 Tim. 2:16-18). We kqilo, pa jun tiempo konojel ri winaq riʼ xeʼux ko pa ri kikojonik, are kʼu nim ta chi xkil ri qas nim ubʼanik.

7. ¿Jas kukoj ri Satanás rech kqabʼan ri kraj?

7 ¿Jas jastaq kukoj ri Satanás rech nim ta chi kqil ri uyaʼom Jehová chqe? Chqilaʼ jujun. Kukoj ri etzʼanem y ri kyaʼ pa ri medio de comunicación rech kukʼex ri qachomanik y ri kqabʼano rech kqaya kan ri qastzij. Xuqujeʼ kukoj ri winaq rech kojkitaqchiʼj o kkibʼan kʼax chqe rech kqaxibʼij qibʼ y kqaya kan utzijoxik utzij ri Dios. Xuqujeʼ kojusubʼu rech kqatatabʼej «ri xaq kbʼix che chi utzalaj noʼj» kech ri apóstatas y rech kqaya kan ri qastzij (1 Tim. 6:20, 21).

8. ¿Jas kqetaʼmaj chrij ri xukʼulmaj Daniel?

8 We kqachajij ta qibʼ, nojimal chi nojimal kqaya kan riʼ ri qastzij. Chqilaʼ ri xukʼulmaj Daniel, * che sibʼalaj utz kril ri videojuegos. Areʼ kubʼij: «Xinmaj rilik videojuegos are chiʼ kʼo 10 nujunabʼ. Ri etzʼanem che xwil nabʼe kʼo ta itzelal chupam. Are kʼu nojimal chi nojimal xinmaj rilik vidiojuegos re kamisanik y re demonios». Xopan jun tiempo che ronojel qʼij quince horas kinetzʼanik. Daniel kubʼij: «Wetaʼm che ri etzʼanem y ri tiempo che tajin kinkoj che, tajin kinunajtajisaj che ri Jehová. Sibʼalaj xkowir ri wanimaʼ rumal laʼ xinchomaj che ri pixabʼ kʼo pa ri Biblia chwe ta in». Wariʼ kukʼut chqawach che we kqachajij ta qibʼ che ri etzʼanem kubʼano che kqaya kan ri qastzij. We kqakʼulmaj wariʼ, kubʼano che nim ta chi kqil ri jastaq nim ubʼanik che uyaʼom ri Jehová chqe.

RI RAJAWAXIK KABʼANO RECH KAYA TA KAN RI QASTZIJ

9. Junam rukʼ ri kubʼij 1 Timoteo 1:18, 19, ¿jas rukʼ xujunamaj wi Pablo ri Timoteo?

9 (Chasikʼij uwach 1 Timoteo 1:18, 19). Pablo xujunamaj ri Timoteo rukʼ jun ajchʼoj rumal laʼ xubʼij che, che kukoj uchuqʼabʼ «che ri utzalaj chʼoj». Are kʼu ri jun chʼoj riʼ are jun chʼoj re ri ukojonik o espiritual. ¿Jas kojunamataj wi ri cristianos kukʼ ri ajchʼojabʼ? ¿Jas bʼantajik rajawaxik kqakʼut ri oj ajchʼojabʼ re ri Cristo? Ri kʼutbʼal che xukoj Pablo kukʼut cinco jastaq chqawach che rajawaxik kqabʼano rech kqaya ta kan ri qastzij. Chqilaʼ ri cinco jastaq riʼ.

10. ¿Jas kraj kubʼij upatanexik ri Dios, y jasche nim ubʼanik kqabʼano?

10 Nim chawilaʼ wi upatanexik ri Dios. Jun utzalaj ajchʼoj kux sukʼ. Kukoj ronojel ri uchuqʼabʼ rech kutoʼ o kuchajij jun winaq o jun jastaq che sibʼalaj nim krilo. Pablo xubʼij che Timoteo che nim churilaʼ wi upatanexik ri Dios, wariʼ are jun ukʼutik loqʼoqʼebʼal y sukʼilal che areʼ (1 Tim. 4:7). Are chiʼ kkʼiy más ri bʼantajik riʼ pa qanimaʼ, kojuto rech kqaya ta kan ri qastzij (1 Tim. 4:8-10; 6:6).

Weneʼ rajawaxik kqakoj qachuqʼabʼ rech kojbʼe pa ri riqbʼal ibʼ chi oj kosinaq chi pa ri qachak, are kʼu ¡kqariq kʼi tewchibʼal! (Chawilaʼ ri párrafo 11).

11. ¿Jasche rajawaxik kqabʼan ri qachomam ubʼanik?

11 Chqabʼanaʼ ri qachomam ubʼanik. Jun ajchʼoj qas kubʼan ri uchomam ubʼanik we kraj utz kubʼan che ri uchak. Timoteo qas xux utzalaj rajchʼoj ri Cristo rumal che xunimaj ri pixabʼ che Pablo xubʼij che rech kuxutuj ri itzel taq rayinik y are kukʼut utz taq bʼantajik y kkʼojiʼ utz rachilanik kukʼ ri qachalal (2 Tim. 2:22). Are kʼu rech kubʼan wariʼ rajawaxik che qas kubʼan ri uchomam. Oj xuqujeʼ rajawaxik jeʼ kqabʼano we kqaj che kojchʼakan pa uwiʼ ri itzel taq rayinik (Rom. 7:21-25). Xuqujeʼ, rajawaxik kqabʼan ri qachomam we kqaj che amaqʼel kqakʼex ri qakʼaslemal (Efes. 4:22, 24). Y are chiʼ sibʼalaj kojkos pa ri qachak, weneʼ rajawaxik kqakoj qachuqʼabʼ rech kojbʼe pa ri riqbʼal ibʼ (Heb. 10:24, 25).

12. ¿Jas kojtowik rech kojux utz taq ajtijabʼ re ri Biblia?

12 We jun ajchʼoj kraj utz kubʼan che ukojik ri uchʼichʼ, rajawaxik amaqʼel kutijoj ribʼ che. Junam kkʼulmataj kukʼ ri cristianos, rajawaxik qas kqetaʼmaj ukojik ri uTzij ri Dios (2 Tim. 2:15). Pa ri riqbʼal ibʼ kqetaʼmaj jujun jastaq che kojutoʼ che ubʼanik. Are kʼu we kqaj che ri winaq nim kkil ri qastzij kʼo pa ri Biblia, rajawaxik kqatzʼibʼaj ri qʼij che kqanikʼoj ri Biblia pa qatukel. Rajawaxik kqakoj ri uTzij ri Dios rech kqakowirisaj ri qakojonik. Are kʼu xaq xiw ta kqasikʼij uwach ri Biblia. Rajawaxik kojchoman chrij ri versículos y kqatzukuj más tobʼanik pa ri qawuj rech qas kqachʼobʼ ri kubʼij y kojkun che ubʼixik chke nikʼaj chi winaq (1 Tim. 4:13-15). Rukʼ wariʼ kojkunik keqatoʼ e nikʼaj chik rukʼ ri Biblia. Xaq xiw ta kqasikʼij textos chkiwach xaneʼ keqatoʼ rech kkichʼobʼo y kkil ri tobʼanik kuya pa ri kikʼaslemal. Rumal laʼ, we amaqʼel kqanikʼoj ri Biblia kojux utz taq ajtijabʼ (2 Tim. 3:16, 17).

13. Junam rukʼ ri kubʼij Hebreos 5:14, ¿jasche rajawaxik kqakoj ri qanojibʼal?

13 Chqakojoʼ ri qanojibʼal. Jun ajchʼoj rajawaxik kuchʼobʼ ri kʼax kpe na y kukʼuʼ ribʼ chuwach. Oj xuqujeʼ rajawaxik kqachʼobʼ ri kubʼan kʼax chqe y kqachajij qibʼ chuwach (chasikʼij uwach Hebreos 5:14; Prov. 22:3). Jun kʼutbʼal rajawaxik qas kqachaʼ ri etzʼanem kqabʼano. Kʼi chke ri kyaʼ pa ri televisión y ri películas kʼo inmoralidad chupam. Ri oj cristianos kqaxutuj ri etzʼanem riʼ rumal che nojimal chi nojimal kuqasaj uchuqʼabʼ ri qaloqʼoqʼebʼal che ri Jehová. Qetaʼm che ri Dios itzel kril ri inmoralidad y ri winaq che kkibʼan ri makaj riʼ rumal che kkiriq kʼax e areʼ y ri e nikʼaj chik (Efes. 5:5, 6).

14. ¿Jas tobʼanik xuya che Daniel ri nojibʼal?

14 Daniel che xojchʼaw chrij pa ri párrafo 8, xuchʼobʼo che ri videojuegos re chʼoj y che kʼo ubʼanik kukʼ ri demonios e utz taj. Xutzukuj información pa ri Watchtower Library rech kuya kan ri tajin kubʼano. ¿Jas xubʼano? Xuya kan ri videojuegos che tajin kubʼan kʼax che, xuchup ri ubʼiʼ che jun etzʼanem che kʼo pa Internet y xuxutuj ri kachilanik ri utz kkil ri etzʼanem riʼ. Areʼ kubʼij: «Xinya kan ubʼanik ri videojuegos y xinmaj ubʼanik nikʼaj chi jastaq y xinkʼojiʼ más tiempo kukʼ ri e qachalal pa ri congregación». Kimik ri Daniel are chi precursor y kʼamal bʼe.

15. ¿Jasche kkibʼan kʼax ri molom taq tzij?

15 Junam rukʼ Timoteo, oj xuqujeʼ rajawaxik kqachʼobʼo che ri kkiya ubʼixik ri apóstatas kubʼan kʼax chqe (1 Tim. 4:1, 7; 2 Tim. 2:16). Jun kʼutbʼal, weneʼ kkimol tzij chkij ri e qachalal y kkibʼij jastaq chrij ri utinamit ri Jehová rech kubʼan kebʼ qakʼuʼx chrij. Ri molom tzij riʼ kuqasaj uchuqʼabʼ ri qakojonik. Kqaya taj che ri molom tzij riʼ kojusubʼu, rumal che petinaq kukʼ winaq che «sachinaq kinoʼj xuqujeʼ man kʼo ta ri qastzij kukʼ» y xaq xiw kkaj che kkʼojiʼ chʼoj chqaxoʼl (1 Tim. 6:4, 5). E areʼ kkaj che kqakoj ri kkibʼij y kubʼan kebʼ qakʼuʼx chkij ri e qachalal.

16. ¿Jas e jastaq rajawaxik kqaxutuj?

16 Kqachomaj ta kʼi jastaq. Rumal che Timoteo are «jun utzalaj rajchʼoj ri Jesucristo», rajawaxik che xaq xiw kchoman chrij ri uchak che ri Dios are ta kbʼe ukʼuʼx chrij ri qʼinomal o nikʼaj chi jastaq (2 Tim. 2:3, 4). Junam rukʼ Timoteo, rajawaxik kqachajij ri qachomanik y ri kqanaʼ chrij ri jastaq rech ksach ta qakʼuʼx. «Kiloqʼoqʼexik ri qʼinomal» kusachisaj ri qaloqʼoqʼenik che ri Jehová, chrij ri uTzij y ri ubʼixik chke nikʼaj chik (Mat. 13:22). Rajawaxik che kqatzukuj ta kʼi jastaq, are kqakoj ri qatiempo y ri qachuqʼabʼ che utzukuxik nabʼe ri «rajawbʼal ri Dios» (Mat. 6:22-25, 33).

17, 18. ¿Jas rajawaxik kqabʼano rech kqachajij qibʼ chuwach ri kubʼan kʼax che ri qachilanik rukʼ ri Dios?

17 Chqachomaj ri kqabʼan chuwach jun kʼax chiʼ majaʼ kpetik. Ri ajchʼoj rajawaxik kuchomaj ri kubʼan chuwach jun kʼax. We kqaj kqachajij ri jastaq che uyaʼom ri Jehová chqe, rajawaxik aninaq kqil ri kqabʼan chuwach jun kʼax. ¿Jas kojtoʼw che ubʼanik? Are uchomaxik ri kqabʼan chuwach jun kʼax chi majaʼ kpetik.

18 Jun kʼutbʼal, are chiʼ kʼo jun nimaqʼij, chiʼ majaʼ kumajo amaqʼel kbʼix chke ri e winaq jachiʼ kʼo wi ri uchiʼja más naqaj chke. ¿Jasche? Rumal che we kʼo kkʼulmatajik ketaʼm jachiʼ keʼel wi bʼi chanim. Junam rukʼ, chqachomaj jas kqabʼano we chiʼ tajin kqakoj ri Internet, kqil jun película o jun programa pa ri televisión xaq kʼateʼ kqʼalajin ri kkibʼij ri apóstatas o jun tzʼil wachbʼal o chʼoj. We qachomam ri kqabʼano, aninaq riʼ kqachʼobʼ ri kqabʼano rech kqachajij qibʼ chuwach ri kubʼan kʼax che ri qakojonik jeriʼ oj chʼajchʼoj chuwach ri Jehová (Sal. 101:3; 1 Tim. 4:12).

19. ¿Jas tewchibʼal kqariqo we kqachajij ri jastaq nim ubʼanik che uyaʼom ri Jehová chqe?

19 Ri cristianos rajawaxik kqachajij ri jastaq nim ubʼanik che uyaʼom ri Jehová chqe: ri qastzij kʼo pa ri Biblia y ri eqelen re ukʼutik chkiwach ri e nikʼaj chik. We kqabʼan wariʼ, kkʼojiʼ jun chʼajchʼoj retaʼmabʼal qakʼuʼx, jun utzalaj qakʼaslemal y ri kikotemal kqanaʼ che kitoʼik ri e nikʼaj chik rech kketaʼmaj uwach ri Jehová. Rukʼ ri utobʼanik ri Jehová kojkunik kqachajij ri uyaʼom chqe (1 Tim. 6:12, 19).

BʼIXONEM 127 Ri winaq che kwaj kinuxik

^ párr. 5 Jehová uyaʼom ri nimalaj sipanik chqe rech kqetaʼmaj ri qastzij y kqakʼut chkiwach e nikʼaj chik. Wajun kʼutunem riʼ kojutoʼ rech kqaya ta kan wajun sipanik riʼ.

^ párr. 8 Kʼexom ri bʼiʼaj.